1 / 45

ULOGA ŠKOLSKOG LIJEČNIKA U PROVEDBI ZDRAVSTVENOG ODGOJA

ULOGA ŠKOLSKOG LIJEČNIKA U PROVEDBI ZDRAVSTVENOG ODGOJA. Željka Karin dr.med., univ.mag.med. spec. školske medicine Split, 09.01.2013. KURIKULUM - TIM ŠKOLSKE MEDICINE. MODEL INTERDISCIPLINARNOG TIMSKOG PRISTUPA U SKRBI ŠKOLSKE DJECE. PROVEDBA SKRBI.

ruby
Download Presentation

ULOGA ŠKOLSKOG LIJEČNIKA U PROVEDBI ZDRAVSTVENOG ODGOJA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. ULOGA ŠKOLSKOG LIJEČNIKA U PROVEDBI ZDRAVSTVENOG ODGOJA Željka Karin dr.med., univ.mag.med. spec. školske medicine Split, 09.01.2013.

  2. KURIKULUM - TIM ŠKOLSKE MEDICINE

  3. MODEL INTERDISCIPLINARNOG TIMSKOG PRISTUPA U SKRBI ŠKOLSKE DJECE

  4. PROVEDBA SKRBI • Kontinuirana inteterdisciplinarna i koordinirana timska suradnja potrebnih stručnjaka prvenstveno zdravstva i školstva, ali i drugih stručnjaka • Neophodan je holistički pristup, odnosno praćenje djeteta u školi,obitelji i okolini uz suradnju s roditeljem/starateljem • Profesionalno provođenje edukacije temeljene na znanstvenim činjenicama – istini

  5. ZDRAVSTVENI PROBLEMI DJECE I MLADIH U PROŠLOM STOLJEĆU • Zarazne bolesti • Rusija 1995. epidemija difterije (50000 oboljelih), oboljeli u Finskoj, Norveškoj, Njemačkoj, Belgiji • Albanija- epidemija poliomijelitisa (145 oboljelih) proširila se u Nizozemsku (71 oboljeli) • Ponašanje i stilovi življenja povezani sa zdravljem • Prekomjerno pijenje alkoholnih pića, pušenje duhana, uporaba marihuane (kanabisa) • Spolno ponašanje, seksualni život i spolno prenosive bolesti • Prehrana i tjelesna aktivnost/neaktivnost • Psiho-socijalni problemi • Prometne nesreće • Samoubojstva

  6. ZDRAVSTVENI PROBLEMI DJECE I MLADIH DANAS • Zarazne bolesti su uglavnom iskorijenjene (izuzev spolno prenosivih bolesti) • Prevladavaju kronične nezarazne bolesti • Ponašanje i stilovi življenja povezani sa zdravljem • Prekomjerno pijenje alkoholnih pića, pušenje duhana, uporaba marihuane (kanabisa) – uzlazni trend u mnogim zemljama, ali ne svugdje • Spolno ponašanje, seksualni život i spolno prenosive bolesti – prosječna dob stupanja u seksualne odnose je pomaknuta u mlađu dob • Prehrana i tjelesna aktivnost/neaktivnost – porast preuhranjene i debele djece i tjelesne neaktivnosti među mladima

  7. ZDRAVSTVENI PROBLEMI DJECE I MLADIH DANAS • Psihosocijalni problemi - poteškoće učenja, obrazovanja, nezaposlenosti • Prometne nesreće su vodeći uzrok smrti u adolescentnoj dobi • Smetnje iz područja duševnog zdravlja • Samoubojstva – su u porastu • Nasilje – novi pojavni oblici kao što je “Internet nasilje” • Ovisnosti – kocka

  8. PONAŠANJA DJECA ADOLESCENTI RIZIČNO PONAŠANJE ZDRAVLJE ZDRAVSTVENI PROBLEMI

  9. SPOLNO PONAŠANJE ADOLESCENATA • Veći udiospolno aktivnih adolescenata • Niža dob stupanja u spolne odnose • Višestruki broj spolnih partnera • Visoko-rizični partneri • Spolni odnosi bez zaštite • Neredovita i/ili nepravilna uporabakontacepcije i prezervativa • Spolni odnos uz alkohol i drogu

  10. SPOLNO PONAŠANJE ADOLESCENATA U HRVATSKOJ • Prosječna dob stupanja u spolne odnose : • djevojke sa 17 godina • mladići sa 16 godina • Health Behaviour in School-Aged Children, Hrvatska 2010.: spolno iskustvo među petnaestogodišnjacima imalo je 26% dječaka i 12,7% djevojčica

  11. SPOLNO ISKUSTVO PETNAESTOGODIŠNJAKA 2002., 2006., 2010. GODINE Izvor: Ponašanje u vezi sa zdravljem djece škol. dobi , 2009/2010., HZJZ

  12. Hrvatska u odnosu na ostale europske zemlje 2002. i 2006. godine U 2002. godini na pretposljednjem mjestu po spolnoj aktivnosti u ispitivanoj dobi 2006. godine smo na granici srednje i donje trećine U 13 zemalja seksualni odnosi češći u djevojčica Izvor: ESPAD

  13. PROBLEMI REPRODUKTIVNOG ZDRAVLJA ADOLESCENATA • Neplanirane trudnoće • Adolescentne trudnoće i porodi • Pobačaji - ilegalni / nestručni • Kontracepcija / planiranje obitelji • Spolno prenosive bolesti • HIV infekcija /AIDS • Spolno nasilje/ iskorištavanje

  14. SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI U ADOLESCENATA • Najviše stope incidencije i prevalencije • Često su asimptomatske, neotkrivene i neliječene, pa nastupe trajne posljedice • Upalna bolest zdjelice, infekcije reproduktivnog trakta • Neplodnost i smanjena plodnost • Izvanmaternična trudnoća • Rak vrata maternice • Oštećenja ostalih organa (jetre, itd) • Smrt ili teška oštećenja djeteta • Smrt oboljele osobe

  15. SPOLNO PRENOSIVE INFEKCIJE • Klamidijske infekcije su najzastupljenije među mladima • U Engleskoj višestruki porast učestalosti gonokoknih infekcijom među mladima • Zbog posljedica je medicinski i javno zdravstven problem • Citološki nalazi obrisaka vrata maternice (Papa test), iako ne na reprezentativnom uzorku iz opće populacije adolescentica, upozoravaju na to da su spolno prenosive bolesti, osobito HPV infekcije (oko 6,5%), posebice u velikim urbanim sredinama, sve češće

  16. RIZIČNI ČIMBENICI POVEZANI S RANIM SEKSUALNIM Dječaci koji ranije stupaju u seksualne odnose: Češće su redoviti pušači Više eksperimentiraju s marihuanom Češće se opijaju Slabiji su učenici Agresivniji su i skloniji zlostavljanju drugih I djevojčice i dječaci su “popularniji” mjereni komunikacijom s vršnjacima suprotnog spola • Djevojčice koje ranije stupaju u seksualne odnose: • Češće su redovite pušačice • Više eksperimentiraju s marihuanom • Češće se opijaju • Slabije su učenice • Agresivnije su i sklonije zlostavljanju drugih • Lošije procjenjuju svoje zdravlje • Lošije komuniciraju s ocem i majkom • Imaju više psihosomatskih simptoma • Rizična je rana dob menarhe Kuzman M, Pavić Šimetin I, Pejnović FranelićI. Early Sexual Intercourse and Risk Factors in Croatian Adolescents. Coll Antropol 31 (Suppl 2) 2007, 121-129. DiIorio C, Dudley W, Soet J, McCarty F. Sexual possibility situations and sexual behaviors among young adolescents: The moderating role of protective factors. J of Adolesc Health.,35(6) (2004) 528-539. .

  17. REZULTATI OBRADE SAVJETOVALIŠTA ZA REPRODUKTIVNO ZDRAVLJE SDŽ • Retrospektivno su obrađeni podaci iz osobnih listova za 362 adolescenta koji su bili u Savjetovalištu zadnjih pet godina, gdje je i provedeno 4100 savjetodavnih, dijagnostičkih ili terapeutskih postupaka

  18. KORISNICI PO SPOLU

  19. DJEVOJKE

  20. DOB ADOLESCENATA

  21. RAZLOZI DOLASKA U SAVJETOVALIŠTE

  22. MIKROBIOLOŠKI NALAZI

  23. POROĐAJI I LEGALNI POBAČAJI DJEVOJAKA U DOBI OD 15-19 GODINA

  24. NEPLODNOST • Od 2001. – 2010. ženska neplodnost u Hrvatskoj je porasla tri puta: • 2001. je 4,5 od 1000 žena fertilne dobi bilo neplodno • 2010. tri puta više, odnosno 15,5 • Podatci o muškoj neplodnosti ne postoje u Hrvatskom zdravstveno-statističkom ljetopisu

  25. Prosječna dob stupanja u seksualne odnose je prema dostupnim podatcima 16-17 godina • Odlaganje stupanja u brak i odluke o djeci produžava razdoblje predbračne seksualne aktivnosti i potencijalnih rizika • 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 32 34

  26. REPRODUKTIVNO ZDRAVLJE • Sposobnost za reprodukciju, roditeljstvo i zdravo potomstvo • Odgovoran i zdrav spolni život • Sloboda odlučivanja o stvaranju obitelji, broju djece i razmaku među njima • Informiranost i dostupnost sigurne i djelotvorne kontracepcije • Odsutnost bolesti reproduktivnog i spolnog sustava • Sloboda od spolnog nasilja i prisile • Korištenje i dostupnost odgovarajućih zdravstvenih službi

  27. SMETNJE DUŠEVNOG ZDRAVLJA SUICID • 3. vodeći uzrok smrti u svijetu u dobi 15. – 24. godine • 6. uzrok smrti kod djece od 5. do 14. godine • Kod depresivne djece – 14% češći suicid • Češće u obiteljima s rigidnim stavovima • Kod djece sa psihopatološkim odstupanjima – psihijatrijskim problemima • Loši socijalni i obiteljski odnosi • Raniji pokušaj suicida • Školski neuspjeh • Izloženost društvenim pritiscima • Alkohol, sredstva ovisnosti

  28. SUICID KOD MLADIH U RH • Do 19. god.: 28 suicida 2000.g. • 11 suicida 2011.g • U ovoj dobi češće suicid izvrše osobe muškog spola • M:Ž • 2000.g. 8:1 • 2011.g. 4:4 • apsolutno manji broj sucida kod žena

  29. DUŠEVNI PREMEĆAJI DJECE I MLADIH U SDŽ: F00-F99 PZZ KBC FIRULE

  30. UZIMANJE ALKOHOLA: F 10 PZZ KBC FIRULE

  31. KONZUMIRANJE PSIHOAKTIVNIH TVARI: F11-19 PBZ KBC FIRULE

  32. KBC FIRULE : FOO-F99

  33. UPORABA ALKOHOLA • U Hrvatskoj postoji visoka potrošnja alkohola u usporedbi s europskom regijom • Alkohol je društveno i kulturološki prihvaćen • Zakonska regulativa postoji, ali se neodgovarajuće primjenjuje • Proširenost pijenja, rizičnog pijenja i opijanje je među hrvatskim adolescentima u samom vrhu europskih zemalja • Trendovi su uzlazni za oba spola

  34. Opijanje i ekscesivno pijenje zadnjih 30 dana u hrvatskih adolescenata 2011. godine ESPAD 2011.

  35. Navike pijenja mladih oblikuju se prema ponašanju grupa vršnjaka • Podržavane su i navikama okoline • Pijenje mladih razlikuje se po regijama (područjima) Hrvatske • Mladi piju više u onim županijama u kojima i odrasli piju više • Pijenje mladih pokazuje i spolno vezane specifične rizike • Pijenjedjevojaka je najrizičnije u županijama u kojoj i odrasle žene najviše piju

  36. „BINGE DRINKING“

  37. Hrvatska je na trećem mjestu (41%) U svim ESPAD-ovim israzivanjima hrvatski adolescenti pušili su više od europskog prosjeka, sada se trendovi stabiliziraju, no u drugim zemljama su u padu. PUŠENJE U ZADNJIH 30 DANAESPAD 2011.

  38. U Hrvatskoj eksperimentira 21% ♂ i 14% ♀ UPORABA MARIHUANEESPAD 2011.

  39. KOCKANJE • Adolescenti osobito rizični zbog prirode razvoja • Dominacije nuklearne obitelji • Gubitak tradicionalnog autoritarnog modela odgoja • Disfunkcionalnost roditeljskih uloga • Neuspjeh socijalnih službi u nadzoru disfunkcionalnih obitelji • Prebacivanje odgovornosti za razvoj djeteta i adolescenta na “institucije” • Socijalna nevidljivost sprečava činitelje društvene osude kockanja

  40. KOCKANJE • Pristupačnost i raširenost mjesta za igru na sreću • Dugo vremena pozitivni učinci igranja prevažu nad negativnim – povremeni dobitci • Magnetizam kockanja upravo je u činjenici kasnog prepoznavanja tamne strane kockanja • Upoznavanje i sretanje ljudi, način socijalizacije s prijateljima, redukcija napetosti, podizanje raspoloženja, zaborav problema, potiskivanje dosade i depresije, podržavanje nade o lakoj i brzoj zaradi

  41. AKTIVNOSTI • Preventivne aktivnosti treba oblikovati prema sredini u kojoj se provode • Edukacija i rad na uočavanju i prepoznavanju rizičnih ponašanja i posljedica • Multisektorske aktivnosti, ograničenje dostupnosti duhana i alkohola , mjesta i vremena prodaje, sigurnosti u prometu i na mjestima konzumiranja alkohola, reguliranje reklamiranja i politika cijena, smanjiti pristupačnost i broj mjesta igara na sreću

  42. BROJNI RIZICI ugrožavaju fizičko, psihičko i socijalno zdravlje djece i adolescenata, a katkad dovode i do njihove smrti • Zbog dimenzije i posljedica postaju globalni javno zdravstveni problem djece i mladih u nerazvijenim kao i razvijenim zemljama svijeta

  43. ŠTO JE NUŽNO ZA DJELOTVORNU ZAŠTITU DJECE I MLADIH • EDUKACIJA • Raspoloživost • Dostupnost • Profesionalci • Aktivni pristup • Youth-friendly” modeli primarne zdravstvene zaštite – Savjetovališta • Promicanje međusektorske suradnje - obrazovanje, zdravstvo socijalna zaštita

  44. ŠKOLSKA MEDICINA SDŽ

  45. hvala

More Related