290 likes | 1.88k Views
PEDAGOGIJA – NAUKA O VASPITANJU. u klasifikaciji nauka određuje se kao jedna od društvenih nauka : definisan predmet proučavanja dostignuti razvojni nivo specifična metodologija termin “ paidagogus ” – složenica dve reči pais, paidos - dete, dečak ago, agein - voditi.
E N D
PEDAGOGIJA – NAUKA O VASPITANJU • u klasifikaciji nauka određuje se kao jedna od društvenih nauka : • definisan predmet proučavanja • dostignuti razvojni nivo • specifična metodologija • termin “ paidagogus” – složenica dve reči • pais, paidos - dete, dečak • ago, agein - voditi
Pojam pedagogije : NAUKA O VASPITANJU • nauka • vaspitanje NAUKA je sistematizovan i argumentovan skup saznanja o objektivnoj stvarnosti u određenom istorijskom periodu do kojih se došlo primenom objektivnih metoda istraživanja. VASPITANJE je proces formiranja čoveka kao ljudskog bića sa svim fizičkim, intelektualnim, moralnim, estetskim i radnim kvalitetima.
PREDMET PROUČAVANJA • vaspitanje u najširem značenju (vaspitanje, obrazovanje, nastava ) • uže značenje : proučava zakonitosti vaspitno – obrazovnog procesa • Pedagoške zakonitosti - nužne veze i odnosi u i između pedagoških pojava: • sveopšta povezanost • razvojnost • strukturno – sistematske veze • funkcionalne veze
jedinstvo opšteg, posebnog i pojedinačnog • kauzalne veze • korelacione veze i odnosi • otkrivene zakonitosti vaspitno – obrazovnog procesa konstituišu se u posebne pedagoške zakone • Pedagoški zakon čini nerazdvojno jedinstvo suštinske relacije ( veza i odnosa ) i jezičkog ( simboličkog ) izraza nekog zakonskog odnosa u vaspitno – obrazovnom procesu.
ZADACI PEDAGOGIJE • proučava i istražuje vaspitne pojave, otkriva ped.zakonitosti, formuliše pedagoške zakone i klasifikuje ih u poseban pedagoški sistem • potpomaže razvijanje, unapređivanje i usavršavanje vaspitno – obrazovne prakse • naučno prati i kritički vrednuje rezultate u pedagoškoj teoriji i praksi • razvija i usavršava specifičnu metodologiju naučnih istraživanja vasp.obraz.fenomena • koristi rezultate naučnih saznanja drugih nauka i povezuje ih u koherentan sistem
OSNOVNI POJMOVI PEDAGOGIJE VASPITANJE • šire značenje: • sveukupnost pedagoškog delovanja na sve sfere čovekovog bića • proces usmeren na izgrađivanje celovite ličnosti • obuhvata 5 komponenti vaspitanja : • fizičko • intelektualno • moralno • estetsko i • radno
- obuhvata 3 procesa : • usvajanja znanja, veština i navika • proces formiranja fizičkih i intelektualnih snaga i sposobnosti • proces izgrađivanja i oblikovanja ličnosti i karaktera • uže značenje: • izgrađivanje i oblikovanje ličnosti i karaktera • razvijanje pozitivnih ljudskih karakteristika • težište je na emocionalnom, voljnom i karakternom razvijanju ličnosti
OBRAZOVANJE • Proces usvajanja znanja, veština i navika • ZNANJE – sistem činjenica i generalizacija o objektivnoj stvarnosti koje je čovek usvojio i trajno zadržao u svojoj svesti • VEŠTINA – čestim ponavljanjem radnje stečena psihomotorička sposobnost • NAVIKA – automatizovana psihomotorna struktura
NASTAVA • Kontinuiran vaspitno – obrazovni rad polaznika i voditelja zasnovan na društveno verifikovanim ciljevima i zadacima, didaktički prilagođenim sadržajima, sredstvima, organizacionim oblicima i prostorno - radnim uslovima • Sva tri pojma međusobno uslovljeni i povezani procesi i čine jedinstven pedagoški proces
SISTEM PEDAGOŠKIH SAZNANJA • Pedagoški naučni zakoni ( Opšta pedagogija ) • Pedagoški principi ili načela ( Didaktika ) • Pravila pedagoškog rada ( Metodike ) Pedagoški naučni zakoni – izražavaju najopštije i najbitnije veze i odnose među pedagoškim pojavama. Najpoznatiji pedagoški zakoni su : • zakon o društvenoj uslovljenosti vaspitanja • zakon o klasno –političkoj uslovljenosti vaspitanja
zakon o intencionalnosti vaspitanja • zakon skladnog delovanja različitih faktora vaspitanja • zakon aktivnog usvajanja obrazovno – vaspitnih vrednosti Pedagoški principi ili načela – izražavaju niži nivo opštosti pedagoških zakonitosti ( imaju karakter posebnih zakonitosti ) • Prema njima se organizuje, usmerava i izvodi vasp. obraz. proces • odnose se na određena područja vaspitanja
Pedagoška pravila – najniži oblik ispoljavanja pedagoških zakonitosti , direktno primenljiva u nastavnoj i vaspitnoj praksi • najpoznatija pravila: • Od bližeg ka daljem • Od jednostavnog ka složenom • Od lakšeg ka težem • Od poznatog ka nepoznatom • Od konkretnog ka apstraktnom
SISTEM PEDAGOŠKIH DISCIPLINAs • Pojam pedagoška disciplina : uže naučno – teorijsko područje ili jedan od aspekata vaspitanja • PSIHOFIZIČKE SPOSOBNOSTI ILI UZRAST VASPITANIKA • predškolska pedagogija • školska ( osnovnoškolska i srednjoškolska )pedagogija • visokoškolska pedagogija • andragogija
s 2. MESTO VASPITNOG RADA • porodična pedagogija • didaktika • domska ili internatska pedagogija • pedagogija slobodnog vremena 3. VREME VASPITANJA • istorija pedagogije ( opšta i nacionalna ) • savremena pedagogija • pedagoška futurologija
s 4. SPECIFIČNI USLOVI VASPITANJA • specijalna pedagogija • industrijska pedagogija • vojna pedagogija • religijska ( konfesionalna ) pedagogija 5. NIVO OPŠTOSTI DISCIPLINE • Opšte pedagoške discipline ( opšta pedagogija; metodologija pedagoških istraživanja ;istorija pedagogije; komparativna pedagogija) • Posebne pedagoške discipline ( predškolska pedagogija; školska pedagogija; andragogija;
s didaktika; porodična pedagogija ; domska pedagogija; pedagogija slobodnog vremena), • Pojedinačne pedagoške discipline ( metodike nastave pojedinih predmeta ; metodika vaspitnog rada; metodika rada pedagoga i dr.
s • Prema nivou naučne razvijenosti i praktične primenljivosti • Opšta pedagogija – osnovna ped. disciplina koja se bavi fundamentalnim pitanjima vaspitanja i pedagogije • Metodologija pedagoških istraživanja – problemi naučno - istraživačkog rada u oblasti vaspitanja i obrazovanja ( metode, tehnike, postupci i instrumenti naučnog istraživanja ) • Didaktika – teorijske osnove nastave, zakonitosti nastavnog procesa
s • Školska pedagogija – problem škole i školskih sistema • Andragogija – problemi vaspitanja i obrazovanja odraslih • Metodika nastave – opšti naziv za sve metodike nastave pojedinih nastavnih predmeta ( zakonitosti procesa poučavanja, učenjka, samoučenja i staralaštva u okviru nastavnih predmeta) • Granične naučne discipline –integracija komplementarnih saznanja o istoj pojavi; npr. pedagoška psihologija, sociologija vaspitanja, pedagoška kibernetika