Viteški red osnovan 1119. godine u Jeruzalemu Dijele se na: vojnike, braću pomoćnike i svećenike

3. Viteški red osnovan 1119. godine u Jeruzalemu • Dijele se na: vojnike, braću pomoćnike i svećenike • Obrana svetih mjesta u Palestini i skrb o bolesnim i nemoćnim hodočasnicima na Kristov grob u Jeruzalemu • Obdržavali benediktinsko pravilo • Redovnička provincija zvala se PRIORAT (Vranski priorat) • U Hrvatsku došli 1138. godine • Samostani: Sv. Grgur u Vrani, Glogovnica, Pisanica, Vaška, Zagreb, Pakrac, Našice, Božjakovina kod Zeline, Senj (crkva sv. Jurja) • Prema odluci sabora u Vienni u Francuskoj ukida ih papa Klement V. godine 1312.

4. Ivanovci, hospitalci, milosrdna braća sv. Ivana • Viteški red osnovan 1120. godine u Jeruzalemu • Osnovao ih je blaženi Gerard • Žive prema pravilu sv. Augustina • Briga za bolesne i nemoćne • Dijele se na: vojnike, braću pomoćnike i svećenike • U Hrvatsku došli 1184. godine, u Marču kod Ivanića (doveo ih je herceg Andrija, brat hrvatsko-ugarskog kralja Emerika) • Sjedište u Marči, a kasnije u Vrani te u Pakracu • Redovnička pokrajina nosi naslov Vranski priorat, a redovnički starješina bio je vranski prior. • U Hrvatskoj su nestali polovicom XVII. stolječa

5. Pustinjački red koji je nastao u XIII. st. u Mađarskoj. • Idejni začetnik reda je kanonik Euzebije iz Ostogona u Mađarskoj, a potvrdio ga je papa Urban IV. • Dobili ime po sv. Pavlu, pustinjaku iz Tebe • Opslužuju pravilo sv. Augustina • Posebno su se isticali u širenju pobožnosti prema Majci Božjoj • Najstriji samostan u hrvatskoj podignut je u Dubici godine 1244. • Samostani se nalaze u Zagrebu, Gariću, Kamenskom, kod Daruvara, na ušću rječice Vinodolčice • Red je 7. veljače 1786. godine ukinuo austrijski car Josip II.

6. Reformirani ogranak benediktinskog reda • Nastali 1098. godine, osnovao ih je sv. Robert • Strože opsluživanje benediktinskog pravila • Posebno su se isticali u širenju pobožnosti prema Majci Božjoj • U Hrvatsku došli početkom XIII. stoljeća • Prva opatija sv. Marije u Topuskome, koju je osnovao hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. godine 1207. • Opatije u Senjskoj Dragi, crkva sv. Marije u Senju, Kutjevo, Zagreb, Petrovaradin • U Hrvatskoj nestali tijekom XVI. stoljeća

7. Osnovani u XIII. st. • Pustinjački red koji je ujedinio nekoliko manjih pustinjačkih zajednica. • Redovnici se zovu augustinci ili augustinijanci, a i pustinjaci sv. Augustina. • Njihov je rad kod nas sve do danas ostao malo poznat. • Samostani u Hrvatskoj: Rijeka, Makarska, Zaostrog, Hvar, Senj, Borovo, Ilok, Vaška i Križevci. • Hrvatski član ovog reda postao je blaženik. To je bl. Gracija iz Mula u Boki kotorskoj.

9. Nastao u XIII. stoljeću. • Osnovao ga je sv. Dominik Guzman godine 1215. u južnoj Francuskoj. • Službeni naziv reda je Braća propovjednici ili Braća reda propovjednika. Dominikanci je popularni naziv što su ga redovnici dobili po svom utemeljitelju sv. Dominiku. • Posvetili su se suzbijanju krivovjernih pokreta (kojih je u XIII. st. bilo puno). • Hrvatsku dolaze vrlo rano. Već 1225. godine dolaze u Dubrovnik. • Samostani u Hrvatskoj: Dubrovnik, Nin, Čazma, Dubica, Zagreb, Zadar, Split, Pag, Trogir, Kotor, Bihać; Skradin, Požega, Hvar, Šibenik, Rab, Krk, Senj, Čiovo kod Trogira, Gruž, Bol na otoku Braču, Korčula, Star Grad na otoku Hvaru, otok Lopud kod Dubrovnika, Modruš.

10. Utemeljitelj sv. Franjo Bernardone iz Asiza u Italiji • Red manje braće ili franjevci • Red je usmeno potvrdio papa Inocent III., a pismeno je to učinio papa Honorije III. • Siromaštvo, misionarske aktivnosti, propovijedanje, pastoralni rad, hospicij za bolsene i siromašne, organizacija i vođenje škola • U Hrvatsku dolaze još za života svog utemeljitelja, a i sam sv. Franjo nekoliko puta dolazi na našu obalu. • Prvi franjevački samostan podignut u Trogiru. Zatim u Puli, Dubrovniku, Zadru, Splitu i Šibeniku. • Prvi hrvatski svetac franjevac sv. Nikola Tavilić. • Red nije ostao jedinstven. On se tijekom vremena razdijelio na nekoliko ogranaka

11. Zalagali su se za uobičajeni život u samostanu i za nešto blaži način redovničkog života. • Konventualci (conventus = skupština zbor, samostan) • Godine 1571. osnovana Dalmatinska provinscija franjevaca konventualaca sv. Jeronima. • Imali su 21 samostan • Godine 1972. provincija je dobila naziv Hrvatska provincija sv. Jeronima reda franjevaca konventualaca. • Samostani: Split, Šibenik, Cres, Pula, Zagreb, Vinkovci, Molve, Sisak.

12. Franjevci opservanti, Manja ili Mala braća • Zalagali se za strože opsluživanje redovičkog života • Opservanti (opservare = opsluživati) • Podijeljeni na tri provincije: • 1. Provincija sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri (Zadar) • - samostani: Hvar, Split – Poljud, Zadar, Košljun na otoku Krku, Pazin, otočić Badija kod Korčule, Dubrovnik • 2. Provinsija Presvetog Otkupitelja (Split) • - samostani: Makarska, Zaostrog, Živogošć, Imotski, Omiš, Sinj, Split, Šibenik, Visovac, Karin, Knin, Zagreb • 3. Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda (Zagreb) • - samostani: Zagreb, Karlovac, Krapina, Našice, Požega, Samobor, Varaždin, Vukovar, Ilok, Trsat.

13. Nastali u Italiji 1525. godine. • Obdržavaju strože franjevačko pravilo • U Krvatsku došli iz Venecije (prvi samostan otvorili 1610. godine u Rijeci) • Samostani: Rijeka, Zagreb, Herceg Novi, Split, Varaždin, Osijek, Karlobag. • Sveti Leopold Bogdan Mandić • Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandića

14. Sveti je Franjo godine 1221. ustanovio Treći red za svjetovnjake koji su željeli živjeti svetijim životom, a nisu mogli ući u samostan ili polagati redovničke zavjete • Tijekom vremena počeli živjeti u zajednicama i polagati zavjete. • Njihovo redovničko pravilo je bilo nešto drugačije, a potvrdio ga je papa Nikola IV. godine 1289. • U Hrvatskoj su se najprije nastanili u Zadru, gdje se spominju već godine 1251. • Samostani: Zadar, Krk, Glavootok na Krku, Preko, Split, Zagreb – Ksaver, Ogulin, Odra kod Zagreba • Kako su njihovi samostani uglavnom bili na zadarskome i istarskom području, njihova se provincija obično zvala dalmatinsko – istarska. • Današnji naziv: Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca trećoredaca

15. Osnivač Družbe Isusove ili isusovaca je sv. Ignacije Loyolski (1491. – 1556.) • Družbu osnovao u Parizu 1534. godine s još šestoricom svojih drugova. • Rade na duhovnom napretku bližnjega i širenju vjere propovijedanjem, duhovnim vježbama i djelima ljubavi. Družba se od samog početka odlikuje posvemašnjom poslušnošću Papi. • U Hrvatsku dolaze početkom XVII. st. U Zagrebu su se nastanili 1606. na Gornjem Gradu. • Nastanili su se u: Zagrebu, Rijeci, Varaždinu, Požegi, Osijeku, Dubrovniku, Zadru, Splitu • Godine 1901. došli su u Zagreb i nastanili se u današnjoj rezidenciji u Palmotićevoj ulici. • Godine 1963. postaje samostalna provincija sa sjedištem u Zagrebu pod nazivom Hrvatska provincija Družbe Isusove.

16. Priredio: Martin Radošević Korištena literatura: Mile Vidović, Povijest Crkve u Hrvata