Psihološki i sociološki aspekti preraspodjele dohotka

1. Psihološki i sociološki aspekti preraspodjele dohotka Doc. Dr. Nika Sokol

2. Preraspodjela društvenog proizvoda instrumentima porezne politike • Temelji se na načelima oporezivanja te mjestu i ulozi poreza u gospodarstvu i društvu. • Po prirodi stvari porezna načela ne moraju biti u skladu jedna s drugima jer se: • odnose na različita područja i ostavljaju različite tragove (željene i neželjene), • ciljevi i učinci oporezivanja nisu jednaki, osobito ako ih promatramo kroz intencije aktivnog i pasivnog poreznog obveznika (razlike unutar različitih interesnih skupina). Npr. osjetno nepodudaranje u zahtjevima povezanim uz financijsko-politička načela oporezivanja i socijalno-politička načela oporezivanja.

3. Pravednost u oporezivanju • Osnovno načelo na kojem se treba temeljiti svaki porezni sustav. • Prisutan je u povijesti ljudskog društva koliko i oporezivanje. • Zahtjevom za pravednošću u oporezivanju opravdava se gotovo svaka promjena u oporezivanju. • E. Kant: “ Nestane li pravednosti, onda ne vrijedi više ni živjeti.” • Bez obzira zbog kojih je ciljeva neki porez uveden on se na poreznog obveznika odražava na više različitih načina.

4. Plaćanje poreza i porezni obveznik • Radi oporezivanja smanjena je ekonomska snaga poreznog obveznika (obveznik koji je prije oporezivanja imao 1000 novčanih jedinica, nakon oporezivanja primjenom stope od 40% raspolagat će samo sa 600 novčanih jedinica), a to će svakako utjecati i na promjenu društvenog položaja poreznog obveznika. • Plaćanje poreza za poreznog obveznika uvijek predstavlja određeni teret. • Hoće li podmirenje poreza biti za njega veći ili manji teret ovisit će o nizu čimbenika, ali to će uvijek ipak ostati teret.

5. Porezni teret • Poreznom obvezniku neće biti svejedno u kakvom se položaju nalazi u svezi s plaćanjem poreza u odnosu na svoje sugrađane. • Stoga je jako bitno definirati: - tko je sve obvezan na plaćanje poreza, odnosno koje poreze mora snositi koji porezni obveznik, - koliki porezni teret snosi ili na osnovi propisa mora snositi koji porezni obveznik, - u kakvom se odnosu nalazi teret poreznog obveznika prema konkretnoj potrebi čijem zadovoljenju služe sredstva prikupljena oporezivanjem.

6. Pravednost u oporezivanju kao socijalno-politički cilj oporezivanja • Ako porezni obveznici misle kako oporezivanje, u cijelosti, ili primjenom samo nekih oblika nije pravedno, oni će nastojati na razne načine izbjeći obvezi plaćanja poreza. • Rezultat takvog ponašanja bit će nedovoljna sredstva prikupljena oporezivanjem što će onemogućiti financiranje svih onih akcija kojima bi se trebale zadovoljiti društvene potrebe. • Sam sadržaj pojma pravednosti ovisi o društveno-ekonomskom i političkom uređenju, stupnju ekonomskog razvitka, kulturi, religiji itd. • Povijest pokazuje da ono što je pravedno za jednog, nije nužno pravedno i za druge.

7. Sadržaj načela pravednosti • Zajednički sadržaj odnosi se na: • opću poreznu obvezu, • ravnomjernost u rasporedu poreznog opterećenja. • Pravednost kao koncept prisutna još kod grčkih filozofa. Platon – idealna država zapravo ostvarenje ideje pravednosti. Aristotel, Protagora– pravednost se svodi na jednakost. Toma Akvinski – vladar nije počinio pljačku ni onda kada je upotrijebio silu prilikom ubiranja poreza od svojih podanika, sve dok oni služe održavanju općeg dobra.

8. Povijesni pregled sadržaja načela pravednosti -1 JeanBodin– traži općost u oporezivanju te smatra, kako ako se već iz nužde mora uvesti novi porez, on mora biti uređen tako da svatko snosi svoj dio. ChristophBesold– traži ukidanje privilegija, te primjenu načela općosti jer će porezni teret biti to lakši što ga više leđa nosi. LeVayer– ako se na želi opteretiti ni jedna strana broda, mora doći do raspodjele poreznog tereta prema ekonomskoj snazi, odnosno poreznoj sposobnosti. WilliamPetty– pravedno će se oporezivanje postići primjenom proporcionalnih poreznih stopa. KasparKlock– zastupao je načelo općosti, smatrao da treba postaviti granice u oporezivanju, usporedbom štete koja bi nastala ukoliko izostanu javni prihodi za financiranje javnih dobara. Afirmirao je i načelo umjerenosti u oporezivanju (prilagođavanje oporezivanja poreznoj sposobnosti). Zalagao se za načelo opće porezne obveze i ravnomjernosti u oporezivanju, oslobođenje egzistencijskog minimuma od oporezivanja. PietroVerri– porezi nikad ne bi trebali izravno teretiti siromašne

9. Povijesni pregled sadržaja načela pravednosti -2 Montesqueu – je zastupao ideju porezne progresije i ne oporezivanja egzistencijskog minimuma. J. H. G. Justi– porezi ne smiju biti previsoki, porezi moraju biti ravnomjerni i pravedni, porezi moraju imati “iskrenu” osnovu. Vauban – podanici trebaju zaštitu države kako bi mogli živjeti, a vladaru je potreban novac podanika kako bi im tu zaštitu mogao osigurati. Adam Smith – razrada postulata plaćanja prema ekonomskoj snazi. Adolph Wagner – najznačajniji za razradu socijalno-političkih načela oporezivanja. Smatra kako porezi imaju socijalno-politički utjecaj na distribuciju nacionalnog dohotka i bogatstva jer mijenjajući tu distribuciju oporezivanje u nekim slučajevima favorizira gornje klase.

10. Wagner-ova načela • Financijsko-politička načela • Izdašnost poreza • Elastičnost poreza • Ekonomsko-politička načela • Izbor poreznog izvora • Vođenje računa o učincima pojedinih poreza • Socijalno-politička načela • Općenitost poreza • Ravnomjernost poreza • Porezno-tehnička načela • Određenost poreza • Ugodnost plaćanja • Jeftinoća ubiranja poreza

11. Suvremeni sadržaj načela pravednosti • Danas su u svim suvremenim poreznim sustavima prisutni napori i nastojanja da se postigne pravedno oporezivanje. • Oporezivanje će biti pravedno ukoliko se udovolji zahtjevu općosti u oporezivanju i zahtjevu za ravnomjernošću u rasporedu poreznog tereta. Pravednost u oporezivanju ostvaruje se primjenom načela: • opće porezne obveze, • ravnomjernosti.

12. Načelo opće porezne obveze • Opća porezna obveza znači da su svi stanovnici neke zemlje obvezni na plaćanje poreza. • Međutim upravo ovakva primjena ovog načela može narušiti načelo pravednosti ukoliko od oporezivanja ne izuzmemo one koji zbog male ekonomske snage ne mogu platiti porez ili bi im plaćanje poreza ugrozilo egzistenciju. • Stoga sva suvremena porezna zakonodavstva predviđaju oslobođenja ili olakšice kod plaćanja poreza za one građane koji toj obvezi bez štete za svoju egzistenciju te egzistenciju članova svoje obitelji ne mogu odgovoriti.

13. Egzistencijski minimum • Od oporezivanja oslobođeni iznos dohotka ili imovine koji se smatra da je potreban svakom članu zajednice za podmirenje određenog broja i vrste osnovnih potreba. • Iznos egzistencijskog minimuma ovisi o ekonomskom, kulturnom, socijalnom i drugom razvoju zajednice. • U suvremenim poreznim sustavima se izraz egzistencijski minimum upotrebljava samo uvjetno, a dio koji se za podmirenje osnovnih potreba poreznog obveznika oslobađa od oporezivanja naziva se neoporezivi dio.

14. Načelo ravnomjernosti • Sadržaj pojma treba tumačiti tako da svatko, svaki poreznim obveznik mora snositi određeni dio poreza i time pridonositi podmirenju društvenih potreba. • Pitanje je koliki taj teret treba biti? • Financijska je teorija suglasna da se ravnomjernost očituje u oporezivanju prema ekonomskoj snazi, svatko treba snositi teret u skladu s veličinom njegove ekonomske/porezne snage. • Nekad se smatralo kako se ovo načelo može oživotvoriti samo primjenom proporcionalne tarife, dok se danas smatra kako se to može postići samo primjenom progresivne tarife.

15. Načelo ravnomjernosti • Kako bi se ostvarilo načelo ravnomjernosti nije dovoljno samo da se primjenjuju progresivne stope, već je vrlo važna i visina primijenjenih progresivnih stopa kao i regresivni učinak posrednih poreza. • Javlja se problem utvrđivanja progresije, nije problem utvrditi donju granicu (egzistencijski minimum) već se postavlja pitanje kada porezne stope prestaju rasti. • Što strmija progresija, to se efikasnije ostvaruju socijalno-politička načela oporezivanja. • Protivnici progresivnog oporezivanja ističu da progresija u poreznom sustavu znači samovolju.

16. Nedostaci progresivnog oporezivanja • Ne mogu se utvrditi objektivni kriteriji za utvrđivanje visine poreznih stopa. • Progresivni porezi dovode do različitog tretmana poreznih obveznika, kažnjavajući na određeni način najmarljivije i najsposobnije – destimulativan karakter. Izbor između proporcionalnog i progresivnog oporezivanja je izbor između sigurne nepravednosti i nesigurne pravednosti.

17. Ostvarenje načela pravednosti • Bez obzira na primijenjeni modalitet oporezivanja porezni će obveznici kao nepravedno doživjeti oporezivanje kod kojeg je prisutno iznimno visoko porezno opterećenje. • Porezni obveznici će nepravednim ocijeniti i ono oporezivanje, u kojem je, i pored umjerenog poreznog opterećenja, jedna skupina poreznih obveznika teže ili blaže oporezovana od druge. • Opredjeljenje za pravednošću u oporezivanju plaćanjem poreza u skladu sa gospodarskim mogućnostima toliko je važna komponenta suvremenih poreznih sustava i mjera porezne politike da je kao postulat normirana u ustavima većine suvremenih zemalja.

18. Porezni teret i porezni moral • Porezni moral je u uskoj svezi s nastojanjima poreznih obveznika da smanje porezno opterećenje. • Visok porezni moral rezultira malom ili nikakvom potrebom za smanjenjem poreznog opterećenja. • Porezni moral ovisi o nizu čimbenika, ali najvažniji je svakako zadovoljstvo raspodjelom poreznog tereta, odnosno njegova pravedna raspodjela.

19. Signalno djelovanje porezne evazije • Porezna evazija ili otpor plaćanju poreza uglavnom je vezan uz preveliko porezno opterećenje. • “Swiftov 1x1” - ako se porezno opterećenje poveća 50%, neće se ubrati 50% više poreza. • Bez obzira na vrstu i uzroke porezne evazije, ona je signal nezadovoljstva poreznih obveznika određenim poreznim oblikom ili poreznim sustavom u cjelini.

20. Prevaljivanje poreznog tereta • Pretpostavka za prevaljivanje postojanje poreznog tereta. • Prevaljivanje – prebacivanje poreznog tereta s poreznog subjekta (zakonskog poreznog obveznika) na drugu osobu (najčešće poreznog destinatara).

21. Signalno djelovanje prevaljivanja • Ukoliko dođe do neželjenog prevaljivanja (tamo gdje ga država nije očekivala) potrebna je intervencija jer državi nije samo bitno da ubere odgovarajući iznos poreza, već i da porezno opterećenje snose osobe ili krug osoba koje su za to bile predviđene.

22. Vrste prevaljivanja poreza • Željeno i neželjeno prevaljivanje – kriterij razlikovanja intencija zakonodavca o nositelju poreznog tereta. • Prevaljivanje unaprijed i unazad – kriterij razlikovanja vrijeme u kojem je prevaljivanje izvršeno. • Jednostruko ili višestruko prevaljivanje – kriterij razlikovanja koliko se puta porezni teret uspio prevaliti. • Dijagonalno prevaljivanje – tehnika “konjićevog skoka” porez koji bi trebao opterećivati jedno dobro preseljen je na neko drugo dobro.

23. Višestruko oporezivanje • Budući da se svaki porezni sustav sastoji od više različitih poreznih oblika moguće je da isti porezni obveznik u istom poreznom razdoblju plaća dva ili više poreza. →VIŠESTRUKO OPOREZIVANJE

24. Oblici višestrukog oporezivanja • Nadoporezivanje – jedan porezni obveznik, više istovrsnih poreza, više poreznih vjerovnika različitog ranga. • Kumuliranje poreza – jedan porezni obveznik, jedan porezni izvor, više raznovrsnih poreza. • Dvostruko oporezivanje – juridičko ili pravno i ekonomsko.

25. Pravno dvostruko oporezivanje Karakterizira ga: - jedan porezni obveznik, - isti, odnosno istovrsni porez, - dva porezna vjerovnika istog ranga, - dvokratno istodobno plaćanje. Primjer: porezni obveznik ima kuću u državi A koja oporezivanje vrši prema mjestu gdje se imovina nalazi, a živi u državi B gdje se imovina oporezuje prema mjestu prebivališta/boravišta vlasnika imovine.

26. Ekonomskodvostruko oporezivanje Karakterizira ga: - dva različita poreza, - dva formalno različita porezna obveznika, - jedan nositelj (ekonomskog ) poreznog opterećenja. Primjer: plaćanje poreza na dohodak na dividende (raspoređenu dobit), iako je na njih kao neraspoređenu dobit bio već plaćen porez na dobit.

27. Zaštita ljudskih prava i sloboda i porezni sustav • Specifičnost porezno-pravnog odnosa za razliku od ostalih vrsta pravnih odnosa vidi se u neravnopravnom položaju njegovih subjekata (države s jedne strane i fizičke ili pravne osobe s druge strane), kao i u njegovom javno-pravnom karakteru. • Od trenutka rođenja svaki je čovjek porezni obveznik i potencijalni sudionik porezno-pravnog odnosa. • Gospodarske odluke (potrošačke, investicijske) građana pod snažnim su utjecajem mjera porezne politike koje su u primjeni u nekoj zemlji. • Upravo u segmentu poreza i porezne politike pojedinac je u najbližem odnosu s državom.

28. Porezno-pravni propisi • Moraju biti obličeni na način da se oživotvori ideja porezne pravednosti. • Vezani su uz konkretnu zakonsku regulaciju pojedinih poreznih oblika, kao i reguliranje položaja poreznih obveznika u porezno-pravnom odnosu i propise vezane uz postupak utvrđivanja i naplate poreza. • Uz to u suvremenim poreznim sustavima pred porezno zakonodavstvo postavlja se i zahtjev za zaštitu ljudskih prava i sloboda.

29. Zaštita prava na ljudsko dostojanstvo • U koncepciji međunarodnih pravila o zaštiti prava čovjeka, pravo na ljudsko dostojanstvo zauzima središnje mjesto. • U Ustavu RH čl. 35 navedeno je kako svaki građanin ima pravo na pravnu zaštitu svog osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti. • Čovjekovo pravo na dostojanstvo može se povrijediti na način da se propisanom visinom poreza do te mjere umanji gospodarska snaga da možemo kazati kako se vrijeđa njegova čast, zasluge i sl.

30. Zaštita ljudskog dostojanstva poreznim propisima • Na način da se: a) dio dohotka (minimum za egzistenciju) ne oporezuje ili da mu se smanji porezni dug, b) priznaju porezne povlastice pri kupnji proizvoda nužnih za život, c) ukupno porezno opterećenje svede na razumnu mjeru. Na taj se način poreznim obveznicima, ali i onima na koje je porezni teret prevaljen, osigurava zadovoljenje onih potreba koje su minimalne, ali bitne za očuvanje ljudskog dostojanstva.

31. Zaštita privatnosti poreznim propisima • Pravo na zaštitu privatnosti može se nekažnjeno povrijediti prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima samo kad se radi o interesima od državne sigurnosti, javnog reda i mira, radi gospodarske dobrobiti zemlje, sprječavanja nereda i zločina ili radi zaštite prava i slobode drugih. • U segmentu porezno-pravnih odnosa to znači da porezni obveznik nije dužan dati svaku izjavu koju bi mogao dati. • Iz ovoga se može zaključiti kako je povreda nečije privatnosti i zahtjev za uvidom u sve privatne izdatke poreznog obveznika od strane poreznih tijela.

32. Zaštita privatnog vlasništva poreznim propisima • Privatno se vlasništvo može ugroziti na području poreza samo iznimno visokim poreznim opterećenjem imovine. • Iz svega navedenog može se zaključiti kako kreatori poreznog sustava, a zatim i izvršna i upravna tijela koja taj sustav provode, u svojim aktivnostima na području oporezivanja svakako moraju više voditi računa o poreznom obvezniku.

33. Porezni moral i opterećenje u tranzicijskim zemljama • Pretpostavlja se da ljudi plaćaju poreze samo zato jer vlada i porezna administracija primjenjuju politiku zastrašivanja. • Porezna evazija je ozbiljan problem za većinu zemalja u tranziciji. • Situacija je dodatno ugrožena niskom razinom povjerenja prema državi.

34. POREZNI MORAL I POREZNO OPTEREĆENJE U RH • U Hrvatskoj je vrlo slaba svijest o nekim osnovnim faktorima javnih financija. • Javni nedostatak znanja o fenomenu “ne postoji takva stvar kao besplatan ručak”. • Paternalizam - treba prisiljavati na osiguranje radi njihova osobnog dobra. • Građani zaboravljaju da Vlada u financiranju javnih potreba ovisi prvenstveno o novcu kojeg je dobila od poreznih obveznika.

35. Mišljenja i percepcije građana o dostupnosti, pravednosti i kvaliteti javnih dobara vrlo su loša. • Zakonodavstvo, posebno vezano uz financije, proračun i poreze nije dovoljno jasno, a izloženo je stalnim promjenama. • U Hrvatskoj je široko rasprostranjeno nezadovoljstvo javnom upravom. • Rašireno je mišljenje kako je porezna uprava neefikasna, neučinkovita, te korumpirana. • Iako većina građana nema točnu sliku o svom stvarnom poreznom opterećenju svi se slažu kako je ono preveliko. • Stvarnog upliva na poreznu politiku imaju određene interesne skupine.

36. ODNOS IZMEĐU POREZNOG SUSTAVA I POREZNOG MORALA • Porezno opterećenje izraženo kao udio poreza i doprinosa za socijalno osiguranje u BDP-u na razini konsolidirane opće države, postupno je smanjeno, međutim zbog recesije dolazi do ponovnog povećanja poreznog opterećenja. • Povjerenje građana u vlasti i tijela državne vlasti u Hrvatskoj je relativno nisko. • Ako država ne poštuje i ne obavlja svoje dužnosti, građani će izgubiti povjerenje u nju i / ili neće platiti porez.

37. Porezna struktura u Hrvatskoj (% poreznih prihoda opće države, 2007) Ukupno 73,4 mlrd. kn 26,1% BDP-a

38. POREZNI MORAL I POREZNO OPTEREĆENJE U EU • Konvencionalne porezne politike upućuju na to da ljudi moraju biti prisiljeni kako bi zadovoljili svoje porezne obveze prijeteći kaznom ako to ne naprave. • Iskreni obveznici prijave svoje istinske prihode, a nepošteni porezni obveznici prijave prihode koji su manji od zaista primljenih prihoda. • Porezni moral dosta se razlikuje od zemlje do zemlje i nije uvijek u svezi s visinom poreznog opterećenja.

39. ekstrem eksploatirajuće vlade - vlada ljudima na autoritativan ili čak diktatorski način. • ekstrem vlade kao sudionika - građani kao porezni obveznici mogu sami odlučiti za koje svrhe će se koristiti porezni prihodi.

40. Zaključak • Tko će u nekom poreznom sustavu nositi porezni teret ovisi o ciljevima, odnosno učincima oporezivanja. • Ukoliko je porezni teret ravnomjerno raspoređen, a porezno opterećenje nije previsoko te su građani uvjereni da se sredstava prikupljena oporezivanje troše na odgovarajući način porezna će evazija biti manja, a porezni moral zadovoljavajući.