Vještina ispitivanja stranaka , svjedoka i vještaka u sudskom postupku

1. Vještina ispitivanja stranaka , svjedoka i vještaka u sudskom postupku mr.Jelena Barkić, specijalist kliničke psihologije mr.Ljerka Hajncl, specijalist psihologije rada (2007.)

2. Psihologija svjedočenja EPIZODIČKO PAMĆENJE • je deklarativno dugoročno pamćenje • odnosi se na vremensko određivanje toga kada su se događaji zbili (epizode) i njihovo vremensko –prostorno povezivanje • određuje ga gdje i kada je neka informacija usvojena • Problem svjedočenja u uskoj povezanosti sa svojstvima epizodičkog pamćenja

3. Čimbenici koji utječu na dosjećanje/ točnost epizodičkog pamćenja • Pažnja i dubina obrade informacija • Dob • Kontekst (emocije, raspoloženje, fiziološko stanje, osobine ličnosti) • Vrijeme između događaja i dosjećanja • Razinapobuđenosti

4. Informacije epizodičkog pamćenja • organizirane su kronološki i ili spacijalno • osjetljive na interferenciju (čitanje , razgovor) • nalaze se uz svjestan napor • rekonstruktivne su = praznine u sjećanju se nesvjesno popunjavaju sadržajima umetnutim na temelju prethodnog znanja i pretpostavki o tome što se dogodilo

5. Obilježja standardnog policijskog intervjua (Fisher i sur.1987. i Georg 1991.) • Prekidanje odgovora svjedoka • Obrazac pitanje-odgovor • Neprimjeren redoslijed pitanja • Negativne formulacije • Usmjeravajuća i sugestivna pitanja • Neprimjeren rječnik • Procjenjivačke primjedbe • Propust analize detalja • Zanemarivanje auditivnih informacija

6. Vrste pitanja • Opća pitanja • Fokusiran pitanja (ljudi, okolnosti, događaji) • Pitanja višestrukog izbora • Da-ne pitanja • Sugestivna pitanja

7. Vrste sugestivnih pitanja (Roso ,1995.) • Potpuno disjunktivna (dopušta samo odgovor Da ili Ne) Je li XY platio račun ili ne? • Nepotpuno disjunktivna (dopušta više ponuđenih alternativa) Je li XY platio račun, molio odgodu plaćanja ili odbio platiti račun?

8. Espektativna / očekujuća (upućuju upitanog na odgovor koji se očekuje) Zar ne, vi niste odbili platiti račun ? • Odlučna (naslućuje se željeni odgovor) Jeste li odbili platiti račun? • Kapciozna / obmanjujuća Kako je XY odbio platiti račun? (iako prethodno nije utvrđeno da je XY odbio platiti račun)

9. Kako do istinite izjave ? Percepcija Pamćenje Komunikacijske Sposobnosti Kognitivno- moralni čimbenici Motivacija Istinita izjava Neistinita izjava Lažna izjava Način uzimanja izjave

10. Kognitivni /spoznajni intervju( Ed Geiselman i Ron Fisher 1984.) • Posebna tehnika ispitivanja svjedoka pomoću koje se povećava količina i kvaliteta podataka u odnosu na uobičajene metode ispitivanja • Temeljen na spoznajama o: socijalnim interakcijama (socijalna ф) vještinama komuniciranja epizodičnog pamćenja (kognitivnaф)

11. Tehnike kognitivnog intervjua • Obnavljanje, oživljavanje konteksta događanja dosjećanje cjelovitije što je kontekst intervjua sličniji situaciji - poticaj mentalnog vraćanja na mjesto, u vrijeme događanja • Kompletnost, potpunost, sveobuhvatnost dosjećanja navoditi da se iznesu svi detalji bez svijesti o važnosti

12. Dosjećanje u obrnutom smjeru, promjena redoslijeda manje pod utjecajem sheme • Promjena perspektive pri dosjećanju mijenjanje mentalne perspektive povećava cjelovitost

13. Vještine koje poboljšavaju kognitivni intervju

14. Otvorena pitanja Što se dogodilo? Kada se dogodilo? S kim ...? Zašto se dogodilo? Tko ....? Gdje....? Čime.... ? Koga ili što....? Koristiti i: zatvorena pitanja (potpuno ili djelomično disjunktivna Dopunjujuća Precizirajuća Podsjećajuća Kontrolna (izvor spoznaje, ista pitanja u drugom kontekstu ili drukčije formulirana) Zlatna pitanja kriminalistike(Roso , 1995.)

15. 13 vještina kognitivnog intervjua

16. 13 vještina kognitivnog intervjua

17. 1. Imaju li različite skupine (rasa, spol, religija, političko opredjeljenje, lice) isti položaj pred pravnim sustavom? 2. Koji je utjecaj sociodemografskih obilježja, stavova, uvjerenja i osobina sudaca na presuđivanje Psihološki čimbenici koji utječu na presuđivanje

18. Psihološki čimbenici koji utječu na presuđivanje Utječu jako : • Spol počinitelja • Rasa počinitelja Nisu važni: • Dob počinitelja • Bračni status počinitelja • Zaposlenje počinitelja

19. Psihološki čimbenici koji utječu na presuđivanje Utječu slabije: • Starost suca(stariji-pritvor, dulje kazne, stroži prema recidivistima, blaži prema starijima i bijelcima) • Religijsko opredjeljenje suca(veća strogost represivnijih vjera - katolici, baptisti, fundamentalisti) • Političko opredjeljenje • Suci prije državni odvjetnici(stroži kod žena i u djelima nasilja; blaži u imovinskim deliktima i kod ovisnika) • Spol suca(sutkinje strože, suci nisu blaži prema ženskom spolu) • Ličnost suca(stroži- autoritarni, unutarnji lokus kontrole)

20. Kriteriji vjerodostojnosti iskaza • 1950-tih Undeutch-ova hipoteza: izjave temeljene na mašti, iluziji ili laži razlikuju se po sadržaju i kvaliteti od izjava temeljenih na stvarno proživljenim događajima Procjena vjerodostojnosti izjave (Statement Validity Assesment SVA ) Kriterijski temeljena sadržajna analiza (Criteria-based Content Analysis-CBCA )

21. Lista za procjenu vjerodostojnosti izjave ( SVA) Psihološke karakteristike • 1.Prikladnost jezika i znanja • 2.Prikladnost emocija • 3.Podložnost sugestiji

22. Lista za procjenu vjerodostojnosti izjave ( SVA) Karakteristike provedenog intervjua • 4. Postojanje navodećih, sugestivnih pitanja ili neodgovarajuća metoda ispitivanja (obećavanje nagrade, prijetnja kaznom) • 5. općenita primjerenost intervjua

23. Lista za procjenu vjerodostojnosti izjave ( SVA) Motivacija • 6. Motivi za prijavu, svjedočenje... • 7. Kontekst otkrivanja ili prijave • 8. Pritisci da se lažno svjedoči

24. Lista za procjenu vjerodostojnosti izjave ( SVA) Pitanja vezana uz istragu • 9. Konzistentnost s prirodnim zakonitostima • 10. Konzistentnost s drugim izjavama, s drugim dokazima

25. Kriteriji vjerodostojnosti iskaza I Kriteriji za analizu općih kriterija izjave: 1. Logička struktura 2. Nestrukturirana produkcija (stil i redoslijed s neorganiziranošću i digresijama) 3. Opširnost detalja (specifičnost opisa mjesta vremena osoba, objekata, događaja)

26. Kriteriji vjerodostojnoti iskaza II Kriteriji za analizu specifičnih sadržaja izjave: 4. Povezanost s kontekstom (vremenska i prostorno i s drugim događajima) 5. Opis interakcija (postupci i reakcije, razgovor) 6. Reprodukcija razgovora 7. Neočekivane komplikacije tijekom djela

27. Kriteriji vjerodostojnoti iskaza III Kriteriji za analizu posebnosti sadržaja: 8. Neobični detalji 9. Preobilnost detaljima 10. Krivo razumijevanje točno reproduciranih detalja 11. Povezane vanjske asocijacije 12. Navodi o subjektivnom psihičkom stanju 13. Atribucija psihičkog stanja druge strane/počinitelja

28. Kriteriji vjerodostojnoti iskaza IV Kriteriji za analizu sadržaja vezanog uz motivaciju: 14. Spontane ispravke 15. Priznavanje nedostataka sjećanja ili znanja o nekom dijelu događaja 16. Postavljanje sumnje u vlastito svjedočenje 17. Samoosuđivanje 18. Nalaženje isprike za drugu stanu/počinitelja

29. Kriteriji vjerodostojnosti iskaza V Kriteriji za analizu sadržajnih elemenata specifičnih za kriminalno djelo: 19.Detalji karakteristični za kazneno djelo Minimalni rezultat da bi izjava bila vjerodostojna = 7 bodova (prvih 5 plus još 2)

30. Subjektivni i objektivni pokazatelji laži Subjektivni indikatori laži = uvjerenja ljudi o tome što su indikatori laži =znakovi, sterotipi koje ljudi drže korisnim u procjeni iskrenosti LAŽ - NEVERBALNO : Izbjegavanje pogleda Više pokreta TJESKOBA Dugo vremena za odgovor Zamuckivanje Povišen ton glasa LAŽ

31. Subjektivni i objektivni pokazatelji laži Objektivni pokazatelji laži = sistematske razlike u verbalnom i neverbalnom ponašanju kod laganja LAŽ ovisi o : vrsti laži (jednostavne / složene) ulogu (visok / nizak) osobinama ličnosti (kreativnost, inteligencija, niska empatija )

32. 3 pristupa koja objašnjavaju ponašanje ljudi dok lažu EMOCIONALNI • Pri laganju se proživljava strah, krivnja, uzbuđenje • Jačina emocija ovisi o osobinama ličnosti i okolnostima laganja • Povišen ton glasa • Mikro-izrazi • Nestrukturirana produkcija u uzrujanosti

33. 3 pristupa koja objašnjavaju ponašanje ljudi dok lažu KONTROLIRAJUĆI / KONTROLA PONAŠANJA • smanjiti ponašanja za koja se pretpostavljaju da upućuju na laž i povećati učestalost ponašanja koja upućuju na istinu • Kočenje vlastitog ponašanja - nespontanost, rigidnost • Manje pokreta ruku i prstiju • Porast pogrešaka u govoru/ponavljanje • Manje detalja

34. 3 pristupa koja objašnjavaju ponašanje ljudi dok lažu KOGNITIVNI • U laži veliko kognitivno opterećenje da se mora ostaviti što bolji dojam - smanjeno neverbalno • Uložiti trud u normalno ponašanje – pošten i uvjerljiv!! • Ponašanje suprotno stereotipu lažljivca • Rigidno, inhibirano s manje pokreta • Gledati u oči, govoriti fluentno, konstrukcija iskaza koji ostavlja dojam, izostavljanje informacija koje štete slici iskrene osobe, manje spontanih ispravki

35. Istina i laž

36. I ZA KRAJ

37. Nadajmo se ovakvoj sudačkoj praksi

38. Sa željom da ne bude ovako