Prijedlog izrade baze podataka “Prevencija ovisnosti i nasilja među mladima"

1. Prijedlog izrade baze podataka “Prevencija ovisnosti i nasilja među mladima"

2. Ciljevi Svrha ove baze podataka je prikupiti građu o vrstama i načinima prevencije ovisnosti i nasilja među mladima, pridodati joj relevantne dokumente Republike Hrvatske i Europske unije, kao i novinske članke, znanstvene knjige i članke te ih sustavno prikazati kako bi se pridonijelo poboljšanju načina prevencije ovisnosti i nasilja u Republici Hrvatskoj.

3. Prevencija 1. Čin, postupak ili radnja koji se poduzimlju kako bi se nešto spriječilo, tj. zaštitilo nekoga od kakve opasnosti. a) Medicinski pojam prevencije uključuje tri razine, primarnu koja sprječava bolest, sekundarnu koja se bavi ranim otkrivanjem bolesti te tercijarnu koja umanjuje negativni učinak postojeće bolesti.

4. Prevencija b) Sociološki pojam prevencije uključuje institucionalne i izvaninstitucionalne radnje koje vode osobu kroz socijalizacijski put te u slučaju nastupanja ovisnosti i drugih oblika devijantnog ponašanja (poput nasilja) vode osobu kroz resocijalizaciju i reintegraciju u društvo.

5. Prevencija c) Politički koncept prevencije podrazumijeva društveno-političko djelovanje na državnoj i lokalnoj razini koje putem obrazovno-odgojnih programa i inicijativa sprječava ovisnost, nasilje te druge oblike devijantnog ponašanja. Ovaj koncept možemo dodatno razgranati na pravno-institucionalne okvire prevencije (polity) i konkretne političke mjere prevencije (policy).

6. Ovisnost 1. Pojam ovisnosti uključuje fizičku i psihičku i pretjerano naginjanje prema alkoholu, opijatima, duhanu, prejedanju, izgladnjivanju, računalnim igrama, pornografskim sadržajima, kockanju, klađenju i sličnim radnjama.

7. Ovisnost 2. Vrste ovisnosti: fizička ovisnost, psihička ovisnost, laka ovisnost, teška ovisnost, društveno uvjetovana ovisnost, obiteljski uvjetovana ovisnost i nasljedna ovisnost. a) Rješavanje fizičke ovisnosti prvenstveno je predmet medicinske struke, dok je put rješavanja psihičke ovisnosti puno složeniji te uključuje i druge relevantne struke poput psihologije, psihijatrije i socijalnog rada.

8. Ovisnost b) Laka ovisnost predstavlja manji društveni problem te se lakše otklanja, dok borba protiv teških ovisnosti iziskuje višegodišnji trud i stručnu pomoć. c) Okolina u kojoj se pojedinac kreće, pogotovo društvo vršnjaka, može utjecati na razvoj ovisnosti. d) Ovisnost se putem negativnog primjera starijih također razvija i unutar obitelji te može biti povezana i s biološki naslijeđenom sklonosti prema određenoj ovisnosti koju dijete može preuzeti već i samim rođenjem, ukoliko je majka ovisnica.

9. Ovisnost 3. U sprječavanju ovisnosti veliku ulogu imaju prvenstveno škola i obitelj, kao i u borbi s postojećom ovisnošću u kojoj pak prednjači uloga zdravstvenih i resocijalizacijskih ustanova poput školskih i obiteljskih liječnika, psihologa, pedagoga, komuna za odvikavanje te skupina za potporu osobama na odvikavanju ili liječenim ovisnicima.

10. Nasilje 1. Nasilje je prvenstveno fizička, ali i psihička radnja koju pojedinac ili skupina poduzimaju protiv drugog pojedinca ili skupine te mu na taj način nanose fizičku (i psihičku) bol, ozljede te štetu.

11. Nasilje 2. Vrste nasilja podrazumijevaju pojedinačno i grupno nasilje, nasilje među vršnjacima, spolno nasilje i diskriminaciju te vrijednosno motivirano nasilje temeljeno na etničkom, vjerskom, kulturnom ili političkom sukobu i netoleranciji.

12. Nasilje a) Pojedinačno nasilje lakše je spriječiti i sankcionirati te je takvu osobu lakše ponovno uklopiti u društvo. b) Grupno nasilje podrazumijeva međusobno poticanje članova skupine na nasilno ponašanje što bitno otežava resocijalizaciju takve skupine u društvo te postupanje prema takvim skupinama.

13. Nasilje c) Navijačko nasilje kao posebna vrsta grupnog nasilja izrazito je duboko ukorijenjeno te predstavlja dugotrajan fenomen koji je moguće rješavati samo dobrom suradnjom svih relevantnih obrazovnih, odgojnih i inih ustanova. Represivne mjere borbe protiv ove vrste nasilja za sada nisu dovele do željenih rezultata.

14. Nasilje d) Nasilje među vršnjacima uključuje fizičko i psihičko zlostavljanje koje skupina provodi nad pojedincem ili drugom skupinom. Ova pojava, ponekad nazivana i bullying, predstavlja strukturalni društveni problem koji ukazuje na prihvaćenost nasilja među mladima te neadekvatno sankcioniranje istog.

15. Nasilje e) Spolno nasilje obuhvaća nasilno ponašanje temeljeno na spolnoj (i rodnoj) osnovi te se manifestira kroz nasilje unutar vlastite spolne skupine, nasilje prema suprotnom spolu te nasilej prema spolnim manjinama.

16. Nasilje f) Vrijednosno motivirano nasilje predstavlja nasilničko ponašanje koje nasilni pojedinci ili skupine legitimiraju svojim diskriminatornim stavovima prema pripadnicima određenih političkih, etničkih, kulturnih i supkulturnih skupina. Ovdje je potrebno posebno naglasiti široku pojavnost ekstremističkih svjetonazora i pripadajućih skupina među mladima.

17. Mladež Pojam mladeži i mladih se zbog produljenog vijeka školovanja i loših socioekonomskih uvjeta koji negativno utječu na zapošljavanje mladih ljudi i rješavanje njihovog stambenog pitanja širi te sada ne obuhvaća samo školarce i studente, nego i mlade stanovnike između dvadesete i trideset i pete godine života koji se u novonastalim uvjetima ne mogu na prikladan način uključiti u svijet odraslih.

18. Negativni čimbenici koji utječu na prevenciju • Česte promjene zakonske regulative koja se dotiče problema ovisnosti i nasilja • Nedovoljna suradnja relevantnih ustanova, tj. međuresorna suradnja na državnoj razini

19. Negativni čimbenici koji utječu na pojavu ovisnosti • Protuzakonito prodavanje duhanskih proizvoda i alkoholnih pića maloljetnicima • Usvajanje ovisničkih navika u obitelji, loši primjeri u okolini • Loša komunikacija odgajatelja i nastavnika s djecom i mladima u obrazovnom sustavu dovodi do urušavanja odnosa povjerenja te tako ruši vjerodostojnost borbe protiv ovisnosti • Nedostatak pozitivnih primjera u medijima i popularnoj kulturi • Loša komunikacija policijskih službenika i lokalne zajednice • Nedovoljna koordinacija nadležnih odgojno-obrazovnih i zdravstveno-socijalnih ustanova

20. Negativni čimbenici koji utječu na pojavu nasilja • Socijalna deprivacija, nedostatak socioekonomske perspektive i osjećaj otuđenja • Negativni primjeri u obitelji, naslijeđivanje agresivnih obrazaca ponašanja od roditelja i okoline • Odgojno-obrazovne ustanove represivnim pristupom mladima izazivaju suprotni učinak od prevencije nasilja • Medijska i popularna kultura banaliziraju nasilje • Demografske i socijalne promjene te iskustva rata i poraća pojačavaju nasilnički potencijal

21. d Medicinski pojam Prevencija Nasilje primarni Ovisnost pojedinačno sekundarni fizička grupno tercijarni psihička navijačko Sociološki pojam laka nasilje među vršnjacima Politički pojam teška spolno i rodno nasilje društveno uvjetovana polity polity obiteljski uvjetovana vrijednosno motivirano nasilje policy nasljedna