Mr.sc . Željko Jurić Energetski institut Hrvoje Požar Zagreb, 20.3.2014.

1. IEE UrbanBiogas projekt: “Gradski otpad za proizvodnju biometana za predaju u plinsku mrežu i prijevoz”2. seminar na temu:“Proizvodnja bioplina i biometana iz biorazgradivog otpada“ Aktivnosti na bioplinu i biometanu u Hrvatskoj i primjeri dobre prakse u EU Mr.sc. Željko Jurić Energetski institut Hrvoje Požar Zagreb, 20.3.2014.

2. Ciljevi u EU i Hrvatskoj Razvoj tržišta bioplina i biometana u Hrvatskoj Iskustva razvijenih tržišta biometana u EU Njemačka, Nizozemska i Švedska Prednosti bioplina i biometana Zaključak Sadržaj:

3. Ciljevi EU i Hrvatske • Ciljevi EU: • do 2020. udio OIE od najmanje 20% u ukupnoj finalnoj potrošnji energije, uz 20% povećanja energetske učinkovitosti i 20% smanjenja emisija stakleničkih plinova • do 2030. udio OIE od najmanje 27%, uz 40% smanjenja emisija stakleničkih plinova • do 2050. smanjenje emisija stakleničkih plinova od najmanje 80% (indikativni cilj) • EU vizija: • Kao što je danas relativno velik udio OIE u proizvodnji električne energije, tako će do 2030. biti značajan udio biometana (18-20 milijardi m3ill 3% potrošnje prirodnog plina) isporučen plinskoj distribucijskoj mreži te korišten za proizvodnju električne energije, toplinske/rashladne energije i kao motorno gorivo u prometu. • Cilj Strategije energetskog razvoja RH (NN 130/09) je najmanje 20% OIE u ukupnoj finalnoj potrošnji energije do 2020. • Bioplin i biometan su dio rješenja kako u pogledu povećanja udjela OIE tako i u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova!

4. Specifični ciljevi RH za bioplin i biometan • Prema Nacionalnom akcijskom planu za OIE (srpanj 2013.) - 20% OIE u ukupnoj finalnoj potrošnji energije: • 39,0% OIE u proizvodnji električne energije (uključujući velike hidroelektrane), što je 9,8% u ukupnoj finalnoj potrošnji energije → 260 GWh električne energije iz bioplina (40 MW) • 10,0% OIE u prometu, što je 1,9% u ukupnoj finalnoj potrošnji energije → 0,32% biometana u prometu (uporaba biometana od 2016.) • 19,6% OIE za grijanje i hlađenje, što je 8,2% u ukupnoj finalnoj potrošnji energije → 6 ktentoplinske/rashladne energije iz bioplina (oko 70 GWh)

5. Proizvodnja bioplina i biometana • Tijekom anaerobne digestije nastaju bioplin i digestat. • Bioplin dobiven anaerobnom digestijom obično sadrži uz 50-65 vol. % metana i 35-50 vol. % ugljikovog dioksida, 0-12 vol. % vodene pare te male količine ugljikovodika, dušika, vodika, kisika, amonijaka i sumporvodika (moguće i Cl, F, Si…). • Digestat je anaerobno razgrađen supstrat, bogat hranjivim tvarima, što ga najčešće čini prikladnim za primjenu u poljoprivredi kao gnojivo. • Pročišćavanje bioplina: • Odsumporavanje • Sušenje • Izdvajanje CO2 • Rezultat pročišćavanja: biometan (sadržaj metana > 95 vol. %)

6. Tržište bioplina u Hrvatskoj • Tržište bioplina u Hrvatskoj je još uvijek u razvoju → 12 bioplinskih postrojenja u pogonu (31.1.2014.): • 1 postrojenje na deponijski plin (2 MWe), 2 postrojenja na plin iz pročistača otpadnih voda (3 MWe) i 11postrojenja na uglavnom poljoprivredne supstrate (9,1 MWe) • Ključni korak u razvoju tržišta je bilo uvođenje feed-in tarifa 2007. • Uvjet za ostvarenje tarife za postrojenja snage veće od 300 kW je minimalna ukupna godišnja učinkovitost postrojenja 50% * - Referentna cijena električne energije definirana Tarifnim sustavom (NN 133/13, 151/13)

7. Nositelji projekata s kojima je HROTE sklopio ugovor o otkupu električne energije (stanje: 31.01.2014) • Instalirana snaga postrojenja u sustavu poticanja: 11,1 MWe • Instalirana snaga postrojenja izvan sustava poticanja: 5,0 MWe • Snaga postrojenja koja imaju ugovor s HROTE-om, a nisu u pogonu: 4,5 MWe

8. Planirane i postojeće bioplinske elektrane • Registar OIEKPP (ožujak 2014.): • 68 bioplinskih elektrana u Registru • Ukupna snaga: 94 MWe i 2 MWt • Poticaj za razvoj tržišta: feed-in tarife • Najčešći problem za dobivanje feed-in tarife i ekonomsku održivost projekata: plasman topline • Biometanskih postrojenja još uvijek nema! Izvor: Registar projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije, Ministarstvo gospodarstva

9. Ključna pitanja za razvoj tržišta biometana u Hrvatskoj • Ključna pitanja: • Postoji li odgovarajuća zakonska regulativa potrebna za učinkovitu proizvodnju i korištenje biometana? • Je li riješeno na odgovarajući način utiskivanje biometana u plinsku mrežu? • Postoje li financijski poticajni mehanizmi koji bi zainteresirali potencijalne developereza proizvodnju biometana? • Preduvjeti za razvoj tržišta biometana: • donošenje tehničkog standarda koji bi definirao tehničke karakteristike koje biometan treba zadovoljiti prije utiskivanja u plinsku mrežu ili prije korištenja u prometu • osiguranje prioritetnog pristupa plinskoj mreži i zajamčenog otkupa biometana (ako su tehničke karakteristike zadovoljavajuće) • uvođenje feed-in tarifa za biometan (imaju: Francuska, Italija i UK)ili nekog drugog sustava poticanja

10. Proizvodnja bioplina u EU27 EU27 (2012.): • proizvedeno je 12 Mtenprimarne energije bioplina (porast od 15,7% u odnosu na 2011.) - na slici je prikazana 2011. • 46,3 TWh električne energije iz bioplina (porast od 22,2% u odnosu na 2011.) • procijene investicija u nova postrojenja kreću se oko 5,7 milijardi EUR-a • broj radnih mjesta u sektoru je oko 69.000

11. Postrojenja za proizvodnju bioplina i biometana u odabranim zemljama Europe Izvor: Fraunhofer UMSICHT, travanj 2013.

12. Njemačka iskustva • Njemačka: • Biometan ima prioritetni pristup plinskoj mreži i zajamčen otkup, ukoliko zadovoljava kvalitetu definiranu tehničkim standardom • obvezna je odorizacijabiometana prije utiskivanja u distribucijsku plinsku mrežu • potrebno je dodavanjem propana i butana osigurati gornju ogrjevnu vrijednost od 39,96 MJ/m³ • nije dozvoljeno utiskivanje biometana iz deponijskog plina u plinsku mrežu, zbog rizika formiranja dioksina i furana tijekom izgaranja • Troškovi priključka se dijele između operatora biometanskog postrojenja i operatora plinske mreže → podjela troškova je jasno definirana i ovisi o dužini priključka (npr. za manje od 1 km, samo 25% troškova ili do 250.000 EUR pokriva operator biometanskog postrojenja) • Ciljevi za biometan: 6 milijardi m3godišnje do 2020.i 10 milijardi m3 godišnje do 2030.

13. Nizozemska: • Biometan mora zadovoljiti tehničke standarde, koje definira operator transportne ili distribucijske plinske mreže • Biometan se potiče jedino u slučaju utiskivanja u plinsku mrežu → poticajna cijena po Nm3utisnutog biometana • Troškove priključka snosi vlasnik biometanskog postrojenja • Prihvat biometana nije zajamčen → u slučaju da su količine prirodnog plina ili biometana koje treba prihvatiti veće od kapaciteta plinske mreže • Cilj: 24 PJ biometana do 2020. (indikativni cilj za 2050. definiran Planom korištenja biometana: 50% potreba za plinom zadovoljiti biometanom) Nizozemska iskustva

14. Švedska: • Biometan mora zadovoljiti Švedski tehnički standard kvalitete za primjenu u prometu • Najznačajniji pojedinačni poticajni mehanizam je oslobađanje poreza • oslobađanje plaćanja CO2 i energetskog poreza za sve vrste korištenja biometana, dok je za prirodni plin samo smanjen iznos CO2 poreza • Vlasnici vozila koja koriste biometan imaju sljedeće pogodnosti: • 40% manji porezi za službena vozila tvrtki; oslobađanje plaćanja godišnjih poreza za vozila na 5 godina (sva vozila s emisijama manjim od 120 g CO2/km); taksi udruženja s određenim udjelom “zelenih” vozila imaju prvenstvo na aerodromima; neke općine još uvijek imaju besplatan parking za “zelena” vozila… • poticanje izgradnje stanica za punjenje biometana i prirodnog plina • poticanje kupnje vozila na stlačeni prirodni plin ili biometan: do 15% tržišne cijene ili maksimalno 1.200 € za osobna vozila i 12.000 € za teška teretna vozila • Vrlo ambiciozan cilj za promet: bez emisije stakleničkih plinova do 2030. → biometan je dio rješenja! Švedska iskustva

15. Prednosti bioplina i biometana • Veća proizvodnja i korištenje bioplina/biometana osigurava: • povećanje udjela OIE u ukupnoj finalnoj potrošnji energije (uključujući promet) • smanjenje uvoza prirodnog plina i povećanje sigurnosti opskrbe energijom • kontinuirana proizvodnja električne energije iz bioplina ili biometana • smanjenju emisija stakleničkih plinova i ostalih emisija u okoliš • dobivanje gnojiva visoke kvalitete (digestat), uz zatvoren ciklus nutrijenata • proizvodnja i korištenje bioplina i biometanapruža brojne socio-ekonomske koristi za društvo

16. Zaključak • Tržište bioplina se razvija, prije svega zbog zajamčene otkupne cijene (feed-in tarife) za proizvodnju električne energije • Ključni preduvjeti za razvoj tržišta biometana su: • donošenje odgovarajuće zakonske regulative koja će osigurati proizvodnju i uporabu biometana– definiranje tehničkog standarda kvalitete biometanai reguliranje pristupa plinskoj mreži • uspostava sustava poticanja biometana • Bioplin i biometan imaju vrlo važnu ulogu u prelasku na nisko-ugljično gospodarstvo i ostvarenje preuzetih ciljeva u pogledu povećanja udjela OIE i smanjenja emisija stakleničkih plinova.

17. Hvala! Energy Institute HrvojePožar Savskacesta 163, Zagreb, Croatia Tel: 00385 1 6326 121 fax: 00385 1 6040 599 zjuric@eihp.hr