230 likes | 450 Views
Finansijske inovacije (izvedenice) i mogućnosti primjene u BiH. Prezentant: Adnan Rovčanin. FINANSIJSKE INOVACIJE – IZVEDENICE. Finansije najdinamičnija oblast nuke u kojoj su inovacije najintenzivnije (finansijski inženjering)
E N D
Finansijske inovacije (izvedenice) i mogućnosti primjene u BiH Prezentant: Adnan Rovčanin
FINANSIJSKE INOVACIJE – IZVEDENICE • Finansije najdinamičnija oblast nuke u kojoj su inovacije najintenzivnije (finansijski inženjering) • Postoji jako veliki broj raznovrsnih inovacija koje se svakodnevno javljau u praksi • Stoga je u naslovu pored inovacije naglašeno IZVEDENICE (repo, bit coin itd... takođe inovacije) • Procesima internacionalizacije i globalizacije, se reduciraju neki oblici rizika, ali javlja se problem pojave novih, kompleksinijih rizika (“mutacija”) koji zahtjevaju ozbiljniji tretman novim finansijskim inovacijama – IZVEDENICE NE GUBE NA ZNACAJU. • Finansijsko tržište – ekonomski rast; zaštita od rizika (izvedenice) – nagomilani gubici • Npr. nezamislivo je poslovanje elektroindustrije bez izvedenica
FINANSIJSKE INOVACIJE – IZVEDENICE • Najreferentnija Evropska berza električne energije u Lajpcigu • Od promjene cijene struje štite se gotovo sve zemlje • Stanje u BiH (izvedenice i zastita od rizika primjene cijene električne energije???) • Stanje finansijskog sistema u BiH generalno: rigidno, plitko, bankocentrično • Kao takvo ne može da odgovori na 3 ključna zadatka koji se se stavljaju pred finansijski sistem: platni promet, izvori finansiranja, zaštita od rizika – NERAZVIJENO • Od izvedenica ćemo se osvrnuti na osnovne: forward, fjučers, opcije, swop.
IZVEDENICE U RAZVIJENIM I ZEMLJAMA U RAZVOJU Izvedenice u razvijeni zemljama • Prema izvještaju Banke za međunarodna poravnanja (BIS Quarterly Review), u aprilu 2013 god., tržište izvedenica u razvijenim zemljama imalo je vrijednosti od 10,3 triliona USD, što iznosi 24% GDP-a • Među američkim nefinansijskim preduzećima koja koriste izvedenice, njih 42% je izjavilo da su povećali njihvo korištenje, a 13 % je njih koji su izjavili da su ga smanjili (internacionalizacija, globalizacija – mutacija rizika...) • Upotreba izvedenica je znatno veća kod velikih preduzeća (83%), nego kod onih malih (12%), te je veća u preduzećima primarnih proizvoda (68%) i proizvođača (48%) nego u uslužnoj industriji (42%), s tim da je intenzitet rasta korištenja izvedenica u uslužnim preduzećima znatno brži nego u drugim preduzećima
IZVEDENICE U RAZVIJENIM I ZEMLJAMA U RAZVOJU Tržište izvedenica u zemljama u razvoju • Tržište izvedenica u zemljama u razvoju bilježi rast, ali je još uvijek malo u odnosu na razvijene zemlje • Prema izvještaju banke za međunarodna poravnanja (BIS Quarterly Review), u aprilu 2013. god. tržište izvedenica u 32 analizirane zemlje imalo je vrijednost od 1,1 trilion USD, što je oko 4% vrijednosti GDP-a analiziranih zemalja • Na tržištu izvedenica u zemljama u razvoju najviše je zastupljeno OTC tržište sa učešćem od 56% (2013. god.), koje je u odnosu na 2010. god. imalo rast od 40%, odnsono ostvareni profit je porastao sa 380 biliona USD u 2010. na 535 biliona USD u 2013. godini. • Stanje tržišta izvedenica u ZUR, grafički se može prikazati:
IZVEDENICE U RAZVIJENIM I ZEMLJAMA U RAZVOJU Vrijedost tržišta izvedenica u zemljama u razvoju Izvor: Triennial Central Bank Survey; FOW TRADEdata; Futures Industry Association; various futures and options exchanges.
TRŽIŠTE IZVEDENICA U HRVATSKOJ I SLOVENIJI • Slovenačka preduzeća češće koriste izvedenicama, nego preduzeća u Hrvatskoj (u sprovedenoj anketi 65,9% analiziranih slovenačkih preduzeća primjenjuje izvedenice kao instrumente upravljanja rizicima, dok se u Hrvatskoj samo 43% ispitanika izjasnilo kao korisnici izvedenica). • Zato se može reći da je praksa upravljanja rizicima u slovenačkim preduzećima naprednija od one u hrvatskima, mjereno postotkom analiziranih preduzeća koja primjenjuju izvedene instrumente za upravljanje rizicima. • Analizirat će se korištenje izvedenica za upravljanje valutnim rizikom i rizikom promjene kamatnih stopa u hrvatskim i slovenačkim preduzećima:
TRŽIŠTE IZVEDENICA U HRVATSKOJ I SLOVENIJI Korištenje izvedenica za upravljanje valutnim rizikom u hrvatskim i slovenačkim preduzećima: Izvor: D. Miloš-Sprčić Izvedenice kao instrument upravljanja financijskim rizicima: Primjer hrvatskih i slovenačkih nefinancijskih poduzeća, Ekonomski fakultet Zagreb
TRŽIŠTE IZVEDENICA U HRVATSKOJ I SLOVENIJI • Od instrumenata upravljanja rizicima kojima se preduzeća služe u upravljanju valutnim rizikom, najčešće se koriste forvardi, nakon kojih slijede devizne zamjene, kao drugi najvažniji izvedeni instrument. • Korištenje deviznih terminskih ugovora i složenih izvedenica u slovenačkim je preduzećima veće, nego u preduzećima u Hrvatskoj. • Korištenje izvedenica za upravljanje rizikom promjene kamatne stope u hrvatskim i slovenačkim preduzećima dato je na sljedećem grafu:
TRŽIŠTE IZVEDENICA U HRVATSKOJ I SLOVENIJI Korištenje izvedenica za upravljanje rizikom promjene kamatne stope u hrvatskim i slovenačkim preduzećima: Izvor: D. Miloš-Sprčić Izvedenice kao instrument upravljanja financijskim rizicima: Primjer hrvatskih i slovenačkih nefinancijskih poduzeća, Ekonomski fakultet, Zagreb
TRŽIŠTE IZVEDENICA U HRVATSKOJ I SLOVENIJI • Vezano za rizik kamatne stope u slovenačkim, kao i u hrvatskim preduzećima, najznačajniji izvedeni instrumenti u strategiji upravljanja rizicima ponovno su terminski ugovori i zamjene, ali za razliku od upravljanja valutnim rizikom, zamjena kamatnih stopa značajnija je od kamatnih terminskih transakcija. • Suprotno rezultatima analize za Hrvatsku, složene su izvedenice važan instrument upravljanja rizikom kamatne stope među slovenačkim ispitanicima. U usporedbi s ostalim instrumentima, složene su zamjene čak važnije i od kamatnih terminskih transakcija. • Kad je riječ o primjeni ostalih izvedenih instrumenata, kao što su opcije na kamatne stope i fjučersi, praksa upravljanja rizicima obiju zemalja pokazuje da oni nemaju značajniju ulogu u upravljanju rizikom kamatne stope.
TRŽIŠTE IZVEDENICA U HRVATSKOJ I SLOVENIJI • Zaštita od rizika cijena robe u obje zemlje, obično se provodi pomoću robnih terminskih transakcija i robnih terminskih ugovora. Prvi put terminski ugovori služe kao uzorak standardiziranih izvedenih instrumenata kojima se trguje na finansijskom tržištu. U Sloveniji su, iza fjučersa i forvarda, najčešći ugovori o zamjeni roba i standardizirane opcije, dok se u Hrvatskoj, za razliku od rezultata analize valutnog rizika i rizika kamatne stope, robna zamjena uopće ne primjenjuje, kao ni ostali izvedeni instrumenti, npr. složene izvedenice ili neuvrštene opcije. • Može se zaključiti da su: forvardi i zamjene ubjedljivo najvažniji instrumenti u objema zemljama. Fjučersi, zajedno sa složenim izvedenim instrumentima, važniji za slovenačka nego za hrvatska preduzeća, dok uvrštene i neuvrštene (OTC) opcije nisu važni instrumenti upravljanja finansijskim rizicima ni u jednoj od zemalja.
TRŽIŠTE IZVEDENICA U BiH • Preduzeća u BiH nisu toliko zainteresovana za korištenje izvedenica za zaštitu od valutnog rizika • Kada je u pitanju zaštita od cjenovnog rizika, posebno kod izvoznika, onda bi izvedenice trebale biti nezaobilazan instrument zaštite od rizika • Zakon koji reguliše tržište izvedenica u F BiH, jeste zakon Zakon o tržištu vrijednosnih papira, koji navodi samo definiciju izvedenica • U BiH ne postoji formalno organizovano tržište izvedenica, izvedenicama se trguje na OTC tržištu, gdje banke nude svojim klijentima, za sada, samo tri vrste izvedenica: valutni forward, valutne zamjene i kamatni swap. Bitno je napomenuti da sve banke ne nude sva tri oblika izvedenica, već je ponuda kreirana u odnosu na obim i veličinu same banke.
TRŽIŠTE IZVEDENICA U BiH • Na osnovu istraživanja u koje je uključeno 29 komercijalnih banaka (19 u FBiH i 10 u RS, s napomenom da 10 banaka u BiH (6 u F BiH i 4 u RS) nude izvedenice svojim klijentima), došlo se do zaključka da postoji slaba ponuda izvedenica (34,48% banaka nude izvedenice). • Banka koja je najveći ponuđač izvedenica na finansijskom tržištu BiH, zaključila je svega 10 ugovora vezanih za izvedenice prosječne vrijednosti oko 750.000,00 KM ili 383,600.00 EUR.
TRŽIŠTE IZVEDENICA U BiH • Istraživanje banaka je pokazalo da od tri vrste izvedenica koje koriste banke u BiH: valutni forward, valutne zamjene i kamatni swap, samo 12,5% analiziranih banaka koristi sva tri tipa izvedenica, 50% analiziranih banaka koristi valutni forward i valutnu zamjenu, dok 37,5% banaka kosristi samo valutni forward. • Grafički to izgleda ovako:
TRŽIŠTE IZVEDENICA U BiH Korištenje izvedenica na OTC tržištu u BiH Izvor: E. Kozarević, M. Kokorović – Jukan, 'Derivatives market development in Bosnia and Herzegovina: Present or (far) future?, International Journal of Management Cases, Dubrovnik Conference, April 2011
TRŽIŠTE IZVEDENICA U BiH Korištenje izvedenica u BiH: • Od ponuđenih izvedenica najveća potražnja je za valutnim forward-om sa prosječnom ocjenom 2,23, zatim valutni swapovi sa ocjenom 2,20 i interest rate swap sa 2,00. • Interesantna je i struktura korisnika izvedenica: 78,6 % kompanije, kao korisnici izvedenica i 21,4% banke. Među kompanijama koje koriste izvedenice najviše je onih koji se bave proizvodnjom i distribucijom nafte i naftnih derivata, proizvodnje namještaja, trgovine, IT kompanije i kompanije za trgovinu i snabdijevanje gasom.
TRŽIŠTE IZVEDENICA U BiH Zaključak: • tržište izvedenica u BiH je relativno “mlado”. • nedostaje i ponude i tražnje izvedenih vrijednosnih papira
TRŽIŠTE IZVEDENICA U BiH Razlozi ovakvog stanja na tržištu izedenica u BiH: • Slaba informisanost kompanija o prednostima izvedenica kojima mogu da zaštite svoje poslovanje. • Ovaj segment tržišta je veoma rizičan i zahtijeva visok stepen opreza, uzimajući dosadašnje iskustvo kompanije, ciljeve ulaganja, okolnosti ulaganja itd. • Privreda BiH je mala i većinom uvozno orijentirana, što znači da bh. kompanije nisu značajni učesnici u međunarodnoj razmjeni (svjetska iskustva: velike kompanije znatno više koriste izvedenice kao instrumente zaštite od rizika u odnosu na male kompanije (“economy of scale” vrijedi i za ovo tržište)
TRŽIŠTE IZVEDENICA U BIH Šta treba učiniti: Kako bi se postigli potrebni uslovi za dalji razvoj organizovanih tržišta kapitala u BiH, i posljedično tržišta izvedenica kao jednog novog dijela tržišta, neophodno je osigurati prihvatljivo investicijsko okruženje za domaće i strane investitore. U tom smislu neophodno je djelovati u sljedećim pravcima: • Završiti proces privatizacije, • Podstaći emisiju novih dugovnih i vlasničkih finansijskih instrumenata, • Dijelom finansirati velike kapitalne investicije u sektoru energije i infrastrukture emisijom dionica, • Vršiti deregulaciju postojećih zakonskih okvira, tj. harmonizirati regulacije na tržištu kapitala sa regulativama u EU.