110 likes | 223 Views
Udruga nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama Jezik struke – kamo idemo? Zagreb, 23. veljače 2013. GENEZA 6-GODIŠNJEG KURIKULUMA KOLEGIJA MEDICINSKI ENGLESKI NA MEDICINSKOM FAKULTETU SVEUČILIŠTA U ZAGREBU: TEORIJSKI I PRAKTIČNI ASPEKTI
E N D
Udruga nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovamaJezik struke – kamo idemo?Zagreb, 23. veljače 2013. GENEZA 6-GODIŠNJEG KURIKULUMA KOLEGIJA MEDICINSKI ENGLESKI NA MEDICINSKOM FAKULTETU SVEUČILIŠTA U ZAGREBU: TEORIJSKI I PRAKTIČNI ASPEKTI Aleksandra Žmegač HorvatMedicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebuazmegac@mef.hr
REFORMA KURIKULUMA NA MEF-u • do 2002./3. → 120 h na 1. i 2. god., status: izborni, naziv: Engleski jezik • 2002./03.- 2005./06.→ 90 h na 2. i 3. god.; status: obvezan; naziv: Medicinski engleski; evaluacija: usmeni ispit, uvjet za diplomski ispit • od 2005./06. (Bologna) → 120 h kroz 6 godina (20 x 6); evaluacija: 6 kolokvija PREDNOSTI 6-GODIŠNJEG PROGRAMA • studenti ostaju u kontaktu s jezikom tijekom cijelog studija • pozitivan utjecaj stečenih stručnih znanja na izričaj na stranom jeziku • paralelizam stručnog kurikuluma sa sadržajem kurikuluma jezika struke
POLAZIŠTA PRI KREACIJI NOVOG KURIKULUMA TEORIJSKA RAZMIŠLJANJA • 1. ciljevi, 2. metode nastave, 3. organizacija nastavnih sadržaja, 4. evaluacija (Howard, 2007) • “obrnuto planiranje” (backward design) → polazište: identifikacija željenih rezultata (Wiggins & McTighe, 2005) PRAKTIČNI ASPEKTI • situacijski faktori → profesionalna očekivanja, priroda predmeta, studenti, nastavnici • objektivne okolnosti i uvjeti → broj studenata, broj predviđenih sati, tip predavaonice, nastavna pomagala (Fink, 2007) “Kurikulum je nemoguće kreirati bez dobrog poznavanja konteksta u kojem se kolegij odvija kao i interakcije svih uključenih elemenata.” (Richards, 2001)
CILJEVI KOLEGIJA POLAZIŠTA • PRIRODA PREDMETA → dvostruka uloga predavača: 1. podučavanje stranog jezika i 2. pomoć (facilitation) budućim profesionalcima u uporabi stranog jezika struke kao instrumenta, odn. posebne vještine, u specifičnim aplikacijama • SVRHA KOLEGIJA → nije prvenstveno postizanje više razine uporabe stranog jezika, već usvajanje i uvježbavanje specifičnih jezičnih obrazaca relevantnih za buduću profesiju na prethodno usvojenoj razini (Richards, 2001) • ANALIZA POTREBA (needsanalysis) → uporaba stručne literature na stranom jeziku, usmena i pismena prezentacija stručnih sadržaja na akademskoj razini, pisanje stručnih/znanstvenih radova, komunikacija s kolegama
CILJEVI KOLEGIJA KONTEKSTUALNI FAKTORI • rad u velikim skupinama • studenti različitih razina znanja i jezičnih kompetencija • predavaonice amfiteatralog tipa opremljene internetom i LCD projektorima FOKUS • uporaba stručne literature na engleskom jeziku → čitanje s razumijevanjem, skim & scan reading, pravljenje bilježaka, sažimanje, definiranje pojmova, prezentacija statističkih podataka itd. • oralna prezentacija stručnih sadržaja → sakupljanje, odabir, organizacija i prezentacija podataka (akademske vještine)
MATERIJALI I IZVORI • udžbenici → komunikativno ili deskriptivno (prema organskim sustavima) orijentirani • autentični materijali dostupni na internetu (medicinske baze podataka, znanstveni radovi, kvizovi znanja, snimke i video isječci zahvata i sl.) • radna bilježnica prilagođena (tailored) 6-godišnjem programu, s posebnim težištem na određenim relevantnim jezičnim aspektima (npr. registar, kolokacije) ORGANIZACIJA SADRŽAJA • 1. godina: uvod u medicinsku terminologiju (također kolegij i na 1. godini Studijskog programa medicine na engleskom jeziku) → morfologija medicinskih termina • 2.-6. godina: 6 modula (content-based) koji sadržajem prate stručni kurikulum → sinergijski učinak
METODIČKI PRISTUP • 1. godina → predavač u fokusu (teacher-centered), ali u stalnom dijalogu sa studentima 2.-6. godina → studenti u fokusu (student-centered) putem samostalno pripremljenih prezentacija na zadanu temu; uloga predavača: pozadinsko moderiranje u smislu jezičnih korekcija (od ortografije i izgovora do gramatičkih i sintaktičkih problema) kao i poticanje diskusija na pojedinu temu • “Učenje postaje istinsko partnerstvo između nastavnika i studenata. Studenti rabe tehnologiju u svrhu povezivanja, pronalaženja informacija i prezentacije podataka. Predavači postavljaju relevantna pitanja, dodaju kontekst, kontroliraju kvalitetu i osiguravaju standarde. Studenti i nastavnici uče jedni od drugih.” (Copage, 2011)
EVALUACIJA • pragmatizam u nastavi jezika struke → odabir sadržaja, metodičkog pristupa, nastavnih strategija kao i način procjene studentskih postignuća valjalo bi temeljiti na emipirijskom pristupu (Stenhouse, 1974) → širok raspon metoda evaluacije, od neformalnih provjera razumijevanja do složenih zadataka i projekata (Wiggins & McTighe, 2005) • 6 kolokvija → 1.-3. god. pismeni → 4.-6. god. usmeni + završni pismeni zadatak → sve godine: sustav bodova za oslobađanje od kolokvija (kontinuirana evaluacija!) • STATISTIKA OSLOBOĐENIH KOLOKVIJA 1. GENERACIJE 1. god. 6.1% 2. god. 5.6% 3. god. 21.3% 4. god. 67.3% 5. god. 73.6% 6. god. 80.0%
REZULTATI ANKETE 1. GENERACIJE(1 - uopće se ne slažem, 7 - slažem se u potpunosti) • 2. GODINA (2006.) 1. Smatram pristup putem studentskih prezentacija korisnim. 4.85 2. Zadovoljan/na sam svojom ovogodišnjom prezentacijom. 5.14 3. Očekujem da će se moje sposobnosti prezentacije stručnih sadržaja na engleskom jeziku poboljšati do kraja studija. 5.27 • 6. GODINA (2010.) 1. Smatram pristup putem studentskih prezentacija korisnim. 6.03 2. Zadovoljan/na sam svojom ovogodišnjom prezentacijom. 5.55 3. Smatram da su se moje sposobnosti prezentacije stručnih sadržaja na engleskom jeziku znatno poboljšale. 5.88
ZAKLJUČAK • pragmatički i empirički pristup u nastavi jezika struke/ medicinskog engleskog → svrha s ciljem (“teaching as a means to an end, not an end in itself”, Wiggins & McTighe, 2005) • kurikulum kontinuiranim prilagodbama nastoji zadovoljiti potrebe medicine, jedne od najpropulzivnijih znanstvenih područja danas, kao i potrebe svakog akademski obrazovanog pojedinca (academic skills) • nastava jezika struke: dvosmjerni proces → studenti razvijaju jezične sposobnosti uz pomoć predavača, dok predavač od njih uči o predmetu struke kroz “kurikulum koji potiče studentsku želju za znanjem i na taj način ponovno inspirira nastavnika” (Parker, 2003)
LITERATURA • Copage, Judy (2011). Language Teaching Methodology: where have we been and whereare we now?, plenary lecture at 19th HUPE conference, Opatija, Croatia, April 2011 • Fink, L. Dee (2007). The Power of Course Design to Increase Student Engagement and Learning, Peer Review, No 9, Vol.1 • Howard, Judith (2007). Curriculum Development, Center for the Advancement of Teaching and Learning, Elon University, www.elon.edu, January 2011 • Parker, J. (2003). Reconceptualising the curriculum: From commodification totransformation, Teaching in Higher Education, 8(4), 529-543 • Richards, J.C. (2001). Curriculum Development in Language Teaching, Cambridge, Cambridge University Press • Stenhouse, L. (1975). An Introduction to Curriculum Research and Development, London, Heinemann • Wiggins, G. and McTighe, J. (2005). Understanding by Design, Alexandria, VA: Association for Supervision and Curriculum Development