Bosna i Hercegovina Obuka u oblasti statistike

1. Bosna i Hercegovina Obuka u oblasti statistike Upotreba statističkih podataka o kriminalu, pravdi i sigurnosti

2. Sažetak Prikupljanje statističkih podataka je skup proces, a uloženi novac će biti uzalud utrošen ukoliko se brojke ne koriste adekvatno. Tri su ključne upotrebe statističkih podataka o kriminalu, pravdi i sigurnosti: • Omogućiti rukovodećim službenicima da učinkovito rukovode agencijom • Omogućiti agencijama da odgovaraju za provođenje zakona parlamentu, javnosti i medijima. • Osigurati da su politike koje obuhvataju više od jedne agencije adekvatno razmatrane i ocjenjene

3. A. Statistički podaci za efikasno upravljanje agencijama Za efikasno upravljanje agencijom, potrebno je sljedeće: • Stanje obima predmeta i resursa, pogotovo osoblja • Indikatori o radu koji obavlja agencija • Indikatori o radu koji nije obavljen: npr. neriješeni zločini; odgođeni predmeti. • Statistički podaci za sve dijelove zemlje koji pokazuju da svaki dio zemlje ima jednak dio usluga. • Mehanizam za dostavljanje brojki rukovodiocima na rutinski način • Statistička obuka za rukovodioce

4. Statistike o broju predmeta i resursima

5. Indikatori potrebni rukovodiocima

6. Dostavljanje statističkih podataka rukovodiocima • Dostavljanje zahtjeva postojanje mehanizma poput statističkog biltena, dopisa ili rutinskog sastanka • Potrebno obavljati najmanje na mjesečnoj osnovi • Treba biti kratko i uključivati samo kraće dijelove statistika • Također je potreban komentar i tabele kako bi se olakšalo čitanje brojki • Potrebna obuka rukovodioca za korištenje statistika. Također im je potrebno da izraze svoje potrebe za novim statistikama i različitim načinima prezentacije. • Dostavljanje statističkih podataka rukovodiocima se u potpunosti razlikuje od izvještavanja parlamenta i javnosti koje ne mora biti tako učestalo.

7. Korištenje statističkih podataka za javnu odgovornost • Glavni korisnici statističkih podataka su parlamenti, mediji, javnost i međunarodna tijela • Članovi parlamenta trebaju imati statistički pregled koji im se dostavlja u formi godišnjeg izvještaja, koji treba biti čitak i uključivati komentare i brojke, pisan jednostavnim jezikom • Medijima je potrebno dostavljati statistike, vjerojatno na godišnjoj osnovi, u čitkoj formi, najčešće na konferencijama za novinare, gdje je moguće postavljati pitanja. • Javnost generalno dobiva statistike putem medija. Međutim, moguće je da su određenim pojedincima, poput akademske zajednice, interesnih grupa i studenata, potrebni specifični statistički podaci i potrebno je osigurati im pristup istim kroz zasebne aranžmane. 5. Međunarodna tijela poput EU i UN-a obično traže podatke u vlastitim upitnicima

8. Vrste statističkih podataka potrebnih za javnu odgovornost Za učinkovitost pravosudnog sistema objavljuju se jednostavne sumarne statistike, u formi indikatora učinka: npr. 1. Policija, tužilaštva, sudovi • Rasvijetljeno/okončano najmanje X% prijavljenih slučajeva • Okončati predmete za određeno vrijeme • Održati povjerenje javnosti • Zatvori: • smanjiti prenapučenost: • unaprijediti zdravstvenu zaštitu: • re-edukacija zatvorenika

9. Postavljanje ciljeva i priprema akcionih planova • Javna odgovornost nerijetko uključuje definiranje akcionog plana poboljšanja • Statistika je važan dio planova • Ciljeve je moguće definirati za naredne godine na osnovu indikatora učinka koji su navedeni na prethodnom slajdu • Redovne publikacije će pokazati da li su ciljevi ostvareni • Također će predstavljati važnu polaznu tačku za razmatranje potreba za resursima u različitim dijelovima pravosudnog sistema.

10. Akcioni plan za korištenje mjerila učinka • Unaprijed se usaglasiti o indikatorima koji će se koristiti • Objaviti listu, zajedno s osnovnim postojećim vrijednostima indikatora. • Redovno mjeriti obim poslova uposlenika • Mjerenje uspješnosti: npr.rasvijetljeni predmeti: okončani predmeti • Zabilježiti osnovne vremenske odgode za sud. • Provesti istraživanja kako bi se steklo povjerenje javnosti u postojeću situaciju i način na koji se situacija razvija.

11. C. Korištenje statističkih podataka za izradu politika Postoji nekoliko razloga zašto mijenjati politike: • Radi uštede sredstava za vlasti • Kao odgovor na društvene promjene (promjene stanovništva, turizam, narkotici, terorizam, organizovani kriminal.) • Radi djelotvornije upotrebe tehničkih dostignuća (otisci prstiju, DNK, elektroničko praćenje) • Iz razloga prenatrpanosti policije, sudova, zatvora, što rezultira nedostacima. • Radi veće kontrole nad procesima u oblasti kriminala i pravosuđa

12. Ko započinje s promjenama Promjena politika se može započeti u različitim oblastima pravosudnog sistema: npr. • Ministarstvo financija može zahtijevati uštede • Političari i čelnici žele krenuti s pravnim reformama • Operativne agencije (policija, tužilaštvo, sudovi, uvjetni, zatvori) mogu težiti većoj efikasnosti • Javnost vrši pritisak za promjenom • Druge zemlje rješavaju slične probleme na bolji način Međutim, statističari imaju ključnu ulogu u svemu ovome jer imaju pristup brojkama i mogu vidjeti gdje stvari nisu efikasne u mjeri u kojoj bi mogle biti, te predviđati buduća dešavanja

13. Primjeri moguće upotrebe statističkih podataka Brojne oblasti politika obuhvataju različite pravosudne agencije i koriste se statističkim podacima kako bi im pomogli prilikom planiranja: pet primjera upotrebe se navode u narednim dijelovima: • Promjena pritvorskih politika • Smanjenje odgoda u pravosuđu • Izrada kaznenih politika • Razmatranje politika pravne pomoći Ostale moguće upotrebe statističkih podataka koje nisu navedene u nastavku: • Veća ovlaštenja za policiju da okonča predmete određivanjem fiksnog iznosa novčanih kazni za sitna djela. • Smanjenje počinjenja djela kroz rad sa počiniocima • Restrukturiranje pravosudnog sistema

14. I. Korištenje statistika za promjenu pritvorskih politika • Veliki broj lica u pritvoru može dovesti do rasipanja resursa: • Troškovi ishrane zatvorenika od kojih mnogi ne budu osuđeni na kaznu zatvora • Troškovi u slučajevima gdje se vrijeme provedeno u pritvoru ne uračunava u kaznu • Troškovi prijevoza prilikom dovođenja na sud, posebno u slučajevima koji dugo traju do okončanja. • Dugi periodi pritvora gdje zatvorske službe ne mogu započeti sa rehabilitacijom i zatvorenici nemaju priliku da rade ili stječu vještine • Veće poteškoće za advokate da savjetuju svoje branjenike o njihovim pravima

15. Pritvor: potrebe • Objediniti policijske, sudske i zatvorske statistike • Zatvorske brojke: • prema dobi, spolu, krivičnom djelu, vjerskoj pripadnosti • Dužina trajanja pritvora • Procjena koliko lica nije osuđeno na kaznu zatvora: možda je potrebno jednostavno istraživanje, • Razmotriti lica koja nisu u pritvoru da bi se vidjeli problemi koji se mogu javiti: • Neplaćanje jamčevine, odgode u predmetima, počinjenje novih krivičnih djela

16. Pritvorske statistike: moguće reakcije • Prihvatiti postojeću situaciju i tražiti resurse za njeno rješavanje. • Omogućiti da se vrijeme provedeno u pritvoru uračunava u eventualnu kaznu. • Omogućiti da se jedan period prije suđenja provede u zajednici, eventualno na uvjetnoj ili pod elektroničkim praćenjem. • Omogućiti licima u zatvoru da započnu sa obukom i rehabilitacijom • Uvesti maksimalni period vremena prije suđenja kako bi se ohrabrile agencije da budu efikasnije u svom radu u pripremi dokaza za suđenje

17. II. Korištenje statističkih podataka za smanjenje odgoda • Koje su posljedice odgoda u sudskim procesima i na koji način se te posljedice ili odgode mogu umanjiti? • Da li je odgoda uzrokovana sudskim procesom ili resursima? • Da li su uključeni i drugi faktori? • Da li drugi akteri u krivično-pravnom sistemu mogu pomoći kod smanjenja odgoda?

18. Odgode: potrebni statistički podaci • Izmjeriti vrijeme od lišavanja slobode do određivanja kazne • Proces razgraditi na njegove različite faze • Identificirati uzroke kašnjenja i nadležne koji bi se bavili tim problemom • Uspostaviti usaglašene aktivnosti između sudova i ostalih

19. Odgode: aktivnosti s potencijalnim učincima • Moguće je unaprijediti elemente sudskog procesa, poput ekspeditivnijeg zakazivanja termina suđenja i reorganizacije dostupnosti sudskih/pravosudnih resursa • Pozvati u pomoć druge agencije – poput policije koja će osigurati da se optuženi pojave pred sudovima • Unaprijediti prebacivanje zatvorenika iz zatvora do suda • Uvođenje novih elemenata – podrška ili zaštita svjedoka

20. III. Korištenje statistika kod izrade kaznenih politika • Da li su kazne učinkovite. • Koja je stopa ponovnih određivanja kazni? Šta misle žrtve • Kakvo je mišljenje javnosti? • Smanjenje kazni može dovesti do novčane uštede. (Statistike mogu dati ovu procjenu.) • Veće kazne koštaju više novca(Ponovo, moguće uraditi procjenu) • Kazne bi mogle biti sličnije onima u drugim zemljama. • Moguće je izdati smjernice za odmjeravanje kazni za sudije, što bi omogućilo veću kontrolu. Navedeno je čest slučaj u SAD-u.

21. Potrebe prilikom odmjeravanja kazne • Mjera ponovnih kažnjavanja: potrebna baza podataka • Povjerenje na osnovu istraživanja • Efekti promjena kod odmjeravanja kazne: nova pravila primijenite na prošlogodišnje statističke podatke • Ispitajte smjernice iz drugih zemalja kako bi vidjeli da li se iste mogu primijeniti u vašem zakonodavstvu

22. Primjer u razmatranju politika kod odmjeravanja kazne • UK je zabrinut kaznama za djela koja uključuju noževe. Podaci su dostupni na web stranici i trendovi u zatvorskim brojkama su sljedeći: http://www.justice.gov.uk/publications/docs/knife-possession-sentencing-bulletin-jan-march-10.pdf

23. IV. Korištenje statistika u razmatranju politika pravne pomoći • U velikom broju zemalja vlasti plaćaju određene troškove odbrane: ‘pravna pomoć’ • U nekim zemljama (EW) su ovi troškovi preveliki. • Ukoliko bi više počinilaca dobilo pravnu pomoć, možda inicijalno iz donatorskih sredstava, moglo bi biti se samo isplatiti kroz smanjenje troškova KPS. • Pravna pomoć se može pružati po lišavanju slobode kao u nekim zemljama (npr. England i Wales): za pojavljivanje pred sudom: u žalbenom postupku • Neke zemlje imaju naknade za povrede koje su rezultat krivičnog djela

24. Pravna pomoć: šta je potrebno • Istražite pravila drugih zemalja kod pravne pomoći i razmotrite kako se mogu prilagoditi za vašu zemlju • Pogledajte postojeće brojke o upotrebi advokata odbrane • Konsultirajte pravnike, sudsko osoblje, prekršioce, uz moguće korištenje istraživanja na uzorku • Razraditi efekte promjena: dužina suđenja, različite stope utvrđene krivične odgovornosti: različite kazne, itd.

25. Zaključci • Statistika može pomoći u upravljanju politikama u krivičnom pravu • Za svaku predloženu promjenu politika potrebno je obraditi različit set statističkih podataka • Navedeno je potrebno dopuniti ispitivanjima mnijenja. • Potreban je osnovni set statističkih podataka o postojećem stanju • Potom je moguće pripremiti procjene potencijalne promjene • Istraživači mogu sugerisati promjene koje bi mogle biti moguće na osnovu njihovih studija rada u drugim zemljama.