1 / 51

PLAN PREDAVANJA

PEDAGOŠKI PROJEKTI ŠKOLE U 2012./13. * Bloomova taksonomija * Kolegijalno opažanje Nastavničko vijeće Obrtničke škole Požega, 30.listopada 2012. Blaža Šurbek Bagarić, pedagoginja Obrtničke škole Požega. PLAN PREDAVANJA. oko 35 minuta – Do 10 min. UVOD Pedagoški projekti škole

tarala
Download Presentation

PLAN PREDAVANJA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. PEDAGOŠKI PROJEKTI ŠKOLE U 2012./13.* Bloomova taksonomija* Kolegijalno opažanjeNastavničko vijeće Obrtničke školePožega, 30.listopada 2012.Blaža Šurbek Bagarić, pedagoginja Obrtničke škole Požega

  2. PLAN PREDAVANJA • oko 35 minuta – • Do 10 min. UVOD Pedagoški projekti škole • Do 15 min.TEORIJA “Primjena Bloomove taksonomije u izradi izvedbenih i operativnih planova i programa” • Oko 10 min. TEORIJA “Kolegijalno opažanje”

  3. Umjesto UVODA prema prezentaciji “Tko su oni” Državni stručni skup za voditelje ŽSV njemačkog jezika, D. Stubica, 7.-8.1.2009.Je li nešto krenulo naopako?

  4. Oni su svjesni razvoja znanja! “DOK ZAVRŠIMO DRUGI RAZRED SVE ŠTO SMO NAUČILI BITI ĆE ZASTARJELO”

  5. Različite generacije – različite vještine – različiti koncepti učenja 1940 1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010 Silent generacija Baby boom generacija Telefon Pisaći stroj “gestetner” Televizija Radio Ploče Pisaći stroj Flip chart Kalkulator Video recorder Audio i video kazete Stereo Kalkulator Fotokopirni stroj Printer Telefaks PC Floppy disk CD-ROM Internet Mobilni telefon Instant messaging MP3 player, iPod Broadband internet Digitalne camere Camera phones Social networking GPS Satellite radio Online gaming Touch screens Skener Generacija X Generacija Y Net generacija

  6. RAZMISLITE • NA KOJI NAČIN VI PODUČAVATE? • KOJA NAVEDENA SREDSTVA-medije (iz koje generacije) VI KORISTITE U NASTAVI, PODUČAVANJU? • JESTE LI SUVREMEN ILI TRADICIONALAN NASTAVNIK? • OBUČAVATE LI UČENIKE SREDSTVIMA- medijima SVOJE ILI NJIHOVE GENERACIJE?

  7. ŠTO ČINITI? • UNOSITI PROMJENE U ODGOJNO-OBRAZOVNI SUSTAV ali prvenstveno • unositi promjene u svoj način rada • U tome će vam pomoći Bloomova taksonomija i kolegijalno opažanje

  8. PLAN PROJEKTAPlaniranje i programiranje rada prema Bloomovoj taksonomiji

  9. PLAN PROJEKTAKolegijalno opažanje

  10. CILJEVI I ZADAĆE (ISHODI) predavanja • CILJpredavanja: Opisati i pokazati nastavnicima postupak određivanja pripadajućih ključnih glagola u definiranju ishoda učenja temeljenih na Bloomovoj taksonomiji te opisati kolegijalno opažanje i (uputiti na)pokazati obrazac opažanja nastave • ZADAĆE predavanja – ISHOD UČENJA: • Nastavnici će moći primijeniti ,prema naknadno dobivenim tablicama ključnih glagola, definiranje ishoda učenja u planiranju nastave za nastavne cjeline ili teme i nastavnu jedinicu i razmisliti i odabrati kolege za opažanje njegove nastave

  11. CILJ, ISHODI UČENJA • Ciljiskazujemo kao odgojnu i kao obrazovnu namjeru kako za individualni tako i za društveni aspekt. • OBRAZOVNI CILJEVI ILI CILJEVI UČENJA opisuju što nastavnik čini da bi učenici znali izvršiti na kraju određenog razdoblja učenja • ISHODI UČENJA opisuju ono što bi trebao znati učenik, a ne nastavnik –Što će učenik moći?

  12. Teoretski okvir za planiranje nastave BLOOMOVA TAKSONOMIJA ZNANJA jedna od najprihvaćenijih klasifikacija znanja i • jedan od najkorištenijih teoretskih okvira za • planiranje • pripremu • vrednovanje osnovnoškolskog, srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja (te tečajeva i kurseva za odrasle na području obrazovanja i industrije) • Taksonomija je nastala tijekom 50. tih god. 20. stoljeća(Benjamin Bloom1948. – 1956.) • Kirkpatrikov model vrednovanja učenja (Kirkpatrick learning evauation model) , 1959. je podjednako raširen. • revidirana Bloomova taksonomija 1990. god.(Anderson i Krathwohl, 2001.).

  13. TAKSONOMIJA CILJEVA • Za klasificiranje obrazovnih ciljeva sastavljene su različite taksonomije obrazovnih ciljeva. • Što je taksonomija? • Općenito taksonomiju možemo definirati kao konceptualnushemu koja omogućava raspoređivanje, sistematizaciju događaja s obzirom na određeni princip klasifikacije.Među najpoznatijim klasifikacijama zadataka nastave je Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva.

  14. Revidirana Bloomova taksonomija znanja • 2001. Anderson i Krathwohl predlažu promijenjenu verziju BLOOMOVE TAKSONOMIJE: • zamijenjena hijerarhija dvije najviše razine znanja (5. sinteza postaje najviša 6. razina, a vrednovanje postaje 5. razina) • umjesto imenica koriste se glagoli  naglašen procesni karakter učenja

  15. Kategorije (područja) učenja • intelektualna ponašanja su razvrstana u 3 kategorije koje predstavljaju PODRUČJA UČENJA– jednako važna, povezana, preklapaju se: • kognitivno (intelektualna sposobnost ili znanje ili mišljenje) b) afektivno (osjećaji ili odnos ili stav) c) psihomotoričko (fizičke vještine ili ono što osoba može činiti)

  16. PODRUČJA PRAĆENJA, VRJEDNOVANJA I OCJENJIVANJA

  17. Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje i razumijevanje) – “starija” Bloomova verzija do 2001.,kada je zamijenjena 5.i 6.razina – Prihvatljiva društvena razina je razina primjene

  18. KOGNITIVNO PODRUČJE (znanje, razumijevanje)slova – stariji prijedlog ključnih glagola; slova – noviji prijedlog ključnih glagola; slova – zajednički ključni glagoli

  19. KOGNITIVNO PODRUČJE (znanje, razumijevanje)

  20. KOGNITIVNO PODRUČJE (znanje, razumijevanje)

  21. KOGNITIVNO PODRUČJE (znanje, razumijevanje)

  22. KOGNITIVNO PODRUČJE (znanje, razumijevanje)

  23. KOGNITIVNO PODRUČJE (znanje, razumijevanje)

  24. 3.-6. razina: UČIM ZATO DA UOČIM PRINCIP I RIJEŠIM PROBLEM ------------------------------- I.i II. razina: UČIM ZATO DA NAUČIM ZADANO GRADIVO I ODGOVORIM NA PITANJE UKRATKO

  25. Koraci pripreme nastave – IZVEDBENI I OPERATIVNI PROGRAM PREDMETA • Definiranje općih ciljeva Osposobiti učitelje za programiranje nastavnog procesa kojim će se poticati razvoj različitih sposobnosti učenika i usvajanje znanja, vještina i sposobnosti na različitim razinama. 2. Operacionaliziranje općih ciljeva = očekivani ishod učenja 3. Odabir aktivnosti za = pitanja i zadatci za provjeru • ostvarenje ciljeva • “mjerenje” ostvarenosti ciljeva

  26. Način operacionaliziranja obrazovnih ciljeva • u „Bloomovoj“ tablici uz svaku razinu znanja opisani su • ciljevi učenja i • ključni glagoli(opisuju aktivnosti učenika) CILJ:Dosjetiti se, prepoznati ili reproducirati informaciju, ideju i princip u približno onakvom obliku u kojem su naučeni. • odaberese nekoliko odgovarajućih ključnih glagola - opišu se aktivnosti učenika • kroz koje mogu steći znanje te razine i • pomoću kojih se može provjeriti jesu li stekli očekivano znanje

  27. PRIMJERI KONKRETNIH GLAGOLA za provjeru postignuća, ishode učenja-OCJENJIVANJE predmeta, cjeline, teme, nastavne jedinice -

  28. PRIMJER IZ HRVATSKOG JEZIKA • TEMA: JEDNOSTAVNA REČENICA. PROŠIRENA I NEPROŠIRENA REČENICA

  29. AFEKTIVNO PODRUČJE • Odnosi se na interes, stajalište i vrednovanje učenika, njihov odnos i osjećaje prema predmetu jer na rad mogu biti prisiljeni ili rade iz vlastitih pobuda. Učenici nauče slušati i prihvaćati informacije. • Alternativno ocjenjivanje.

  30. Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja) Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti

  31. PSIHOMOTORIČNO PODRUČJE • Važno područje PRAKTIČNE NASTAVE STRUKOVNIH ZANIMANJA • temelji se na psihomotornoj koordinaciji koja predstavlja bitnu komponentu svake fizičke aktivnosti. Odgojno-obrazovni proces mora biti usmjeren ne samo prema sve sigurnijoj i preciznijoj koordinaciji pokreta, već i prema svakoj aktivnosti koja u sebi ima motoričke aspekte. • Vještina pisanja je samo dio pisanja, odnosno kognitivnog područja. • Moguće je provjeravati spretnost u izražavanju (izvješćivanje,diskusije, igra uloga)no to ne spada među ciljeve klasičnog ocjenjivana (alternativno ocjenjivanje).

  32. Razine postignuća- Psihomotoričko područje (vještine i umijeća) Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije

  33. Općenite smjernice za izradu kriterija:US – usvojenost sadržaja; PZ – primjena znanja • Dovoljan (2) • US: Prisjeća se osnovnih pojmova uz pomoć nastavnika. • PZ: Radi uz pomoć i ne uočava greške samostalno. • Dobar (3) • US: Poznaje osnovne pojmove. • PZ: Radi uz povremenu pomoć, greške uočava, i ispravlja ih uz pomoć nastavnika. • Vrlo dobar (4) • US: Poznaje sve nastavne sadržaje, ali ih ne povezuje sa sličnim sadržajima. • PZ: Primjenjuje stečeno znanje, samostalno uočava pogreške i ispravlja ih. • Odličan (5) • US: Povezuje usvojeno znanje sa drugim sličnim sadržajima. • PZ: Kreativno primjenjuje usvojene vještine u novim situacijama.

  34. Zaključak: • Suvremeni život traži određene kompetencije učenika • Da bi učenik stjecao potrebne kompetencije, nastavnik treba mijenjati i prilagođavati svoje kompetencije (biti suvremen) • Pomoć nastavniku i učeniku u tome je revidirana Bloomova taksonomija • Učenička postignuća ili odgojno obrazovni ishodi predstavljaju jasno izražene kompetencije, tj. očekivana znanja, vještine i sposobnosti, te vrijednosti i stavove koje učenici trebaju steći i moći pokazati po uspješno završetku određene nastavne teme, ciklusa obrazovanja.

  35. Preporuke za pisanje učeničkih postignuća/ishoda učenja • Treba poći od pitanja što je to što učenici trebaju znati i biti u stanju činiti u određenom području (kognitivnom, afektivnom,psihomotoričkom) po završetku određene (nastavne jedinice), teme, cjeline, odgojno obrazovnog ciklusa, odnosno stupnja obrazovanja • Treba početi glagolom koji izriče učenikovu aktivnost (aktivni glagoli), pri čemu treba izbjegavati upotrebu glagola koji su previše općeniti i nejasni, kao što su npr. glagoli “znati”, “razumjeti”, “osvijestiti”, “cijeniti”, “zapamtiti”, “upoznati”, “naučiti”, “usvojiti”… • Učenička postignuća trebaju obuhvatiti sve relevantne komponente pojma kompetencije (područje znanja, vještina, stavova) • Izbor glagola koristiti prema pojedinim područjima revidirane Bloomove taksonomije

  36. SNIMANJE NASTAVE – oblik (samo)vrjednovanja

  37. KOLEKTIVNO OPAŽANJE (mentoriranje) • KVALITETNA NASTAVA JE OSNOVA USPJEŠNOSTI SVAKE ŠKOLE • Samovrjednovanje i vrjednovanje kvalitete nastave preporučuju obje agencije na način da nastavu vrjednuju nastavnici nastavnicima = kolegijalno opažanje ili mentoriranje • Obje agencije su predložile obrasce praćenja : *ASOO – neslužbeni obrazac ,može se koristiti po preporuci s. Tunjića *AZOO – vidjeti Priručnik “Opažanje i unapređivanje školske nastave” objavljen na str. AZOO http://www.azoo.hr/images/Strucni2012/jesenski_rok_2012/Opazanje_web.pdf

  38. Zašto kolegijalno opažanje nastave? • Svrha Kolegijalno opažanje značajno doprinosi unapređivanju kvalitete nastave. • Ciljevi •Ohrabrivanje učitelja na razmišljanje o vlastitom radu i prepoznavanje specifičnih potreba za osobnim profesionalnim razvojem; •Otvaranje dijaloga i poticanje otvorene i konstruktivne rasprave o nastavi između kolega u školi; •Međusobna razmjena i diseminacija(širenje, razglašavanje…) dobrih iskustava i dobre prakse.

  39. PROCES KOLEGIJALNOG OPAŽANJA NASTAVE

  40. Izbor opažača (tko? s kim?) • Škole kreiraju vlastite načine u skladu s konkretnim potrebama i mogućnostima – parovi, trojke ili grupe učitelja; • Pojedinci mogu birati s kim žele raditi u paru ili u grupi; • U osnovi odnosa opažanog i opažača mora postojati uzajamno uvažavanje i poštovanje; • Povjerenje je preduvjet otvorenog i iskrenog razgovora; • Poželjno je izmjenjivati se u parovima, omogućuje razmjenu različitih iskustva i motrišta; • Poželjno je opažanje kolega iz drugih disciplina - usmjeravanje na proces poučavanja, a ne na sadržaje - razina moguće tjeskobe i nelagode je niža.

  41. Područja kvalitete nastave -AZOO • Ispituje šest važnih područja učenja i poučavanja u razredu koja određuju kvalitetu nastavnog procesa. U tu je svrhu konstruiran Obrazac za opažanje nastave (OZON). • Područja kvalitete nastave: 1.Razredno ozračje 2.Strukturiranje nastavnog sata 3.Uključenost i motiviranost učenika 4.Individualizacija-diferencijacija 5.Poučavanje metakognitivnih vještina i strategija učenja 6.Povratne informacije i formativno vrednovanje

  42. Područja kvalitete nastave -ASOO • Planiranje • Mentoriranje polaznika • Upravljanje nastavnim metodama i oblicima rada • Vrjednovanje i povratne informacije • Motiviranje polaznika i uvažavanje individualnih potreba • Postignuća • Kritičko prosuđivanje

  43. IZRADA OBRAZACA • TIM nastavnika ZA IZBOR OBRASCA: • Teoretska nastava - članovi Povjerenstva za kvalitetu: Drkulec, V. Dumančić, Sabljić i Tadijal • Praktična nastava: Šulc, Murar, Deanović i V.-Mautner • Koordinatorica: pedagoginja B. Šurbek B.

  44. Vrijeme sastanka • Teoretska nastava: (Drkulec, V. Dumančić, Tadijal, Sabljić) SRIJEDA, 07.11.2012.u 12.30 sati u uredu pedagoginje • Praktična nastava: (Šulc, Murar, Deanović, V.-Mautner) ČETVRTAK, 08.11.2012. u 12.30 sati u uredu pedagoginje

  45. LITERATURA: • Benjamin S.Bloom, Taksonomija ili klasifikacija obrazovnih i odgojnih ciljeva, Knjiga I, kognitivno područje, preveo s engleskog Ivan Furlan, Jugoslavenski zavod za proučavanje školskih i prosvjetnih pitanja, Beograd 1970. • Lorin W. Anderson, David R. Krathwohl, A TaxonomyofEducationalObjectives,Longman,London 2001. • Majda Rijavec, Dubravka Miljković, Vlasta Vizek Vidović, Psihologija obrazovanja, IEP, Zagreb 2003. • MREŽNE STRANICE na temu “Bloomova taksonomija” • http://web.math.pmf.unizg.hr/nastava/metodika/materijali/mnm3-Bloomova_taksonomija-ishodi.pdf • ww.google.hr/search?q=bloomova+taksonomija&ie=utf-8&oe=utf-8&aq=t&rls=org.mozilla:en-US:official&client=firefox-a • http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/spzit/pismeni/teorija/bloom • http://www.azoo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=3122:materijali-sa-skupa-sv-a-fizike-prosinac-2011-&catid=272:fizika • http://www.azoo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2847:materijali-sa-skupa-elementi-oblici-i-kriteriji-vrednovanja&catid=340:povijest • http://www.azoo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2526:razine-uenikih-postignua-bloomova-taksonomija-znanja(hrvatski jezik) • http://www.azoo.hr/images/Strucni2012/jesenski_rok_2012/Opazanje_web.pdf…

More Related