EUROPSKA ISKUSTVA I NACIONALNI KURIKULUM ZA OBVEZNO OBRAZOVANJE U HRVATSKOJ

1. EUROPSKA ISKUSTVA I NACIONALNI KURIKULUM ZA OBVEZNO OBRAZOVANJE U HRVATSKOJ

2. ŠTO JE KURIKULUM?

3. Što je kurikulum? • Sustav odgojno-obrazovnih sadržaja i postupaka učenja/ • poučavanja koji se odvija u organizaciji škole i koji je usmjeren na • postizanje planiranih odgojno/obrazovnih ciljeva, odnosno • učeničkih postignuća. (Pastuović, 1999) • Dakle – ne odnosi se samo na nastavne programe; • širi pojam koji sadrži više komponenti • komponente su strukturirane u sustav (međusobno povezane u koherentnu cjelinu).

4. Komponente kurikulumskog sustava • Ciljevi odgoja/obrazovanja (Zašto se neki obrazovni sadržaji poučavaju?) • Sadržaj poučavanja (Što se u školi treba poučavati, koji odgojno-obrazovni sadržaji? – fokus nastavnih programa) • Metode i organizacija poučavanja (Kako se nešto poučava? U kakvim uvjetima?) • Vrednovanje odgojno/obrazovnih postignuća (Koliko su ostvareni postavljeni ciljevi odgoja i obrazovanja?)

5. Kurikulumska teorija Predmet znanstvenog proučavanja kurikuluma: - struktura kurikuluma - međudjelovanje pojedinih kurikulumskih komponenti - uvjetovanost kurikuluma i njegovih komponenti potrebama pojedinca i društva

6. Osobine kurikulumskog pristupa (I) Kurikulumski pristup – pitanje ne samo termina, nego načina kako vidimo obrazovanje: 1. Usmjerenost na ciljeve, odnosno odgojno-obrazovne ishode ili učenička postignuća (ishodi jesu ostvareni ciljevi) - (učeničke kompetencije/osposobljenosti vs. nastav. sadržaj) 2. Operacionalno iskazivanje ciljeva obrazovanja (konkretna znanja, vještine i stavovi učenika) (Primjer: Opći cilj i konkretizacija u ishodima) 3. “Mjerljivost” ishoda/učeničkih postignuća: interno i eksterno (nacionalni ispiti i državna matura); omogućuje provjeru ostvarenosti postavljenih ciljeva; ne mogu ostati deklarativni (nastavni programi)

7. Osobine kurikulumskog pristupa (II) 4. Koherentnost - usklađenost i povezanost svih kurikulumskih komponenti u jednu koherentnu cjelinu (opći ciljevi su zajednički svim kurikulumskim komponentama i sve sudjeluju u njihovoj realizaciji) 5. Pretpostavlja postojanje jasne slike o tome koja znanja, vještine i stavove učenici trebaju imati po završetku određene razine ili programa obrazovanja 6. Holistički pristup - kurikulum nije zbroj pojedinih predmeta nego sustav znanja, vještina i stavova koje povezuju zajednički ciljevi - ciljevi se ostvaruju u cjelini programa pojedinih predmeta, odnosno obrazovnih sadržaja Pojedini predmeti i odgojno-obrazovna područja se određuju s obzirom na to kako mogu doprinjeti realizaciji općih ciljeva, a ne kao izolirane, međusobno nedovoljno povezane segmente.

8. Outcome based curriculum i suvremeno društvo 1. Kada se pojavio nacionalni kurikulum orijentiran na ishode (Outcome based curriculum)? 2. Zašto novi tip kurikuluma - društvena uvjetovanost kurikuluma?

9. Outcome based curriculum i suvremeno društvo 1. Outcome based kurikulum - koncem 80-tih (anglosaksonske z.) 2. Društveni kontekst - promjene: nastanak društva znanja, širenje globalizacijskih procesa (jačanje utjecaja svjetskog tržišta i konkurencije na nacionalne ekonomije) 3. Odgovor zemalja: širenje društvenih i političkih pretpostavki za brži ekonomski razvoj i jačanje konkurentnosti nacionalnih ekonomija 4. Kako? - smanjenjem financijskog opterećenja ekonomskog sektora (smanjenje poreza = smanjenje državnih fondova za usluge/ obrazovanje i jačanje tržišnih principa poslovanja) 5. Obrazovanje – zahtjev za uspostavljanjem efikasnijeg odgojno- obrazovnog sustava (uz manjetroškove proizvesti kvalitetnije obrazovanje: obrazovanje koje će odgovoriti na nove potrebe društva i pojedinca)

10. Što je nova kvaliteta obrazovanja? 1. Kakvo obrazovanje (kompetencije) dati djeci da bi se mogli uspješno nositi s kontinuiranim profesionalnim promjenama i uvjetima života, kompetitivnim okruženjem i nesigurnošću? 2. Obrazovanje za temeljne kompetencije koje omogućuju cjeloživotno učenje i zapošljivost! (“uspješni učenici, samopouzdani pojedinci, odgovorni građani, produktivni kontributori”)

11. Što jenova kvaliteta obrazovanja u EU? Europski kompetencijski okvir – 8 područja temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje: 1. komunikacija na materinskom jeziku 2. komunikacija na stranim jezicima 3. matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodnim znanostima i tehnologiji 4. digitalna kompetencija 5. učiti kako učiti 6. socijalna i građanska kompetencija 7. inicijativnost i poduzetništvo • kulturna svijest i izražavanje (Recommendations of the European Parliament and the Council of 18/12/2006 on key competences for lifelong learning, 2006/962/EC)

12. Ne samonova kvalitetaobrazovanja, nego i efikasno obrazovanje - Kako osigurati efikasnost: jedno od temeljnih pitanja obrazovne politike? - Uvođenjem tržišnih principa u područje obrazovanja Mehanizmi: - tretiranje obrazovnih rezultata kao proizvoda (čija kvaliteta se može mjeriti – konkretna znanja, vještine, stavovi koji se mogu mjeriti prema postavljenim standardima) - škole se financiraju prema postignutim rezultatima (nacionalni ispiti i mjesto na rang ljestvici) - roditelji mogu birati škole prema vlastitom izboru (kriterij-postignuća i mjesto na nacionalnoj rang listi) - privatni sektor ulazi u škole (kompanije preuzimaju menedž. funkcije, osiguravaju nastavnički kadar i materijal, itd.) - komercijalizacija obrazovanja (škole i sveučilišta prodaju svoje usluge drugim školama, uključujući i škole u drugim zemljama.)

13. Nacionalni kurikulumi u Europskim zemljama Reformirani tokom 90-tih i početkom 2000 Primjeri nacionalnih kurikulumskih dokumenata – temeljni kurikulumski dokumenti: - u osnovnim crtama opisuju kurikulumske komponente, - služe kao osnova za izradu ostalih kurikulumskih dokumenata, - osnova za izradu školskih kurikuluma

14. Hrvatska – nastavni plan i program HNOS

17. Primjeri nacionalnih kurikuluma u Europi Pregled nacionalnih kurikulumskih okvira u europskim zemljama (uzorak EU i tranzicijskih zemalja) Uvid u osnovnu strukturu

18. Grupe nacionalnih okvirnih kurikuluma (NOK): 1. Skandinavske zemlje – NOK-i sadrže osnovne elemente kurikulumskog sustava u cjelini i za pojedine predmete – jedinstven dokument (Finska). 2. Britansko otočje (Škotska )– sadrži osnovne elemente kurikulumskog sustava u cjelini - naglašena kurikulumska područja, predmetni kurikulumi zasebni dokumenti (sličan kurikulum - Irska)

19. Grupe nacionalnih okvirnih kurikuluma (NOK): 4. Srednjoeuropske zemlje – naglašeni predmetni kurikulumi – detaljna deskripcija i precizirana satnica predmeta po godinama, nemaju kroz-kurikulumske teme i područja (Slovenija!, Austrija); 5. Nizozemska –akcent na odgojno/obrazovnim ishodima (detaljno razrađeni ishodi kroz-kurikulumskih tema i po područjima, sažet opis/karakterizacija područja i predmeta od kojih se područje sastoji; ishodi ili učenička postignuća koja učenici trebaju imati po završetku primarnog obrazovanja i bazičnog srednjeg obrazovanja). 6. Njemačka (NRW) – nacionalni obrazovni standardi na federalnoj razini, prelazni period - u toku razrada standarda i izrada novih nacionalnih kurikuluma (core curricula) u državama.

20. Nacionalni okvirni kurikulumi pojedinih zemalja

21. 1. Misija i vrijednosna osnova obveznog obrazovanja 2. Opći ciljevi obveznog obrazovanja (temeljne kompetencije) 3. Implementacija (operacionalna kultura – škola kao zajednica koja uči) 4. Status i značaj predmeta i područja (grupe predmeta) po ciklusima 5. Ciljevi predmeta, odnosno područja (u formi očekivanih ishoda) 6. Sažeti opis sadržaja predmeta ili područja (po ciklusima) 7. Opis “dobrih” odgojno-obrazovnih postignuća učenika na kraju svakog ciklusa 8. Kriteriji za vrednovanje učeničkih postignuća na kraju obveznog obrazovanja 9. Satnica (za grupe godina) 10. Svjedodžbe i izvještaji o napredovanju i uspjehu (postignućima) učenika Struktura NOK: komponente finskog NOK-a

22. Finska: Integrirane/kroz-kurikulumske teme, područja ili grupe predmeta i predmeti; izborni predmeti A. Integrirane/kroz-kurikulumske teme: 1. Osobni razvoj učenika 2. Kulturni identitet i internacionalizam 3. Medijske vještine i komunikacija 4. Participacijsko građanstvo i poduzetništvo 5. Odgovornost za okoliš, blagostanje i održivu budućnost 6. Sigurnost i promet 7. Tehnologija i pojedinac Teme su zasebno razrađene i osigurani kadrovski i materijalni uvjeti za njihovu realizaciju! Razrada u nadležnosti škola. Primjeri: predmetna struktura finski NOK (1)

23. B. Predmeti i grupe predmeta Razredi 1. Materinski jezik (11programa!)(1-2) (3-5) (6-9) 2. Matematika(1-2) (3-5) (6-9) 3. Glazba (1-4) (5-9) 4. Vizualna umjetnost (1-4) (5-9) 5. Obrt(1-4) (5-9) 6. Tjelesni odgoj (1-4) (5-9) 7. Religija (1-5) (6-9) 8. Etika(1-5) (6-9) 9. Okoliš i prirodni predmeti(1-4) 10. Biologija i Geografija (5-6) 11. Fizika i kemija (5-6) 12. Povijest (5-6) (7-9) 13. Biologija (7-9) 14. Geografija (7-9) 15. Fizika (7-9) 16. Kemija (7-9) 17. Zdravstveni odgoj* (7-9) 18. Društveni predmeti (7-9) 19. Domaćinstvo (7-9) * - također u okviru biologije, okoliša, kemije i fizike Primjeri: predmetna struktura finski NOK(2)

24. C. Izborni predmeti Predmeti Razredi 1. Obrazovna i profesionalna orijentacija (1-2) (3-6) (7-9) 2. Razredno savjetovanje 3. Jezici 4. Po izboru škole (npr. obavezni predmeti) Primjeri: predmetna struktura finski NOK (3)

25. Nizozemska: kroz-kurikulumske teme, predmetna područja i pripadajući predmeti; izborni predmeti (iskazani u obliku očekivanih ishoda ili postignuća uz sažet opis mjesta i uloge predmeta ili predmetnog područja u obrazovanju) A. Kroz-kurikulumski ishodi - grupirani oko tema: 1. Stav prema radu 2. Rad prema planu 3. Upotreba različitih strategija učenja 4. Samopercepcija 5. Socijalno ponašanje 6. Novi mediji Primjeri: predmetna struktura Nizozemski NOK (1)

26. B. Predmetna područja 1. Materinjski jezik - Frizijski (u Friziji) 2. Engleski jezik 3. Aritmetika/matematika 4. Čovjek i svijet 5. Tjelesni odgoj 6. Umjetnost Područje “Čovjek i svijet” Geografija Povijest Društvo Tehnologija Okoliš Promoviranje samopouzdanja i zdravog života Priroda Područje “Umjetnost” Crtanje i obrt Glazba Drama Pokreti, kretnje (ples)

27. A. Kroz-kurikulumske teme iz područja (kratki opis područja, mjesto i uloga u obrazovanju - zašto ih poučavati) 1. Osobni i socijalni razvoj 2. Obrazovanje za rad 3. Građanski odgoj i obrazovanje 4. Škotska kultura 5. Informacijska i komunikacijska tehnologija (U nadležnosti škola) Primjeri: predmetna struktura škotski NOK(1)

28. Primjeri: škotski NOK(2 )- predmetna struktura

29. Regulirana na različite načine (sukladno koncepciji kurikuluma). U predmetnim kurikulumima precizno određena po predmetima i godinama obrazovanja (Slovenija, Mađarska, Austrija). U kurikulumima sa širokim kurikulumskim područjima i s većom autonomijom škola: minimalni broj sati (za grupe godina,ukupan broj sati za cijelo obavezno obrazovanje, postotakvremena za svako područje). Engleski nacionalni kurikulum ne regulira satnicu (regulirana kroz druge dokumente). Različite duljine školskog sata: 60 min. (Irska, Švedska, Nizozemska); 45 min. (npr. Norveška, Slovenija, Mađarska). Satnica

30. Minimalni tjedni sati po grupama godina - Finska

31. Satnica za primarno obrazovanje - Škotska (1)

32. Satnica za srednje niže obrazovanje - Škotska (2)

33. Satnica (preporuka za sve tri godine nižeg srednjeg obrazovanja) - Nizozemska

34. Satnica osnovna škola (Grundschule) – Austrija (1) Prikazano u broju obaveznih tjednih sati po razredu

35. Satnica nižerealne gimnazije (tjedni broj sati za sve 4 god.) – Austrija (2)

36. Osobinenacionalnih kurikulumavažne za Hrvatsku 1. Raznoliki konceptualno, strukturno itd. (važnost obrazovnog i socijalnog konteksta) 2. Outcome based kurikulumi (orijentirani na odg/obrazov. ishode) 3. Unutrašnja koherentnost (nacionalni kurikulumski okvir za cijelo obvezno obrazovanje, ciljevi obrazovanja operacionalno iskazani u ishodima područja i predmeta, integrirane i kroz-kurikulumske teme, itd.) 4. Interdisciplinarni pristup (kurikulumska područja čiji ciljevi povezuju više predmeta, kroz-kurikulumske teme) 5. Razvijaju kompetencije kojih nema u hrvatskom planu i programima za obvezno obrazovanje (poduzetništvo, učiti kako učiti, kroz-kurikulumska primjena IKT.) 6. Autonomija škole u kurikulumskoj politici i implementaciji kurikuluma (uravnotežiti top- down and bottom-up pristup)

37. Trendovi u razvoju nacionalnih kurikuluma 1 Ka holističkom pristupu (polazna točka: kurikulum kao cjelina, što je to što učenik treba znati po završetku obaveznog obrazovanja, kako svako područje i predmet mogu sudjelovati u ostvarenju tog cilja, itd.) 2. Razvijaju se nacionalni kurikulumski okviri i slabi predmetni pristup 3. Naglašavanje razvoja odgojno-obrazovnih ishoda kao kompetencija (temeljne kompetencije za “društvo znanja”) 4. Ka kurikulumu koji omogućava diferencirano i individualizirano poučavanje i učenje 5. Porast kurikulumskih ponuda-alternativa (npr. različiti moduli za isti predmet i nivo obrazovanja) 6. Integracija evaluacijskih kriterija u kurikulum (evaluacija kao dio kurikuluma) 7. Internacionalizacija nacionalnih kurikuluma (usklađivanje s internacionalnim trendovima i standardima izrade kurikuluma, itd.) (Hargreaves, 2003; Crisan, 2006)

38. Prijedlozi za Hrvatsku

39. 1. Izraditi nacionalni okvirni kurikulum (holistički pristup; koherentan, integriran kurikulum na nacionalnoj razini; osnova za razradu predmetnih kurikuluma i ostalih kurikulumskih dokumenata, udžbenika, evaluacijskih instrumenata) 2. Kurikulum temeljen na odgojno-obrazovnim ishodima (ciljevi obrazovanja operacionalno iskazani u formi znanja, vještina, stavova koje učenici trebaju steći tokom obveznog obrazovanja) 3. Definirati temeljne kompetencije učenika (integrirati temeljne kompetencije u europskom referentnom okviru) 4. Definirati kurikulumska područja/temei njihove ishode (integracija predmeta i područja kroz kurikulum) 5. Kurikulum koji omogućava diferencirano i individualizirano poučavanje i učenje 6. Odrediti duljinu trajanja obveznog obrazovanja i obrazovne cikluse 7. Veća autonomija škola u kreiranju i primjeni kurikuluma (npr. u određivanju satnice) 8. Program osposobljavanja nastavnika i ravnatelja za primjenu novog kurikuluma; promjene u sustavu obrazovanja i stručnog usavršavanja