1 / 34

1.Pitanje prezentiranja rezultata proisteklih iz aktivnosti diplomatske službe .

DOMETI DIPLOMATIJE CRNE GORE U OBLASTI UGOVORNE AKTIVNOSTI I RAD NA STVARANJU VOJNO-POLITIČKIH SAVEZA. DOMETI DIPLOMATIJE CRNE GORE U OBLASTI UGOVORNE AKTIVNOSTI I RAD NA STVARANJU VOJNO-POLITIČKIH SAVEZA. 1.Pitanje prezentiranja rezultata proisteklih iz aktivnosti diplomatske službe .

tod
Download Presentation

1.Pitanje prezentiranja rezultata proisteklih iz aktivnosti diplomatske službe .

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. DOMETI DIPLOMATIJE CRNE GORE U OBLASTI UGOVORNE AKTIVNOSTI I RAD NA STVARANJU VOJNO-POLITIČKIH SAVEZA

  2. DOMETI DIPLOMATIJE CRNE GORE U OBLASTI UGOVORNE AKTIVNOSTI I RAD NA STVARANJU VOJNO-POLITIČKIH SAVEZA 1.Pitanje prezentiranjarezultataproisteklihizaktivnostidiplomatskeslužbe. -Jedanodvidovadiplomatskepraksekoji je mogaoimatiobilježjejavneilitajnediplomatijesurezultatiizraženi u pisanimdokumentima, tj. međunarodnimugovorimaizmeđuCrne Gore idrugihdržava. -Ova dimenzijadiplomatskeprakseimasvojbilateralniimultilateralnivid. -Ugovorniodnosidvostranogkarakteramnogojasnijeizražavajuosnovnekarakteristikespoljnopolitičkeorijentacijezemljeiglavnezadakepremakojima je njenadiplomatijausmjerena. -Ugovornuaktivnostčinispecifičnomčinjenicadasumeđunarodniugovoripravniakti, tj. dapredstavljajuizvoreprava, odnosnoinstrumenteputemkojihdržavemanifestujusvojuvoljudastvaraju “međunarodno-pravnunormu”, štosaostalimvidovimadiplomatskedjelatnostinajčešćenijeslučaj. - Priizricanjuvrijednosnihsudova o rezultatimaugovorneaktivnostiCrne Gore uvijektrebaimati u vidu: mehanizmediplomatskepraksekojimasuoniostvarivani, istorijskeokolnostikojesuihuslovile, karaktersubjekatakojisubilinjihovinosioci, projektovaneiostvareneciljeve

  3. DOMETI DIPLOMATIJE CRNE GORE U OBLASTI UGOVORNE AKTIVNOSTI I RAD NA STVARANJU VOJNO-POLITIČKIH SAVEZA 2 Značajdiplomatije u užemsmislu, idrugihdržavnihorgana u ugovornojaktivnosti. - Ugovorneaktivnosti se odvijajunameđunarodnomplanu u okviruministarstvainostranihposlovailidiplomatskihmisijanastrani, većinarelacijidrugihministarstava: finansija, poštaitd. -Nosiociposlova u ovimoblastima, ne spadaju u užugrupusubjekatazameđunarodnopredstavljanje. -Po ovlašćenjuvlade, a u imedržave, onimogukonstituisati određeneobavezeugovornogkaraktera. -Različitiekonomskiifinansijskiodnosikojisu u tojformiustanovljeniibezizraženihobilježjadiplomatskogkaraktera, zbognjihovogznačaja ne mogu se posmatratiiizvandometadiplomatije.

  4. DOMETI DIPLOMATIJE CRNE GORE U OBLASTI UGOVORNE AKTIVNOSTI I RAD NA STVARANJU VOJNO-POLITIČKIH SAVEZA 3. Ugovorna aktivnost kao pokazatelj diplomatske prakse -Diplomatija je sredstvo spoljne politike čiju suštinu čine pregovori. Pregovori su i jedna od karakteristika ugovorne aktivnosti, odnosno najvažnija faza u postupku sklapanja međunarodnih ugovora. -Ocjenu o “uspješnosti pregovarača”, pa time i o rezultatima diplomatije, moguće je dati kroz kvantifikaciju ostvarenih rezultata, tj. sa stanovišta broja i vrste postignutih sporazuma. Ugovori su neposredni pokazatelji uspješnosti diplomatske prakse. -U odnosu na ugovornu oblast, diplomatija se, ipak, pojavljuje kao mnogo šire područje. Dok se god pregovori vode, diplomatija postoji. S druge strane, međunarodni ugovor je stvoren tek onda kada je ostvarena saglasnost volja između subjekata pregovarača. -Sumaran pregled međunarodnih ugovora upućuje na subjekte prema kojima je diplomatska aktivnost zemlje bila usmjerena i ciljeve koji su se ugovornim putem željeli ostvariti.

  5. DOMETI DIPLOMATIJE CRNE GORE U OBLASTI UGOVORNE AKTIVNOSTI I RAD NA STVARANJU VOJNO-POLITIČKIH SAVEZA 4. Uslovizapostojanjemeđunarodnogugovaora -Da bi postojaopunovažanmeđunarodniugovor, potrebno je dabaremdvijedržavesudjeluju u zaključivanjuakta, dabudumeđunarodnisubjekti. - IuscontrahendikaojedanodglavnihatributaspoljnedržavnesuverenostiCrne Gore ostvaren je tek s međunarodnimpriznanjem. -Crna Gora je iprijemeđunarodnogpriznanjaulazila u ugovorneodnoseali u pogledutihakatamože se iznijetigeneralnistav, tj. možeim se osporitikaraktermeđunarodnopravnihdokumenata, s obziromna to danijeriječ o sporazumimanastalimizmeđusubjekatameđunarodnogprava. - Osimšto u odnosimatevrsteostvarenim do 1878. takavkapacitetCrna Gora nijeposjedovala, u najvećembrojuslučajeva u tom statusunijesubilininjeniugovornipartneri, predstavnicilokalnihvlasti -Crna Gora ipso jure, u period poslijezvaničnogpriznanja, formalnouzev, ušlasa, relativnougovornoneregulisanimodnosima..

  6. DOMETI DIPLOMATIJE CRNE GORE U OBLASTI UGOVORNE AKTIVNOSTI I RAD NA STVARANJU VOJNO-POLITIČKIH SAVEZA 5. Ugovorni status poslije Berlinskog kongresa -Stepen ostvarene nezavisnosti u odnosu na vrhovnu osmansku vlast uticao je na potpuno slobodan status u odnosu na ustanovljene ugovorne odnose Osmanskog Carstva kao države prethodnice. - Na Crnu Goru nijesu prenijete obaveze koje u slučaju stvaranja nove države od dijela teritorije već postojeće, po načelima međunarodnog prava (po osnovu pravila o sukcesiji država u materiji ugovora), prelaze na državu nasljednicu. -Srbija je morala privremeno da preuzme prava i obaveze iz nekih trgovinskih ugovora čiji je ugovorni subjekt bilo Osmansko Carstvo da poštuje ugovorno stanje vezano za njenu teritoriju, iako u zasnivanju, odnosno konstituisanju takvih ugovornih odnosa ona nije učestvovala. -Osim toga, sticanjem nezavisnosti Srbija se nije oslobodila ni režima kapitulacija, Tako su strani konzularni predstavnici i poslije sticanja nezavisnosti mogli da pružaju konzularnu zaštitu svojim državljanima u Srbiji, tj. da im sude u građanskopravnim i nekim krivičnopravnim sporovima

  7. DOMETI DIPLOMATIJE CRNE GORE U OBLASTI UGOVORNE AKTIVNOSTI I RAD NA STVARANJU VOJNO-POLITIČKIH SAVEZA 6. Nivo ugovornog kapaciteta Crne Gore poslije 1878. -Obavezepreuzimanjadijelaosmanskogjavnogdugavezanogzaoblastikojesujojpripojene. - Produženjevažnostiugovornihodnosa u kojma je ugovornisubjekt bilaCrna Gora. - Ugovor o ekstradicijikrivacaizmeđuCrne Gore i Austro-Ugarskeiz 1872, ali se ne možezanemaritinivažnostnekihranijihugovora: o razgraničenju, poštansko-telegrafskomsaobraćajuidrugihkojisupredstavljaliznačajanosnovzanoveugovorneodnosezemlje. - Međutim, činjenicadasunekiod do tadazaključenihugovora u neizmijenjenomoblikunastavilida se primjenjuju u postkongresnomperiodu, osimkontinuitetadržavnosti, potvrđujeivećtadaostvarenstepenugovornesamostalnosti. -Period svogzvaničnogpostojanjaCrna Gora je takozapočelaisadjelimičnoizgrađenimelementimavlastitogugovornogporetka.

  8. DOMETI DIPLOMATIJE CRNE GORE U OBLASTI UGOVORNE AKTIVNOSTI I RAD NA STVARANJU VOJNO-POLITIČKIH SAVEZA 7. Nova ugovaranapraksaCrne Gore -Crna Gora je razvilaživuugovornuaktivnost. Sa višeoddvadesetdržavaregulisanesurazličitekategorijeodnosa:javnopravnih, privatnopravnih, političkih, ekonomskih, kulturnih. -Postajućipotpisnicabrojnihmultilateralnihkonvencija, brojstranakaugovornica u odnosimasaCrnomGorom je znatnoproširen, pa je injenukupanugovornikapacitetobogaćen. -Sa pozicijasuverenedržave, tj. kaojednaodčlanicameđunarodnezajednice, iona je učestvovala u stvaranjunovihnormimeđunarodnogpozitivnogprava. To je bilabitnanovina u njenojugovornojpraksi u odnosunadotadašnjeugovornostanje. -UkupniugovornikapacitetCrne Gore i u kvantitativnomi u kvalitativnomsmislu u postkongresnomperioduznačajno je proširen. -Zarazlikuodpočetnihipretežnopolitičkihugovora, kojisu se ticalistatusateritorijairazgraničenja, sve je višebiloprivrednihugovora, finansijskih, trgovinskih, saobraćajnih -U perioduod 1878. do 1918. Crna Gora je zaključilavišeod 180 različitihpolitičkih, ekonomskih, privrednih, prosvjetno-kulturnihmeđunarodnihugovora s drugim državamaili s pojedinimstranimgrađanskimilipravnimlicima -privatnopravneugovore s elementimainostranosti.

  9. DOMETI DIPLOMATIJE CRNE GORE U OBLASTI UGOVORNE AKTIVNOSTI I RAD NA STVARANJU VOJNO-POLITIČKIH SAVEZA 8.Procedure preuzimanja ugovornih obaveza: a) klasičan način -Podrazumijeva tri, odnosno četiri faze: pregovore, potpisivanje ugovora i ratifikaciju koju je najčešće pratila razmjena ratifikacionih instrumenata, poslije čega je ugovor stupao na snagu. - Faza pregovora se završavala potpisom usvojenog teksta. Potpisivanje ugovora moglo je da znači i njegovo d stupanje na snagu, ili, utvrđivanje konačnog teksta. -Potpisivanje je u nekim slučajevima vršeno pod uslovom naknadnog odobrenja knjaza, odnosno vlade (ad referendum). -Da bi stupio na snagu ugovor je trebalo ratifikovati. Do donošenja Ustava iz 1905. godine i ratifikaciju ugovora je vršio knjaz. Od donošenja Ustava iz 1905. ratifikacija je podijeljena između knjaza i Narodne skupštine. Prema članu 7 Ustava knjaz je bio obavezan da ratifikuje ugovore o miru i savezu koji je mogao saopštiti Skupštini “ukoliko i kada interes i sigurnost zemlje to dopuštaju”. Za ostale kategorije ugovora, tj. “za trgovinske ugovore kao i one čije izvršenje iziskuje kakvo plaćanje iz državne kase ili izmjenu zemaljskih zakona ili kojima se ograničavaju javna ili privatna prava crnogorske države”, potrebno je bilo odobrenje Narodne skupštine. Ratifikaciju ugovora Skupština je vršila u formi zakona.

  10. DOMETI DIPLOMATIJE CRNE GORE U OBLASTI UGOVORNE AKTIVNOSTI I RAD NA STVARANJU VOJNO-POLITIČKIH SAVEZA 9. Proceduraugovornogobavezivanj: b) u uprošćenojformi -Radilo se samo o izmjenipismenih nota putemkojihsustrankeugovornicepostizalesporazum o predmetuugovornogodnosa. -Imaislučajevazaključivanjaugovora ne samo u pismenojformivećinaosnovuusmenogsporazuma. Kao primjertakvognačinaugovornogobavezivanja u literaturi se ističesporazumizmeđucrnogorskevladeiopunomoćenogpredstavnikaBugarskenacrnogorskomdvoruiz 1912, kojim je riješenopitanjeratnogsavezništvaifinansijskepomoći “kojuBugarskaimatromjesečnodadajeCrnojGorizasvovrijeme rata imobilizacije”. -Ugovorikojisunajedanodprethodnihnačinasklapanizaključivanisunarokilibezroka. U nekimasupostojaleodredbe o otkaznomroku, koji je iznosiošestmjeseciiligodinudana. -OdukupnogbrojanamapoznatihmeđunarodnihugovoraCrne Gore, kojisuproizašlikaorezultatnjenediplomatskeaktivnosti, mi smoobratilipažnjunanekeodnjihrazvrstanepogrupama: ugovore o miruidržavnimgranicama, o trgoviniiplovidbi, poštansko-telegrafskomsaobraćaju, zaduživanjuzemlje u inostranstvu, autorskompravu, ekstradiciji

  11. DOMETI DIPLOMATIJE CRNE GORE U OBLASTI UGOVORNE AKTIVNOSTI I RAD NA STVARANJU VOJNO-POLITIČKIH SAVEZA 10. Ugovori o miruidržavnimgranicama -Pripadajukategorijipolitičkihugovora. Zapredmetregulisanjaimajunekiodpolitičkihinteresadržave: uspostavljanjemira, tj. vraćanje u mirnodopskostanje, rješavanjeteritorijalnihpitanja, graničnihsporova, statusastanovnikailivojske u pojedinimoblastimaidrugapitanjaproizašlaneposrednoiz rata ilinametnutabudućimmeđusobnimsusjedskimodnosima. -Ugovori o miruposvojojosnovnojsadržinipredstavljajuakteputemkojihstranakoja je pobijedilanamećesvojuvoljupobijeđenojstrani. -U završnomaktuKongresa (čl. 42) bio je određenirok, od 20 danaoddanaratifikacijeUgovora, u kome je trebalonapustititeritorijekoje je “zaposjelaKnjaževina”. U istomrokutrebalo je daTurcipredajuteritorijekojesupoovomugovorupripaleCrnojGori. -Granicedržavneteritorijeutvrđene u završnomaktuKongresabilo je potrebnooznačitinaterenu. Međunarodnakomisija, sastavljenaodpredstavnikaRusije, Engleske, Austrije, Francuske, NjemačkeiItalijetrebalo je daizvrširazgraničenjeizmeđuCrne Gore iOsmanskogCarstva, odnosnosprovede u djelotajdioodlukaBerlinskogkongresa.

  12. DOMETI DIPLOMATIJE CRNE GORE U OBLASTI UGOVORNE AKTIVNOSTI I RAD NA STVARANJU VOJNO-POLITIČKIH SAVEZA Karta jugoistočne Evrope nakon Berlinskog kongresa

  13. DOMETI DIPLOMATIJE CRNE GORE U OBLASTI UGOVORNE AKTIVNOSTI I RAD NA STVARANJU VOJNO-POLITIČKIH SAVEZA 11.Spor oko Podgorice i druga granična pitanja -Spor je riješen je na sastanku u Virpazaru 31. januara 1879. Rezultat dvodnevnih pregovora izaslanika Crne Gore i Turske bio je “Protokol” potpisan 2. februara 1879. - Njime su regulisana pitanja predaje teritorija koje su, shodno odlukama Berlinskog kongresa, pripale Crnoj Gori odnosno Osmanskom Carstvu, a koje su bile u vojnom posjedu jedne ili druge države. -Protokol je sadržao odredbe o povlačenju vojski, rokovima povlačenja iz pojedinih garnizona (osmanske iz Žabljaka, Spuža i Podgorice i crnogorske iz Ulcinja). Prema odredbama Protokola iz Virpazara, crnogorska vojska je 7. februara ušla u Žabljak. -Spuž i kula na Veljem Brdu zaposjednuti su 8. februaraprije podne, a Malo Brdo i Podgorica poslijepodne.Istog dana crnogorska vojska je osmanskim jedinicama predala Ulcinj s teritorijom do Bojane.

  14. DOMETI DIPLOMATIJE CRNE GORE U OBLASTI UGOVORNE AKTIVNOSTI I RAD NA STVARANJU VOJNO-POLITIČKIH SAVEZA 12.Pitanje predaje Plava i Gusinja. -Odugovlačenje oko izvršenja ove obaveze Turci su pravdali protivljenjem albanskog stanovništva koje je podsticala Albanska liga. Dalje odbijanje Osmanskog Carstva da izvrši predaju Plava i Gusinja dovešće do krize -Predlgana je ispravka crnogorsko-turske granice u dijelu Gruda i Hota koji bi pripao Crnoj Gori. -Novo rješenje koje je Porta nudila baziralo se na isplati novčane naknade Crnoj Gori za neustupanje Plava i Gusinja. -Diplomatske aktivnosti koje su u nastavku vođene u cilju iznalaženja rješenja za sporna pitanja bili su uključeni predstavnici drugih velikih sila :Oni su rezultirale su engleskim predlogom o razmjeni Plava i Gusinja za teritoriju Ulcinja. -Sporazum o predaji Crnoj Gori grada i područja Ulcinja potpisan je u Kunji 25. oktobra 1880. između zapovjednika turskih trupa, Bedri-bega, i zapovjednika crnogorskih trupa, Nikole Matanovića

  15. DOMETI DIPLOMATIJE CRNE GORE U OBLASTI UGOVORNE AKTIVNOSTI I RAD NA STVARANJU VOJNO-POLITIČKIH SAVEZA 13. Preciziranje granične linije između Jadranskog mora i Skadarskog jezera. -Turske je u radu na razgraničenju odstupi od linije lorda Granvilaod 26. VI 1880. na osnovu koje je postignut sporazum o razmjeni teritorija između Crne Gore i Osmanskog Carstva. - Prema novim osmanskim zahtjevima, “Šasko jezero, zatim cio tok rječice koja iz njega izvire i uliva se u Bojanu", i "cio tok Bojane do utoka u More”, trebalo je da pripadnu Osmanskom Carstvu. - Granica od mora do Jezera, koja je išla tokovima rijeke Bojane i rječice koja izvire iz Skadarskog jezera i uliva se u Bojanu, ne bi bila povučena thalnjeg-om već desnom obalom tih voda, što znači da bi Crna Gora od njih bila odvojena.. -Na sastanku komisije za razgraničenje od 28. januara 1881. nađen je kompromis u pogledu kopnene linije “između Šaskog jezera i ostrva Gorica Topal”. Sporazum o tome sadržan je u Protokolu br. 28 -Komisije za razgraničenje. Pitanje thalveg-a Bojane kao granice između Crne Gore i Osmanskog Carstva u dijelu između mora i jezera riješeno je Protokolom usvojenim na sastanku Komisije od 4. februara 1881

  16. DOMETI DIPLOMATIJE CRNE GORE U OBLASTI UGOVORNE AKTIVNOSTI I RAD NA STVARANJU VOJNO-POLITIČKIH SAVEZA 14. Ugovori o graničnim pitanjima s Austro-Ugarskom. -Granična linija utvrđena čl. 28 Berlinskog ugovora i bilateralnim aktima precizirana na terenu. -Granica je bila, djelimično obnovljena stara granica između Crne Gore i Austrije.Modifikacije suslovljene teritorijalnim proširenjem u Hercegovini (Nikšić i dio teritorije u njegovoj okolini), i primorju (Bar sa okolinom) pa je zato izmijenjena i granica s Austro-Ugarskom. - Zapisnikom o razgraničenju između Crne Gore i Austro-Ugarske, sačinjenim u Zupcima 17. novembra 1879. godine, mješovita komisija je utvrdila granične linije od Vrsute do rijeke Željeznice i dalje do mora. -Odlukama Berlinskog kongresa Austro-Ugarska je dobila mandat nad Bosnom i Hercegovinom. Iako pravo okupacije ovih teritorija nije značilo ukidanje osmanskog suvereniteta nad njima,ipak je 29. maja 1880. između austrougarske i crnogorske vlade sačinjen protokol kojim je utvrđena granica između Crne Gore i Hercegovine. -Na osnovu Protokola od 29. maja 1880. austrougarsko-crnogorska komisija, na čelu saVilhelmom Sauervaldom i Stevanom Zimonjićem, iste godine izvršila je razgraničenje na terenu

  17. DOMETI DIPLOMATIJE CRNE GORE U OBLASTI UGOVORNE AKTIVNOSTI I RAD NA STVARANJU VOJNO-POLITIČKIH SAVEZA 15. Prava po osnovu člana 29 Berlinskog ugovora. - Bečka vlada je tim članom, dobila značajne kompetencije u pogledu pomorske i sanitarne kontrole crnogorske obale, uz pravo konzularne zaštite njenih brodova, -Austro-Ugarska je željela da učini i korak dalje ustanovljenjem mješovite austrougarske i knjaževsko-crnogorske lučke kapetanije koja bi administrativno bila potčinjena pomorskoj vladi u Trstu. - Sporazumom o sprovođenja člana 29 Berlinskog ugovora od 20. januara1880. je riješeno da Bar i njegovo područje ne smiju biti pribježište stanovnicima zlonamjernim prema Monarhiji, a crnogorski lučki ured u Baru mogao je da vrši poslove pomorske sanitarne policije.Austro-Ugarska je imala pravo pomorske sanitarne inspekcije luke Bar i crnogorske obale. -Ovlašćenja predviđena članom 29 Berlinskog ugovora Austro-Ugarska je nakon pripajanja Ulcinja Crnoj Gori proširila i na taj dio crnogorske obale. -Od navedenih ograničenja Crna Gora se oslobodila tek 1908, nakon što je Austro-Ugarska izvršila aneksiju Bosne i Hercegovine. Time je bio aboliran član XXIX.

  18. DOMETI DIPLOMATIJE CRNE GORE U OBLASTI UGOVORNE AKTIVNOSTI I RAD NA STVARANJU VOJNO-POLITIČKIH SAVEZA 16.Diplomatske aktivnosti u danima prije početka Balkanskih ratova. -Potpisivanjem Političke i Vojne konvencije sa Srbijom u septembru 1912, kao i postizanjem sporazuma o savezu sa Bugarskom. -S početkom I balkanskog rata, nakon uspješnih vojnih akcija u dubini Sandžaka i Metohije, crnogorska vojska je krajem oktobra 1912. započela višemjesečnu opsadu Skadra. -Odlukom Konferencije ambasadora u Londonu, od 17. decembra 1912, stvarana jeautonomna Albanija pod daljim suverenitetom ili sizerenstvom sultana i pod kontrolom velikih sila, -Početak konačnog raspleta skadarske krize bila je njegova predaja Crnogorcima na osnovu sporazuma između Esad-paše i knjaza Danila od 22. aprila 1913. - Sporazum je regulisao povlačenje osmanske vojske i stanovnika Skadra ,lična prava i slobodu vjeroispovijestionima koji ostanu.Predaja grada izvršena je 9. maja 1912. -Ugovorom o miru u Londonu balkanske države su ne svojom voljom, pravo o određivanju granice Albanije i preciziranjue svih ostalih pitanja u vezi s njom ostavile velikim silama.

  19. DOMETI DIPLOMATIJE CRNE GORE U OBLASTI UGOVORNE AKTIVNOSTI I RAD NA STVARANJU VOJNO-POLITIČKIH SAVEZA Crnogorska zastava na Skadarskoj tvrđavi

  20. DOMETI DIPLOMATIJE CRNE GORE U OBLASTI UGOVORNE AKTIVNOSTI I RAD NA STVARANJU VOJNO-POLITIČKIH SAVEZA 17. Razgraničenje sa Srbijom -Poslije Balkanskih ratova i oslobođenja teritorije Sandžaka od strane Srbije i Crne Gore, odnosno dobijanja zajedničke granice, trebalo je izvršiti međusobno razgraničenje. - Sporazuma o srpsko-crnogorskoj granici potpisan je 30. oktobra 1913. godine, čime je utvrđena granična linija koja je počinjala od granice sa Bosnom i Hercegovinom i išla do utoka Bijelog Drima na srpsko-crnogorsko-albanskoj tromeđi. - Nadležnost za kasnije povlačenje granica na terenu pripala je zajedničkoj mješovitoj komisiji. Ugovorom je određeno da se eventualna sporna pitanja rješavaju obraćanjem carskoj ruskoj vladi, koja bi posredstvom jednog oficira presudila spor, a odluka bi bila obavezna za obje strane. -Zbog izbijanja I svjetskog rata, rad na terenu u vezi s preciziranjem granične linije shodno ugovoru nije završen, mada je bio započet.

  21. DOMETI DIPLOMATIJE CRNE GORE U OBLASTI UGOVORNE AKTIVNOSTI I RAD NA STVARANJU VOJNO-POLITIČKIH SAVEZA 18. Ugovori o trgoviniiplovidbi -Prviugovor o trgoviniiplovidbiCrna Gora je sklopila s VelikomBritanijom 1882, a zatims Italijom 1883. Do kraja XIX vijekazaključenesujošdvijetrgovinskekonvencijesaSrbijom (1891. i 1895) iugovor o trgoviniiplovidbisaFrancuskom (1892). -Mali brojugovoraovevrste do početka XX vijekasvjedoči o slabijojrazvijenostitrgovinskogsaobraćajaizmeđuCrne Gore istranihdržava. -Tako je u 1903. zaključeniprivremenitrgovačkiugovorimeđuCrne Gore iItalije, a 1904. trgovačkenagodbe s FrancuskomiBelgijom. U 1905. novimugovoromregulisanisutrgovinskiodnosisaSrbijom. U 1907. zaključen je ugovor o trgoviniiplovidbisaNjemačkom, a u 1908. trgovinskiugovorisaGrčkomiHolandijom. U 1909. ugovorniodnosisuuspostavljenisaOsmanskimCarstvom, BugarskomiRusijom, a ponovouređenitrgovinskiodnosiizmeđuKnjaževineCrne Gore iVelikeBritanije. Do početka I svjetskog rata ovakvi ugovori zaključenisusaŠvajcarskom 1910. i Austro-Ugarskom 1911. -Klauzulanajvišegpovlašćenja se moglaodnositikakonarobu, poljoprivredneiindustrijskeproizvodedvijudržava, nanjihovizvoz, uvoz, prevoziopštecarinsketakse, takoinapovlasticekojesumoglebiti date državljanimajedneidrugeugovornestrane.

  22. DOMETI DIPLOMATIJE CRNE GORE U OBLASTI UGOVORNE AKTIVNOSTI I RAD NA STVARANJU VOJNO-POLITIČKIH SAVEZA 19. Ugovori o poštansko-telegrafskom saobraćaju -Ugovori o poštansko-telegrafskom saobraćaju ne spadaju, u reprezentativne pokazatelje diplomatske prakse. Ovo zbog toga što su s jedne strane subjekti ugovornog odnosa obično uprave pošta i telegrafa različitih zemalja, -Njima se reguliše čitav niz tehničkih pitanja i oblasti poštansko-telefonskog saobraćaja, a ne političkih odnosa između država. -Međunarodnom poštanskom konvencijom (9. oktobar 1874), osnovana i Svjetska poštanska unija. Na mnogim kasnijim kongresima o poštansko-telegrafskom saobraćaju, ova materija je u normativnom smislu dopunjavana. - Ovi ugovori, bez obzira na to da li su zaključivani na klasičan način ili razmjenom nota, stupali na snagu tek kada ih prihvate vlade država ugovornica. -Crna Gora je bila potpisnica svih važnijih multilateralnih konvencija iz oblasti poštansko-telegrafskog saobraćaja. A kroz mnogobrojne bilateralne ugovore s raznim državama: Austro-Ugarskom, Rumunijom, Francuskom, Osmanskim Carstvom, Srbijom, regulisala međusobni poštansko-telegrafskim saobraćaj.

  23. DOMETI DIPLOMATIJE CRNE GORE U OBLASTI UGOVORNE AKTIVNOSTI I RAD NA STVARANJU VOJNO-POLITIČKIH SAVEZA 20. Ugovori o ekstradiciji krivaca -Suština ekstradicije k je u predaji učinilaca krivičnog djela od strane jedne države drugoj da bi se na taj način spriječilo izbjegavanje krivičnog gonjenja, odnosno izdržavanja kazne. -Može biti ugovorna ili zakonska. U prvom slučaju države sporazumno određuju krivična djela za koja se vrši izručenje krivaca (metod enumeracije), odnosno za koja se ekstradicija može uskratiti (metod eliminacije) - visina zaprijećene kazne (metod generalne klauzule). -Zakonska ekstradicija se primjenjuje na osnovu unutrašnjeg propisa onda kada ne postoji ugovorna ekstradicija, a obavlja se po pravilu na principima faktičkog reciprociteta. -U periodu 1878-1918 Crna Gora je zaključila samo dva ugovora ove vrste: Ugovor o izdavanju zločinaca između Knjaževine Crne Gore i Kraljevine Italije od 22. avgusta 1892. i Ugovor o izdavanju zločinaca između Knjaževine Crne Gore i Kraljevine Belgije od 3. decembra 1905. - Nacrt ugovora o ekstradiciji između Crne Gore i SAD ostao je u projektu, iako je procedura njegovog donošenja 1911.bila završena. Nedostajala je ratifikacija Narodne skupštine.

  24. DOMETI DIPLOMATIJE CRNE GORE U OBLASTI UGOVORNE AKTIVNOSTI I RAD NA STVARANJU VOJNO-POLITIČKIH SAVEZA 21. Ugovori o autorskimpravima -Materijaautorskogpravaregulišeodnose u vezi s ostvarenimknjiževnim, naučnimiumjetničkimdjelima. Imaciljdazaštitiautorskusvojinu, odnosnointelektualnostvaralaštvo. Nastanakautorskogpravavezuje se zapojavuprveštamparijeiprvihštampanihknjiga u XV vijeku. -Pitanjezaštiteautorskihpravaimaiunutrašnjiispoljnivid. U prvomslučajuzabrananeovlašćenogpreštampavanjailireprodukovanja, odnosnoumnožavanjaumjetničkogilinaučnogdjelanadruginačin, usmjerena je premainstitucijamaipojedincimaunutardržave. U drugomslučajutazabranaimašireznačenje, tj. pravoautora se nastojizaštititiodneovlašćeneupotrebenjihovihdjela u drugimzemljama. PrviZakon o autorskompravudonijet je u Engleskoj 1709, a nameđunarodnomplanu ova materija je prvi put regulisana 1886. Bernskomkonvencijom o zaštitiknjiževnihiumjetničkihdjela. -Crna Gora do 1918. nijeimalazakon o autorskompravukojim bi ova pitanjabilaregulisanaunutarzemlje. Ona je, međutim, 1. jula 1893. pristupilaBernskojkonvenciji o stvaranjumeđunarodneunijezazaštituknjiževnihiumjetničkihdjela (od 9. septembra 1886). Sem toga, putembilateralnihugovorapitanjezaštiteautorskihpravanameđunarodnomplanubilo je riješenos ItalijomiFrancuskom.

  25. DOMETI DIPLOMATIJE CRNE GORE U OBLASTI UGOVORNE AKTIVNOSTI I RAD NA STVARANJU VOJNO-POLITIČKIH SAVEZA 22. UgovorisaSvetomStolicom -Članom 27 Berlinskogugovorabila je obezbijeđenaslobodavršenjasvihvjerskihobredasvimdržavljanimaCrne Gore istrancima.. -PregovorizazaključenjekonkordatazapočelisuposredovanjemJurajaŠtrosmajera. Na osnovuprepiskeinačelnihdogovorasaSvetomStolicom, sacrnogorskomverzijomugovora u Rim je 28. juna 1882. otputovaocrnogorskivladikaVisarion. -Pregovori o konkordatubiliprekinutinanekolikogodina. PonovnimposredovanjemŠtrosmajeraiuzangažovanjeJovanaSundečića, tokom 1866. ipak je usaglašentekstbudućegugovora. U njemu je obezbijeđennezavisani u odnosunadržavuravnopravan status katoličkecrkve u CrnojGori. -Konkordat, odnosnosporazumizmeđupape, tj. SveteStolice, iCrne Gore, odnosnoknjazaNikole, potpisan je u Rimu18. avgusta 1886. --Potpisalisuga u imepapekardinalLudovikoJakobini, a u imecrnogorskogknjaza Jovan Sundečić. -Arhiepiskop je u crkvenimposlovima “neposrednoiisključivo” zavisioodSveteStolice, a pod njegovomduhovnomjurisdikcijombilisusvikatolici u CrnojGori. Ugovorom je bilopredviđenodaArhiepiskopbarskiprijestupanjanadužnostpoložizakletvucrnogorskomknjazu

  26. DOMETI DIPLOMATIJE CRNE GORE U OBLASTI UGOVORNE AKTIVNOSTI I RAD NA STVARANJU VOJNO-POLITIČKIH SAVEZA Jovan Sundečić

  27. DOMETI DIPLOMATIJE CRNE GORE U OBLASTI UGOVORNE AKTIVNOSTI I RAD NA STVARANJU VOJNO-POLITIČKIH SAVEZA 23. Ugovorifinansijskogkaraktera -Do 1878. životzemlje je počivaonasubvencijamakoje sjjtokom XVIII i u XIX vijekuslalaRusija. -S međunarodnimpriznanjem, državniorganisusadamoglidazaključujuugovorekojimsuzaduživalizemlju u inostranstvu, uzobaveza o vraćanja. -U nepromijenjenomiznosuproduženaredovnaruskasubvencijaCrnojGori, koja je poodluciruskogcaraiz 1872. iznosila “46.000 rubaljacrnogorskojvladiiknjazuNikoli, 8.000 Bogosloviji, 5.500 Djevojačkominstitutui 1.000 zlatnika - oko 3.000 rubaljaCrkvi”. -Prvovećezaduženjenanovimfinansijskimosnovamaučinjeno je kodruskebankeveć u drugojpolovini 1879 (18. septembra 1879). Tada je zaključenzajamod 900.000 rubalja (1.100.000 fiorina), zanaoružavanjevojske. Rokotplateiznosio je dvadesetgodina, a kamatnastopa je utvrđenana 5%. -Brzosuuslijediladaljazaduživanjakod Austro-Ugarske, 11. juna 1881. vladaKnjaževineuzela je zajam kodCarsko-kraljevskoezemaljske banke (Lender bankom) u iznosumilionfiorina.Bilopredviđenoda se sumaod 200.000 fiorinaisplatiodmah, a da se ostatakod 800.000 predanaknadno, teknakonprovjerezalogekojunudiCrna Gora.

  28. DOMETI DIPLOMATIJE CRNE GORE U OBLASTI UGOVORNE AKTIVNOSTI I RAD NA STVARANJU VOJNO-POLITIČKIH SAVEZA 24. Prezaduženostzemlje -KodMandele 1885. zaključen je zajam u Trstu u iznosuod 8.000 fiorinauzkamatnustopuod 14%. – -Crna Gora daponovo 1887. godinekod Lender bankezaključizajamod 250.000 fiorinaradiotplateanuitetapoprethodnomzajmu. Ovajzajam je trebalootplatiti u rokuodtrinaestgodina, uzkamatnustopuod 6,5%. -Crna Gora je sada u inostranstvubilazaduženapoosnovu tri zajma. Ruskojbanci je dugovala 600.000 rubaljaglavnicei 275.795 rubaljainteresa, dokmilionskizajam Lender bancinije bio ni do polaisplaćen, a sredstvadrugogaustrijskogzajmasuutrošenazapokrićeprispjelihanuiteta. -Uavgustu 1888. pokušano je zaključivanjevećegzajma u Beču, odčetirimilionafranakauz 6% kamatei 2% amortizacije. Izlaznađen u zaključivanjuzajmakodCarigradskebanke u iznosuod 600.000 franaka (300.000 fiorina). Zajam je zaključen s rokomotplateoddvijegodineuzkamatnustopuod 9%. -U Rusiji 11/23. septembra 1889.zaključen je novizajamradiotplatenepovoljnihaustrijskihzajmovaiostalihdugovaCrne Gore. ZaotplatudugovaRusija je odobrila 1.000.000 rubalja, pod uslovimakojisubiliidentičnionima pod kojima je bio zaključenzajamiz 1879.

  29. DOMETI DIPLOMATIJE CRNE GORE U OBLASTI UGOVORNE AKTIVNOSTI I RAD NA STVARANJU VOJNO-POLITIČKIH SAVEZA 25. Pokušajsređivanjafinansijskihprilika -Otplatuposljednjegruskogzajmapreuzela je DržavnabankaRusije. Na tajnačin je oslobođendiosubvencijaCrnojGori u iznosuod 60.000 rubaljakoji je korišćenezaotplatuzajma -Uspostavljanjesavremenogbudžetskogsistema u CrnojGori, -Milerovamisija, stvorilisuusloveda se dospjelianuitetipodrugimzajmovimapočnuisplaćivatiiizvlastitihsredstava. -Obezbjeđivanjemunutrašnjihprihodaputem carina iporezapovećanesufinansijskemogućnostizemlje, ismanjenapotrebazazaduživanjem u inostranstvu. -Bilo je ivećihzaduživanja u novomobliku. Riječ je o nekolikoemisionihzajmova: Londonskomodnosnoprvomidrugom 5%, crnogorskomzajmuiz 1909, zatim o emisionomzajmukodPovlašćenogaustrijskogzemljišnogzavodaiz 1911, kaoidvazajmaiz 1913. -Londonskiemisionizajamčinedvaakta: Prviugovor o crnogorskomzajmu 5% od 29. julaiDrugiugovor o crnogorskomzajmu 5% od 14. decembraiz 1909. -UkupnazaduženostCrne Gore je u jesen 1915. iznosila 18.837.834 perpera. Ipak, u jugoslovenskudržavuCrna Gora je ušlasadugomod 17.000.000 dinara u zlatu -Monetarnomkonvencijomzaključenom s Austro-Ugarskom u septembru 1912. išlo se ka formiranjumonetarneunijeizjednačavanjemvrijednostinacionalnihvalutanaodređenimpodručjima.

  30. DOMETI DIPLOMATIJE CRNE GORE U OBLASTI UGOVORNE AKTIVNOSTI I RAD NA STVARANJU VOJNO-POLITIČKIH SAVEZA 26. Djelatnostnauspostavljanjuugovora o savezu do 1912. -Prviugovor o svezdatiraiz 1866. Tada je Crna Gora takav ugovorzaključilasaSrbijom: Ugovora kasnijeSporazum o ratnomsavezuiz 1876. -PrilikomposjeteSofijiradipolitike “smirivanja” sklopljena je srpsko-bugarskaUgodbazaključenaizmeđukralja Aleksandra Obrenovićaikneza Aleksandra Batenberškog 16. februara 1897. -Početkommarta 1897. ličnisekretarbugarskogknjazadošao je naCetinje a Knjaz Nikola je pozvandakaotrećislovenskivladalacnaBalkanupristupiUgodbi, kako bi međuslovenskimvladarimabilauspostavljena “bratskaljubavisloga. Međutim, pitanjaraspodjeleteritorijaevropskogdijelaOsmanskogCarstva, bilasupreprekada se sporazumizmeđubalkanskihdržavaodržiinapostignutomnivou. -Novi pokušajstvaranjasavezabalkanskihdržavauslijedio je već 1904-5. godine. Aktivnost u tom pravcubila je uslovljenavećimbrojemrazličitihokolnosti.Prodoraustrougarskoginjemačkogkapitala u privredubalkanskihdržavaiOsmanskogCarstva, projektiBeča o izgradnjipruganaBalkanugušenjeustanka u Makedoniji 1903. odstraneosmanskihvlasti. Reforme u MakedonijinaosnovuMircštegškogsporazuma. nudio je manjeodonogaštosuustaničkevlastitražile

  31. DOMETI DIPLOMATIJE CRNE GORE U OBLASTI UGOVORNE AKTIVNOSTI I RAD NA STVARANJU VOJNO-POLITIČKIH SAVEZA 27. Ostalipregovori o savezubalkanskihdržava -Pregovori o savezaizmeđuSrbijeiCrne Gore pokrenutisu u septembru 1903. -Na sporost u radu je uticalasituacija u kojoj se nalazilaSrbijanakonmajskogprevrata 1903. godineipogoršannameđunarodnipoložajakoji je iz toga proizašao. Uaprilu 1904, srpskavlada je poslalanacrtugovorakojim je trebaloregulisatiodnosedvijedržavepodnaslovomSavezniugovorizmeđuKraljevineSrbijeiKnjaževineCrneGore.UpreambulinacrtaugovoraizmeđuSrbijeiCrne Gore istaknuto je načelo “Balkan balkanskimnarodima. -Crnogorskavlada, se saglasili s nacrtomugovora, alisupredložiliinekeizmjene. Knjaz Nikola je posebnoželiopojačatiuticajRusije. Takavstav je izražen time što se insistiralonapresudnojuloziruskogcara u rješavanjumeđusobnihsporova kao i da se poslijeratifikacijejedanprimjerakugovoradostavi “ruskomcarunauviđaj”. Manifestaustrijskogcaraod7. oktobra 1908. godine “dasvojusuverenostproširujenaBosnuiHercegovinu” bitnouticatinapromjenuodnosaizmeđudvijedinastije. -Na osnovupisamarazmijenjenih 9. i 16. oktobraizmeđusrpskeicrnogorskevlade, u Beogradu je 24. oktobra 1908. sklopljensavezničkiugovorizmeđuSrbijeiCrne Gore. UgovorsupotpisaliserdarJankoVukotić, iPetarVelimirović, u imevladeSrbije.Ugovora je imo j četiričlana.

  32. DOMETI DIPLOMATIJE CRNE GORE U OBLASTI UGOVORNE AKTIVNOSTI I RAD NA STVARANJU VOJNO-POLITIČKIH SAVEZA 28. VojnakonvencijaCrne Gore iRusije (1910) -Vojnukonvenciju s Rusijomkoju je u imeCrneGore 17. novembra 1910. potpisaoministarvojni, IvoĐurović, a u imeRusije 2. decembra 1910. ministarSuhomilov. -Prirodaovogdokumentadrugačijaodsvihprethodnih, kakosastanovištasubjekata u ugovornomodnosutakoi u pogledupredmetaregulisanja. Konvencija je određivala, uslovevojnepomoćiCrnojGori, ali je imalaielementesavezničkogsporazuma, jer je obavezivalakraljevskuvladudastavinaraspolaganjesveoružanesnagekraljevinenaprvipozivruskogcara. -Sporazum je bio opštegkarakterai u njemunijesubilinaznačenikonkretniuslovi pod kojimće se ugovorneobaveze u navedenomdijelupočetirealizovati. • Pozadinanastankakonvencije je miroljubivapolitikaRusije s osnovnimciljemda se izbjegnuratnisukobi, odnosnoodržiravnotežasnagai status quonaPoluostrvu, a nadrugoj - željada se, i pored iskazanoglaviranjacetinjskogdvoraizmeđuPetrogradaiBeča, sačuvaruskiuticaj u CrnojGori. -OsnovniprincipitakvespoljnopolitičkelinijeRusijedošlisu do izražajanasavjetovanjuodržanompočetkom 1908, povodomposjeteknjazaNikoleRusiji

  33. DOMETI DIPLOMATIJE CRNE GORE U OBLASTI UGOVORNE AKTIVNOSTI I RAD NA STVARANJU VOJNO-POLITIČKIH SAVEZA 29Vojna konvencija Crne Gore i Rusije (1910) 2 -Zbog vojnog značaja Crne Gore trebalo je održati ruski uticaj Glavno sredstvo kojim se takav cilj mogao postići bila je ruska vojna subvencija. -Pitanje subvencije je bilo i neposredno postavljeno od strane knjaza Nikole zahtjevom da vojna pomoć bude povećana sa 331.000 na milion rubalja. .Pošto je sumnja u pogledu racionalnog trošenja novca bila prisutna, podnoseći ovaj zahtjev kao način obezbjeđenja potpune ruske kontrole, knjaz Nikola je ponudio da "sebe i svoje potomstvo pismeno veže za Rusiju", tj. zaključenje vojne konvencije. -Pošto je iznos odobrene subvencije ostao nepromijenjen, nije izmijenjen ni način nadzora ni kontrola njenog trošenja koji su bili ustanovljeni 1906. Zbog osnovnog interesa Rusije da omogući miran ekonomski razvoj, nezavisnost i vojno jačanje Crne Gore, zaključenje vojne konvencije ocijenjeno je suvišnim. -U odnosu na stavove, sa savjetovanju 1908, situacija je izmijenjena kroz nekoliko godina

  34. DOMETI DIPLOMATIJE CRNE GORE U OBLASTI UGOVORNE AKTIVNOSTI I RAD NA STVARANJU VOJNO-POLITIČKIH SAVEZA 30VojnakonvencijaCrne Gore iRusije (1910) 3 -Donošenjunizanovihzakona, Zakon o ustrojstvuvojskezaKnjaževinuCrnuGoru (29. april 1910), Zakon o ustrojstvuvojnihsudovazaKraljevinuCrnuGoru (31. avgust 1910). -PotrebavećegvojnogipolitičkogprisustvaRusije u CrnojGori, kao i situacijanaBalkanu, zahtijevalisupovećanjevojnesubvencije. -Odlukuruskevladeipratila je bojazanodnenamjenskogtrošenja, pa sedošlo do zaključkada bi to vojnomkonvencijommoglobitispriječeno. -VojnapomoćCrnojGori, osimnovčanog, imala je isvojmaterijalnidio. -Iznosiizkojih je ova bilasastavljenanijesu se mogliunijeti u redovanbudžetKraljevinePrijepodnošenjanaodobrenjekraljuNikolibudžet je trebalodabudepodnesennaocjenuruskom General-štabu.. Crone Gora se obavezaladazanačelnikaštabasvojearmijezavrijeme rata moraprimitiruskogoficirakogaimenujeruski car. Osimnepozivanjainstruktoraizsastavadrugiharmija, posebnoznačajna je bilanjenadužnostdanaprvipoziviponaredbiruskogcarastavinaraspolaganjesvevojnesnageKraljevine. S obziromna to darazlozidonošenjakonvencijenijesubili u planiranjunekezajedničkevojneakcije, već se, naprotiv, željelazanjenopreduprešivanje. -Crne Gore, kraljevskavlada je moralapristatinaobavezu "da ne preduzimasasvojomvojskomnikakvaofanzivnadejstvabezprethodnogsporazumasaImperatorskomvladom, nitidazaključujevojnesporazumebezsaglasnostiNJegovogImperatorskogVeličanstva" (čl.7))(

More Related