1 / 70

Zahlwörter im BKS, Mazedonischen und Russischen

Zahlwörter im BKS, Mazedonischen und Russischen. B/K/S im Vergleich mit dem Mazedonischen und Russischen Zinaida Sal kić ) z inaida.salkic @edu.uni-graz.at Mtr. Nr. 0 812655 Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz SE B/K/S im Vergleich mit dem Mazedonischen und Russischen

torgny
Download Presentation

Zahlwörter im BKS, Mazedonischen und Russischen

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Zahlwörter im BKS, Mazedonischen und Russischen B/K/S im Vergleich mit dem Mazedonischen und Russischen Zinaida Salkić) zinaida.salkic@edu.uni-graz.at Mtr. Nr. 0812655 Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz SE B/K/S im Vergleich mit dem Mazedonischen und Russischen LV-Leiter: O. Univ.-Prof. Dr. Branko Tošović SS 2013

  2. Sadržaj 1. Općenito o brojevima 2. Brojevi u bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku 3. Brojevi u ruskom jeziku 4. Brojevi u makedonskom jeziku

  3. 1. Općenito o brojevima

  4. Brojevi su nesamostalne, odredbene riječi kojima se označava neka količina ili redoslijed. • Spadaju u zatvorenu grupu riječi, u kojoj nema promjena: ne proširuju se, nema novih jedinica.

  5. Podjela brojeva • Prema značenju brojevi se dijele na: • glavne ili kardinalne, • redne ili ordinalne. • Kad se navodi količina onda se umjesto glavnih upotrebljavaju zbirni brojevi.

  6. Oblici • Glavni brojevi označavaju određenu količinu jedinki. • Glavni brojevi jedan, dva, tri i četiri (i brojevi složeni s njima) imaju promjenu.

  7. U promjenljive riječi spadaju još stotina, tisuća, hiljada, milijarda, bilion (ovo su brojevi samo po značenju, a po ostalim osobinama su imenice i imaju oblike kao imenice ženskog ili muškog roda, npr.: stotina-stotine, milion-miliona). • Ostali su glavni brojevi nepromjenljivi.

  8. Mi smo dali nastotinetakvih ljudi,državnika,vojskovođa i umjetnika,Carigradu,Rimu i Beču . Сколько сотен талантов, государственных деятелей, полководцев, художников подарили мы Стамбулу, Риму, Вене . Ние сме им дале со стотници такви луѓе, државници, полковници и уметници, на Цариград, Рим и Виена.

  9. 2. Brojevi u bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku

  10. a.) Broj jedan ima pridjevsko-zamjeničku promjenu i oblike za sva tri roda i oba broja.

  11. Jednina Tabela 1

  12. Množina Tabela 2

  13. Broj jedan ima oblike množine uz imenice koje imaju samo množinu a označavaju jedan pojam (pluralia tantum), te uz one koje u množini znače neku cjelinu ili skup ljudi.

  14. Primjer: jedni prosioci, jedna vrata, jedne ljestve, jedne rukavice, jedne makaze, jedne pantalone.

  15. Kao broj jedan mijenjaju se i svi brojevi složeni s jedan. Primjer: s dvadeset i jednim drugom, nakon dvadeset i jedne godine.

  16. b.) Broj dva u ovom se obliku upotrebljava za muški i srednji rod, a uz imenice ženskog roda stoji oblik dvije. Iste nastavke ima i broj oba (ž.r. obje).

  17. Tabela 3

  18. c.) Brojevi tri i četiri imaju iste oblike za sva tri roda.

  19. Tabela 4

  20. Brojevi dva/dvije, oba/obje, tri i četiri, iako imaju padežne oblike sve češće se upotrebljavaju kao nepromjenljivi.

  21. Umjesto odgovarajućeg padeža uzima se često okamenjeni akuzativ kod brojeva dva, oba, tri i četiri,posebno iza prijedloga.

  22. Primjer: između dva grada (umjesto između dvaju gradova), iz obje ruke (umjesto iz obiju ruku), s tri sestre (umjesto s trima sestrama).

  23. Okamenjeni akuzativ češće se upotrebljava uz brojeve složene sa dva, tri i četiri. Primjer: Bio je u dvadeset i dvije zemlje (umjesto u dvadeset u dvjema zemljama). • Kada nema prijedloga, prednost imaju odgovarajući padežni oblici.

  24. Glavni brojevi prema sastavu mogu biti jednočlani i dvočlani.

  25. Jednočlani brojevi se dijele na: osnovne: jedan, dva, tri..., deset, sto, tisuća, milion, milijarda, bilion itd) i izvedene: jedanaest, dvanaest, trinaest...,devetnaest, dvadeset..., pedeset, šezdeset, devedeset.

  26. Stotice od dvjesta/dvjesto/dvije stotine pa do devetsto mogu biti i jednočlane i višečlane. • Ostali glavni brojevi su višečlani, tj. nastaju slaganjem jednočlanih brojeva.

  27. Od osnovnog broja uzima se akuzativni oblik ako ga ima. • Mogu se redati jedan za drugim (dvadeset četiri, trista osamnaest, tri stotine trideset šest...),ili se ispred zadnjeg člana stavlja vezik i (pedeset i pet, tisuću dvjesta i četrnaest, dvije hiljade pet stotina trideset i tri).

  28. SLAGANJE BROJA SA IMENICOM I DRUGIM RIJEČIMA • Uz složene brojeve čija je posljednja cifra 1i imenica će biti u jednini, isto kao uz jedan, jedno,jedna. • Primjer: trideset i jedan dan, dvadest i jedan učenik, itd.

  29. Uz brojeve dva, tri, četiri imenica je u obliku dvojine (dva druga, dva metra, dvije žene, tri sestre), a uz brojeve od pet naviše u genitivu množine (pet drugova, šest metara, pet žena, šest sestara).

  30. Pridjevi i pridjevske zamjenice imaju oblik dvojine, na -a u muškom i srednjem rodu, a na -e u ženskom rodu. Primjer: ova moja dva (tri, četiri) dobra druga, ove moje dvije (tri, četiri) dobre drugarice.

  31. Uz brojeve od pet naviše i oni su u genitivu množine, na -ih. Primjer: ovih mojih pet (šest itd.) dobrih drugova/drugarica

  32. Redni brojevi • Određuju koji je po redu pojam, predmet ili biće označen imenicom uz koju stoje. • Od brojeva jedan, dva, tri i četiri redni brojevi se grade posebnim osnovama: prvi, drugi, treći, četvrti.

  33. Redni brojevi od 5 do 99 tvore se nastavkom -i od osnove glavnih brojeva: peti, šesti, dvadeset peti itd. • Od sto redni broj glasi stoti. Od hiljadu, milion, milijarda gradi se nastavkom -iti, hiljaditi, milioniti, milijarditi.

  34. Kod složenih brojeva samo posljednja riječ dobija oblik rednog broja a pišu se odvojeno: pedeset deveti, sto sedamdeset prvi itd.

  35. Pošto je odspavao prvi san, Abidaga se po svom običaju odmah iza ponoći probudio i, ne mogući više zaspati, stajao je kraj prozora i gledao u tamu. • Внезапно очнувшись от первого сна где-то возле полуночи и, по обыкновению, отчаявшись снова заснуть, Абид-ага стоял у окна и смотрел в темноту.

  36. Откако го отспа првиот сон, Абид-ага по сојот обичај веднаш по полноќ се разбуди и, не можејќи повеќе да заспие, стоеше покрај прозорецот и гледаше во темнината.

  37. Zbirni brojevi • Kazuju koliko ima čega, predmeta ili osoba, u zbiru ili cjelini, označavaju određeni broj mladunčadi, osoba i životinja, ili bića različitog roda. • Zbirni brojevi od dva, tri i četiri glase dvoje,troje,četvero/četvoro.

  38. Brojevi od 5 pa naviše dobijaju nastavak -ero/-oro. Primjer: petero/petoro, šestero/šestoro, itd.. • Napomena: U ruskom jeziku postoje zbirni brojevi samo za količinu od dva do deset: два, две, двое, трое, четверо, пяатеро,шестеро, семеро,восьмеро, девятеро, десятеро.

  39. Na toliku njegovu decu došlo je još i devetero dece Mujage Mutapdžića; od toga samo troje odrasle, a sva ostala sitna i nejaka, sve jedno drugom do uha. • К ораве собственных детей прибавилось еще девятеро ребят Муяги Мутапджича; из них только трое постарше, остальные несмышленыши, мал мала меньше.

  40. На толку негови деца дојдоа уште девет деца на Мујага Мутабџиќ; од нив само три се возрасни, а сите други ситни и малечки, сите едното на другото до уво.

  41. BROJNI PRIDJEVI • Brojni pridjevi se upotrebljavaju uz imenice koje nemaju jednine (pluralia tantum) npr. dvoja vrata,te uz imenice koje znače parove istih ili sličnih primjeraka npr. dvoje makaze. • Tvore se sufiksima -oj, - i, -er (dv-oj-, tr-oj-...). • Imaju sva tri roda i oblike kao pridjevske zamjenice.

  42. Tabela 5

  43. Brojne imenice • Izvedene su od osnove zbirnog broja sufiksom -icanpr. obojica, dvojica, četverica itd. • U brojne imenice također spadaju imenice koje označavaju približnu količinu i koje se tvore nastavkom -ak od glavnih brojeva deset, petnaest, dvadeset i većih desetica te od broja 1000, npr.: desetak, petnaestak, dvadesetak, stotinjak, hiljadak,itd..

  44. Sejmeni se uskomešaše oko seljaka; dotrčaše sa obale, preko skela, još dvojica. • Стражники засуетились вокруг крестьянина; с берега по лесам прибежали еще двое. • Сејмените се заметкаа околу селанецот; од брегот, преку скелето, дотрчаа уште двајца.

  45. 3. Brojevi u ruskom jeziku

  46. Osnovni ruski glavni i redni brojevi jesu:один, одно, одна, первый, два, две, второй, третий, четвёртый, пять, шесть, шестой, восьмой, десятый, четырнадцать, восемнадцать, двадцатый, семидесятый, четыреста, семьсот, девятьсот, тысячный, миллион, миллионный, itd.

  47. Sviruskibrojevimijenjaju se popadežima, a brojeviодин, дваtesvirednibrojevimijenjaju se iporodovima.

  48. Promjena ruskih glavnih brojeva po padežima

  49. Моgući obliciruskogglavnogbrojaодинjesu: Tabela 6

  50. МоgućiobIiciruskogglavnogbrojaдваjesu: Tabela 7

More Related