190 likes | 793 Views
Dr. sc. Anđelko Milardović. Moć i vlast. Hrvatski studiji Kolegij: Sociologija politike. Struktura predavanja. Moć: određenje pojma Weber: određenje moći i vlasti Weber: tipovi vlasti Moć: funkcionalistička perspektiva Moć: pluralistička perspektiva Globalizacija i moć.
E N D
Dr. sc. Anđelko Milardović Moć i vlast Hrvatski studiji Kolegij: Sociologija politike
Struktura predavanja • Moć: određenje pojma • Weber: određenje moći i vlasti • Weber: tipovi vlasti • Moć: funkcionalistička perspektiva • Moć: pluralistička perspektiva • Globalizacija i moć
Moć: određenje pojma • U sociološkoj teoriji moć se određuje kao sposobnost nametanja svoje volje drugima, usprkos otporu • Sociolozi često razlikuju dva oblika moći: • VLAST – onaj oblik moći koji je prihvaćen kao legitiman (tj. ispravan i pravedan) i kojem se na toj osnovi pokorava • PRISILA – onaj oblik moći koju njoj podložni ne smatraju legitimnom • Međutim, razlika između vlasti i prisile nije tako jasno izražena, jer se smatra da se oba oblika moći u krajnjoj konzekvenci temelje na fizičkoj sili, bez obzira smatra li se njihova moć legitimnom ili ne
Weber: određenje moći i vlasti • Moć – izgledi jednog čovjeka ili određenog broja ljudi, da provedu svoju volju u okviru zajedničkog djelovanja, čak i unatoč otporu ostalih koji u tom djelovanju sudjeluju • Iako je difuzna, moć povijesno uvijek vodi k vlasti • Vlast je koncentrirana, centralizirana i običajima ili propisima formalizirana moć zapovijedanja, što podrazumijeva poslušnost većeg broja ljudi • To uključuje i podilaženje masama kako bi vlast dobila legitiman oblik, tj. dobrovoljan pristanak podređenih • Weber smatra da je često, posebice u modernom kapitalističkom svijetu, ekonomska moć dominantan oblik moći
Weber: definicija moći i vlasti • Weber pokazuje kako temelj izvođenja moći varira s obzirom na društveni kontekst, te povijesne i strukturalne okolnosti • On opisuje povijest u smislu konstantne borbe za moć; po njemu su sve bitne povijesne promjene rezultat borbe za moć • Po Weberu moć je igra s nultim rezultatom, što znači da stjecanje moći jedne osobe znači gubitak iste količine moći kod druge osobe. • Temeljna dimenzija borbe za moć je država i njena moć • Weber naglašava da država posjeduje monopol nad legitimnom uporabom fizičke sile • Država ima prinudnu dimenziju i zakoni države služe učvršćivanju njene moći
Weber: definicija moći i vlasti • Vlast je po Weberu jedan od najvažnijih elemenata djelovanja zajednice • Weber: Vlast i način njenog vršenja čine od amorfnog djelovanja zajednice racionalno udruživanje ili pak struktura vlasti i njen razvoj formiraju djelovanje zajednice prema određenom cilju • Vlast je poseban oblik moći – kod kojeg primarni cilj nije čisto ekonomski interes • Međutim, ekonomska je moć česta posljedica vlasti, te ujedno i jedno od njenih najvažnijih sredstava • Pored toga, način primjene ekonomskih sredstava u cilju očuvanja vlasti, presudno utječe na vrstu strukture vlasti
Weber: definicija moći i vlasti • Vlast Weber direktno povezuje s upravom; svaka vlast se izražava i funkcionira kao uprava • Svakoj upravi je potrebna vlast, jer za vođenje uprave uvijek treba nekome dati u ruke bilo kakvu moć zapovijedanja • Weber govori o demokratskoj upravi kao onoj gdje moć zapovijedanja može biti vrlo neupadljiva
Weber: tipovi vlasti Karizmatska Tradicionalna Racionalno-zakonska Zasniva se na odanosti podanika vođi za kojeg se vjeruje da raspolaže iznimnim sposobnostima (koje se smatraju nadnaravnima, nadljudskima i sl.) Karizmatski vođe dominiraju i kontroliraju svoje sljedbenike izravnim emocionalnim obraćanjem, čime se stvara odanost i lojalnost. (primjeri: Aleksandar Veliki, Napoleon, Castro) Temelji se na vjeri u ispravnost i svetost postojećih običaja i tradicija. Osobe na vlasti zahtijevaju poslušnost podanika na temelju svojeg tradicionalnog statusa, koji je obično naslijeđen. (primjer: feudalni sustav srednjovjekovne Europe) Temelji se na prihvaćanju skupa impersonalnih pravila. Osobe na vlasti u mogućnosti su izdavati naredbe i navesti podanike da se pokore tim naredbama, s obzirom na to da drugi prihvaćaju zakonski okvir koji legalizira tu vlast. Primjerice – sudske presude, odluke porezne ili vojne uprave itd. Pravila na kojima se ova vlast temelji racionalna su.
Moć: marksističke perspektive • Polazi od toga da je moć koncentrirana u rukama manjine društva • Vladajuća skupina koristi moć za promicanje vlastitih interesa • Marksisti smatraju da su ekonomski resursi glavni izvor moći; tj. moć je u rukama onih koji imaju ekonomsku kontrolu nad društvom • Moć vladajuće klase seže i izvan specifično ekonomskih odnosa • Država odražava podjelu moći u društvu – stoga su odluke države u interesu vladajuće klase a ne cjelokupne populacije
Moć: funkcionalistička perspektiva • T. Parsons • Polazi od toga da je vrijednosni konsenzus bitan za održanje društvenih sustava • Iz zajedničkih vrijednosti izrastaju kolektivni ciljevi • Po njemu moć se uglavnom koristi za promicanje kolektivnih ciljeva, što posljedično donosi korist objema stranama odnosa moći • Suradnja u društvu zahtjeva organizaciju i vodstvo, te je nužno da u društvu neki imaju moć da upravljaju drugima • Ta moć poprima oblik vlasti, koja se obično smatra legitimnom, jer je usmjerena na dobrobit društva
Moć: pluralistička perspektiva • Slijede Weberovu koncepciju moći kao ‘konstantnog zbroja’ – tj. da postoji konstantna količina moći koja se distribuira među stanovništvom društva • Pluralisti smatraju da se suvremeno društvo diferencira na niz društvenih skupina i posebnih interesa (a ne da postoji općeprihvaćeni vrijednosni konsenzus) • U tom smislu vlast tj. politiku vlade vide kao odraz kompromisa između želja različitih posebnih interesa u društvu • Stoga se pluralisti usredotočuju na proces donošenja odluka, kao osnovni odraz moći
Globalizacija i moć • Brojni teoretičari tvrde kako analizu moći u suvremenom svijetu nije moguće ograničiti na proučavanje raspodjele moći među nacijama-državama • Teorije globalizacije smatraju da moć postoji i zvan nacija-država, pa su njihova djelovanja i njihova moć ograničeni • Neka shvaćanja o globalizaciji i pozicijama moći: • Kenichi Ohmae – moć sve više prelazi s nacionalnih vlada na pojedinačne potrošače; stoga su vlade i kompanije prisiljene prilagoditi se potrošačima • Drugi teoretičari tvrde da moć prelazi na korporacije (multinacionalne i transnacionalne), a ne na potrošače (Leslie Sklair) • Hirst i Thompson pokazuju da države još uvijek raspolažu popriličnom moći koja drugim institucijama nije dostupna (kontrola nad teritorijem, mogućnost predstavljanja populacije i sl.) • Giddens smatra da nacije-države i dalje zadržavaju znatan stupanj ekonomske i kulturne moći nad građanima, kao i u vanjskopolitičkim odnosima, ali je ta moć u određenoj mjeri ograničena