Dobar sustav oporezivanja i instrumenti kontrole kao preduvjet boljeg upravljanja sustavom

1. Dobar sustav oporezivanja i instrumenti kontrole kao preduvjet boljeg upravljanja sustavom 12-15.03.2013 Sofia, PERC/LO Regionalni projekt mr. sci. oec, Boris Feis, SSSH/UATUC

2. Porezi i njihova uloga u gospodarstvu • Definicija: Porezi su davanje realnih dobara državi i drugim javnopravnim tijelima radi zadovoljavanja javnopravnih potreba od strane javne vlasti koji se ubiru temeljem jednostrano utvrđenog načina i u jednostrano utvrđenim iznosima prema nekom općem zakonu (Sokol i dr) • Porezi su prisilna davanja i prije svega transferi u novcu, bez konkretne posebne protuusluge onog kome to davanje pripada (Wagner, Wittman): • Logika bilo koje države: J.B. Colbert 17st; “Umijeće oporezivanja čini to, da se čerupanjem guske dobi što više perja, uz što manje gakanja”

3. Javni prihodi • Porezi • Doprinosi • Naknade • Državni zajmovi • Ostali javni prihodi ,koje plaćaju poduzetnici ili (i) građani • (Doprinosi su formalno dobrovoljne prirode, no svi navedeni javni prihodi, osim specifičnosti državnih zajmova imaju obvezujući karakter )

4. Porezni teret, kao postotak BDP-a (Heritage Foundation, 2012) • 1.Danska 49,0 • 2.Švedska 47,9 • 3.Belgija 46,8 • 4.Njemačka 40,4 • 5.USA 26,9 • 6 Kina 17,0 • 7.Vijetnam 13,8 • OECD: 34,8 (1975:29,3%) • ZEMLJE REGIJE JUGOISTOČNE EUROPE • 1. Bosna i Hercegovina 41,2 • 2. Hrvatska 37,8 (26,6 samo porezi)-najveći 1998:51% • 3.Bugarska 34,4 • 4.Srbija 34,1 • 5.Crna Gora 28,0 • 6.Albanija 22,9 • Povijest: Rim 2 stoljeće:10%,Francuska 1788:11,6%, USA 19 stoljeće: 4,5%, USA • 1944:31,5% , Švedska 1950:20%; Švedska 1975: 41,3% ,Mađarska 1985-90: 45,5%

5. Aritmetički zbroj svih važnijih stopa poreza, doprinosa i naknadaForbes, Tax Misery Index, 2009 • Navedeni index obuhvaća stope poreza na dohodak, dobit, bogatstvo, socijalnu sigurnost , PDV, izveden je i ideološke naravi ) • 1. Francuska 167,9 • 3.Belgija 156,4 • 9.Finska 136,1 • 13.Mađarska 124,0 • 19.Poljska 116,0 • 36.Hrvatska 100,2 • 40.Irska 94,8 • 48.USA 85,3 • 59.Bugarska 73.5 • 61.Makedonija 70.9

6. Porezni sustav u Republici Hrvatskoj 2012 • Namjena: Financiranje potreba državnog proračuna, lokalne uprave i izvanproračunskih fondova • Proračun 35,2% BDP-a • Lokalna uprava,20 županija,127 gradova i 429 općina troši godišnje 4,5% BDP-a • Izvanproračunski fondovi (vode, šume, autoceste i zaštita okoliša )troše godišnje 2,5% BDP-a • UKUPNO 2012: 42,2%BDP-a

7. Fiskalni prihodi • Uloga fiskalnih prihoda: • A)alokativna • B)redistribucijska • C)stabilizacijska • Središnji državni proračun(mlrd kuna, tečaj 7,4 kuna za €) 2012 kuna : 110 mlrd kuna • PDV 41 mlrd kuna (37% prihoda) • Doprinosi 41 mlrd kuna • Porez na dobit 6 mlrd kuna • Porez na dohodak 1 mlrd kuna • Carine 2 mlrd kuna • Trošarine 12 mlrd kuna • Porez na imovinu 1 mlrd kuna • Pristojbe 3 mlrd kuna • Donacije i ostalo 3 mlrd kuna

8. Fiskalni prihodi II • Prihodi lokalne uprave su: prihodi od imovine, županijski porezi( na plovila, na motorna vozila),kazne, prirez na porez na dohodak i to općine 10%, gradovi do 30.000 stanovnika do 12%, gradovi preko 30.000 stanovnika 15%,grad Zagreb do 30%,porez na kuće na odmor, na tvrtku, komunalne naknade, boravišne pristojbe • Prihodi izvanproračunskih fondova: razne pristojbe ,kao doprinos za vode, doprinos za šume , udio u cijeni benzina za autoceste i drugo • Posebni dio čine pristojbe za određene institucije, kao na primjer doprinos za Hrvatsku gospodarsku komoru

9. Fiskalni prihodi III • PDV, na robe i usluge, promet iznad 31.000 €, po stopama 5,12,standardna:25% • (EU: Mađarska: 27,18,5....Slovenija 20,8.5%....Njemačka 19,7 %..itd) • Na dobit: 20% • (EU: Belgija 34%,Francuska 33,3%,Italija 31,4%, Austrija 25%,Češka..Poljska 19%,Bugarska 10%..itd) • Na dohodak: osobni odbitak 2200 kuna ..300€ • Porezni razredi: 0-2200 kuna 12% • 2200-8800 kuna 25% • 8800- 40% • minimalna osnovica za obračun doprinosa 2753,45 kuna • Maksimalna osnovica za obračun doprinosa 47.202,00 kuna (6.378€) • Ostali porezi: • Na kupnju/prodaju nekretnine, svaka, nakon prve, 5% od vrijednosti iste • Na najam pokretnine ili nekretnine 8,4% • Na dohodak od kapitala : 12%+prirez za određenu općinu • Na nasljedstvo: 5%, osim srodnika po prvoj porodičnoj liniji (sin/kćer, brat/sestra) • Trošarine : • Duhanski,alkoholni proizvodi i energetski proizvodi, zrakoplovi, plovila, osobna vozila itd.

10. Fiskalni prihodi IV • Primjer obračuna prosječne bruto plaće-7.811 kuna, prosjek RH 2012 (1055€) • PRIMJER: samac/sama, prirez 10%, tečaj 7.40 kuna za € • Bruto I 7.811 kuna • I stup mirovinski 15% 1.171 kuna • II stup mirovinski 5% 390 kuna • A)Doprinosi iz bruta 1.561 kuna • Olakšica 2.200 kuna • Oporezivi dohodak 4.048 kuna • porez 12% 264 kuna • Porez 25% 462 kuna • Ukupni porez 726 kuna • prirez 10% 72 kuna • B)Ukupno porez i prirez 798 kuna • Bruto II (bruto I+doprinosi) 8.998 kuna (trošak poslodavca: 1.215€) • Doprinos HZZO 13% 1.015 kuna • Doprinos zapošljavanje 1,7% 133 kuna • Doprinos ozljede na radu 0,5% 39 kuna • NETO PLAĆA (bruto I-(A+B) 5.452 kuna (736 €)

11. Fiskalni prihodi-trošak bruto II plaće-utjecaj na cijenu rada

12. Fiskalni rashodi-Proračun 2012 • Proračun 2012 , ukupni rashodi 120 mlrd kn • Građani i kućanstva 64 mlrd kn • Zaposleni 24 mlrd kn • Kamate 8,5 mlrd kn • Subvencije 6,5 mlrd kn • Pomoći 10,0 mlrd kn • Ostali materijalni troškovi 7,0 mlrd kuna • Proračunski deficit 2012: 10 mlrd kuna 3% BDP, ako se uključi lokalna uprava i izvanproračunski fondovi:3,8% BDP-a

13. Fiskalni rashodi po značajnim stavkama • Zdravstvena skrb: 21 mlrd kn 6,1% BDP; prihodi od doprinosa:18 mlrd kn • Mirovinski sustav: 36,5 mlrd kuna 10,6% BDP, prihodi od doprinosa 19,5 mlrd kuna • Hrvatska vojska : 5 mlrd kuna 1,5% BDP • Obrazovanje : 15 mlrd kuna 4,3% BDP • MUP: 4,5 mlrd kuna 1,3%BDP

14. Neformalna ekonomija i utaja poreza • Neformalna ekonomija kao oblik postojeće, a neregistrirane gospodarske aktivnosti , sa posljedicama na sve učesnike gospodarskog života jedne zaokružene teritorijalne cjeline (država, pojedinci, poduzeća ); A.Lewis , Ernando de Soto i dr. • Osnovna karakteristika iste je da stvara BDP, ali nikad ne podliježe državnom nadzoru i poreznoj regulativi • Utaja poreza čini 40-50% sive ekonomije, točniji izračun sive ekonomije, daje približnu veličinu utajenog poreza (alternativno: prijenos novca u porezne oaze kojih je 60-ak u svijetu daje isto približnu veličinu porezne utaje-evazije) • Uzroci porezne utaje: “legislativne i regulatorne promjene širokih razmjera, redistribucija društvenog bogatstva te nedjelotvornost institucija javne kontrole”- Svjetska banka, 2010; “nefunkcioniranje vlasničkih prava, visoki poduzetnički rizik, visoki transakcijski troškovi, nepovjerenje u državni sustav, neadekvatni pravni sustav i kultura neplaćanja-North,2010 • Porezna utaja može biti potpuna i djelomična ,a prisutne su obje bez obzira na dostignuti nivo razvoja

15. Procjena neformalnog gospodarstva u porezne utaje (Tax Justice Network,London 2011) • Procjene neformalne ekonomije i porezne utaje se razlikuju prema različitim autorima, čak za više od 200% • Zbog ozbiljnosti pristupa daju se i primjedbe, temeljem opažanja drugih institucija i autora • Metode izračuna neformalne ekonomije i porezne utaje su različite, kao na primjer: • * tijekovi novca u platnoj bilanci • * zaposlenost prema službenim statistikama i • anketama • * popis imovine nerezidenata u poreznim oazama • * procjena porezne utaje na statistički značajnim uzorcima

16. Procjena neformalne ekonomije i porezne utaje po zemljama II, kao % BDP,OECD,2010

17. Procjene neformalne ekonomije u Hrvatskoj prema različitim autorima • 1) Mađarević-Šujster,2002,Svjetska banka za razdoblje1994-2000: 14%,porezna utaja 5,6-7,5% BDP-a • 2) Ekonomski institut, Zagreb,2005, 16% BDP-a • 3) Deutsche bank, 2009, 16%BDP-a • 4) M.Švec, 2009, za razdoblje 2001-2007, 8% BDP-a, temeljem procjena kretanja radne snage • 5) Državni zavod za statistiku, 2009, neformalna ekonomija: 15,8% BDP-a...21 mlrd kuna • 6) MMF,2010, 22-34% BDP-a • 7) Svjetska banka, 2010, 33,4% BDP-a (vrlo kritična procjena temeljem iznašanja kapitala u porezne oaze, napr. za Dansku je procijenjeno 18,2% BDP-a...inače uobičajeno 5%..,no dansko Ministarstvo oporezivanja je 2011 ustvrdilo, da se godišnje u 55 poreznih oaza sakrije novca u vrijednosti 11% BDP-a ) • 8)F.Schneider,Linz;2012,neformalna ekonomija 29,5% BDP-a

18. Financijski odljevi kapitala, osnovom kriminala, korupcije i porezne utaje 2001-2010,Global Financial Integrity,Washington,2012,D.Kar-S. Freitas-Jugoistočna Europa, tekući devizni tečaj

19. Utaje poreza u Hrvatskoj (prema: Rogić, Lugarić, Šimović,Ekonomski Fakultet Zagreb,2007) • Osnove za utaju poreza čine: • a)ilegalno gospodarstvo: krijumčarenje, prostitucija, trgovina ljudima, klađenje itd • b)neprijavljeno gospodarstvo i neregistrirano • c)neformalno gospodarstvo (temeljem falsifikata bilanci, kršenje ugovora o radu, kršenje socijalne sigurnosti, pranje novca)

20. Zakonska regulativa u svezi utaje poreza • Opći porezni zakon (odgovornost sudionika u prometu roba i usluga) • Posebni porezni zakoni: PDV, porez na dohodak, porez na dobit, porez na tvrtku, porez na dividendu itd • Kazneni zakon RH članak 286...u slučaju namjernog izbjegavanja poreza, a u visini iznad 10.000 kuna (1350€ ..od 6 mjeseci zatvora do 5 godina, a u slučaju “znatne imovinske koristi” ,3-10 godina zatvora uz naknadu štete i utajenog poreza)

21. Utjecaji na stupanj porezne utaje • -stupanj demokratičnosti i institucionalne učinkovitosti • -povjerenje u državu i stupanj korupcije • -učinkovitost pravnog sustava • -svrha trošenja poreza i pravednost redistribucije bogatstva • -stupanj javnosti i dostupnosti informacija

22. Visina utaje poreza u Hrvatskoj • Visinu je teško odrediti i porezno najsavjesnijim državama: napr u Švedskoj ide od 2-9,5% BDP-a, ovisno o izvoru • Hrvatska: Mađarević-Šujster 2002, 5,5-7,5% BDP-a i to: • -utaja poreza na dohodak i doprinosa iz i na plaću 4,1% BDP-a (alternativno:6%):najviše građevinarstvo, trgovina na malo, obrt i usluge restorana i hotela itd. • -utaja poreza na dobit 0,2% BDP-a • -utaja trošarina 0,3% BDP-a • -utaja PDV-a 1,0% BDP-a • Rogić, Šimović, Lugarić 2007, 7,0% BDP-a ukupno

23. Porezni nadzor • Za porezni nadzor u Hrvatskoj je nadležno Ministarstvo financija, Porezna uprava (inspektorat) • 20 područnih Poreznih uprava sa 600 inspektora • rezultati poreznog nadzora 2004 i 2011 • 2011 je naplaćeno 1,7 mlrd kuna novih poreznih prihoda ili 1,5% proračuna, odnosno 10% utajenog poreza • Obuhvat kontrola je oko 10% aktivnih poslovnih subjekata godišnje(prosjek 2004-2011)

24. Mjere za sprječavanje porezne utaje • 1.Institucionalne:izgradnja porezne administracije i odnosa sa poreznim obveznicima, obrazovanje poreznih službenika kroz visokoškolske institucije i njihova adekvatna plaćenost • 2 pravne: stabilnost i kontinuitet poreznih propisa, strože kažnjavanje porezne utaje u Hrvatskoj, bolje praćenje poreznih obveznika kroz informatizirane porezne evidencije (od 2009 uveden OIB za sve građane i firme) • 3. socio-ekonomske: potreba izgradnje poreznog morala, povjerenje u djelovanje institucija vlastite države, transparentni proračunski sustav, prije svega na strani trošenja proračunskih sredstava

25. Jednostavnost plaćanja poreza-vrednovanje poreznih sustava-istraživanje PricewaterhouseCoopers-Svjetska banka-IFI,2012 • Kao kriteriji za vrednovanje poreznih sustava uzeta su tri faktora: broj plaćanja poreza, sati potrošeni za provedbu poreznih propisa srednjeg poduzeća, porezne stope (prosjek) na komercijalnu dobit u jednoj državi • Gore navedeni kriteriji statistički su ponderirani za 185 zemalja u kojem najveća svjetska revizorska firma ima urede ili povremene misije

26. Vrednovanje poreznih sustava II • Najboljim poreznim sustavima vrednovani su oni u: Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kataru, S. Arabiji, Hong-Kong (Kina-SAR) te Singapuru • Najgorim poreznim sustavima vrednovani su: Gvineja, Čad, Venezuela • Od ostalih država plasman je slijedeći: UK 16,Norveška 19,Švedska 38,USA 64,Njemačka 72,Austrija 77,Poljska 114,Italija 131 • Plasman zemalja Jugoistočne Europe (Balkan): • Makedonija 24....kao i Finska* • Hrvatska 42.... kao i Island • Kosovo 44 • Slovenija 63 • Turska 80 • C. Gora 81 • Bugarska 91 • BiH 128 • Rumunjska 136 • Srbija 149...kao i Argentina** • Albanija 160 • * makedonski sustav ima uz Vanutu najniže stope oporezivanja komercijalne dobiti • **srpski porezni sustav ima uz Venezuelu brojan sustav plaćanja:66 prema 18 u Hrvatskoj

27. ZAKLJUČAK • Porezni sustav kao dio sustava javnih prihoda/potrošnje mora biti takav da podržava gospodarske aktivnosti kojima je cilj maksimiziranje ljudskog održivog razvoja. Sustav asimetričnog pseudoliberalnog kapitalizma, potpomognutog raznim oblicima monetarne ekspanzije, sa ciljem maksimiziranja dobiti, proizvodi i značajnu utaju poreznih prihoda (za EU27 je u 2010 porezna utaja procijenjena na 8% BDP-a ili 22% poreznih prihoda i to od 10% poreznih prihoda u Austriji do 35% istih u Bugarskoj)* • U Hrvatskoj se procjenjuje da porezna utaja iznosi 15% poreznih prihoda: alternativno Svjetska Banka:35% (temeljem udjela od 33,4% neformalne ekonomije u BDP-a) • Da bi se porezna utaja smanjila, najbitnije je: izgradnja demokratskog i transparentnog društva sa efikasnim sustavom poreznog nadzora i stvaranjem povjerenja države i poreznih obveznika • * Prema: EU Parliament,R.Murphy,2012,”Closing the European Tax Gap”