1 / 68

FINANSIJSKA TRŽIŠTA I FINANSIJSKI INSTRUMENTI

FINANSIJSKA TRŽIŠTA I FINANSIJSKI INSTRUMENTI. Finansijska tržišta i finansijski instumenti atraktivna i korisna naučna disciplina mogućnost zarade, usavršavanja, putovanja napredovanja,.

tamekah-davenport
Download Presentation

FINANSIJSKA TRŽIŠTA I FINANSIJSKI INSTRUMENTI

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. FINANSIJSKA TRŽIŠTA I FINANSIJSKI INSTRUMENTI

  2. Finansijska tržišta i finansijski instumenti atraktivna i korisna naučna disciplinamogućnost zarade,usavršavanja, putovanja napredovanja, • Posao brokera, analitičara, portfolio menadžera, investicionih savetnika, specijalista za pojedine HoV ili tržišta, dilera, savetnika u finansijskim i osiguravajućim kompanijama, bankama i drugim finansijskim organizacijama, akcionarskim društvima... • Pruža mogućnost bavljenja investicionim poslovima na finansijskim tržištima

  3. Finansijski sistem • DIo privrijednog sistema; Sastoji se iz elemenata koji omogućavaju nesmetan tok finansijskih sredstava u jednoj društveno ekonomskoj zajednici; • Sistem kanala kojima se vrši transfer finansijskih sredstava u privredi, između stanovništva i privrednih subjekata, između štednih jedinica i investicionih jedinica (primJer tri faze) • Karakteristike finansijskih sistema • Dinamičnost • Otvorenost • Kompleksnost (podsistemi) • Vrste finansijskih sistema: • Tržištno orjentisani (berze, HoV, SAD, GB) • Bankarsko orijentisani (dominiraju banke, u NJemačkoj banke najveći akcionari, Srbija, Japan, Kina)

  4. Elementifinansijskogsistema • Finansijska tržištamarketplacemjesto na kome se susreću ponuda i tražnja za finansijskim instrumentima i subjekti koji trguju učesnici • Finansijski instrumentisinonimfinansijska aktiva (Finansijska aktiva – finansijska pasiva; Štedni subjekti investitori - investicioni subjekti) • Finansijske institucije • Finansijska štednja • Tokovi transferisanja finansijske štednje

  5. POJAM FINANSIJSKIH TRŽIŠTA – ekonomska definicija: FINANSIJSKO TRŽIŠTE je ORGANIZOVANO MJESTO NA KOME SE SUSREĆU PONUDA I TRAŽNJA za različitim oblicima FINANSIJSKIH INSTRUMENATA (FinansijskeAKTIVE) - momenta razmjena f. i. ne mora uvek na f. t., mjesto u fizičkom smislu • ŠIRA DEFINICIJA Finansijsko tržište kao bilo koje mjesto na kome se susreću ponuda i tražnja za finansijskim instrumentima, mJesto gde se trguje (kupuje i prodaje) finansijskom aktivom (fin. instrumentima), • UŽA DEF. Finans. tržište je tačno određeno vrijeme, mJesto i prostor, gde se susreću ponuda i tražnja pod precizno definisanim pravilima i uslovima • F.T. je tržište na kome se trguje f.i. izdatim u skladu sa zakonom na način i pod uslovima utvrđenim zakonom i aktima Komisije za HoV...

  6. KARAKTERISTIKE SAVREMENIH FINANSIJSKIH TRŽIŠTA • I – INTERNACIONALIZACIJA I GLOBALIZACIJA –svjetsko-globalno finanisjsko tržište; evrodolari; Velike mogućnosti – za emitente i za investitore • II – POJAVA I RAZVOJ FINANSIJSKIH INOVACIJA : 1) Novi proizvodi 2) Nove strategije • III – DEREGULACIONI TOKOVI – promJene u sferi regulative; Smanjenje uloge države, kontrolaod strane učesnika, ... • IV – TEHNIČKO-TEHNOLOŠKA UNAPREDJENJA (on-line sistemi, ECN - elektronske komunikacione mreže,internet...) omogućila su KONTINUELNOST – 7/24 • V – SEKJURITIZACIJA – proces kreiranja hartija od vrijednosti; pretvaranje kredita (hipotekarni, potrošački..) u HoV; mobilisanje kreditnih potraživanja banke putem HoV i njihova prodaja na tržištu; rokovi dospjeća; tržišnost bankarskih kredita

  7. Učesnici na finansijskim tržištima • EMITENTI I INVESTITORI; • ŠIRE I UŽE SHAVATANJE UČESNIKA • HEDŽERI I ŠPEKULANTI • NEFINANSIJSKI I FINANSIJSKI UČESNICI • FINANSIJSKI UČESNICI: 1. FINANSIJSKE INSTITUCIJE - Centralna banka - Depozitne finansijske institucije: banke, štedionice, štedne i kreditne asocijacije, kreditne unije • Nedepozitne finansijske institucije: a) Ugovorne finansijske institucije (penzioni fondovi, osiguravajuća društva); • b) Institucije investicionog tipa (investicioni fondovi i kompanije) - Ostale finansijske institucije: fondovi, fondacije, zadužbine, finansijske kompanije, brokersko dilerske kuće, rejting agencije, venture capital firms (za obezbeđenje inicijalnog kapitala) 2. POSREDNICI: brokeri, dileri, investicioni bankari

  8. Značaj i uloga (funkcije) finansijskih tržišta • Funkcija povezivanja • Smanjenje transakcionih troškova • Alokativna funkcija • Funkcija efikasnosti • Mobilizaciona funkcija • Razvojna funkcija • Likvidnosna funkcija • Funkcija određivanja (utvrđivanja) realne cijene • Funkcija javnosti i podsticanja uključivanja novih učesnika • Funkcija smanjenja ili eliminisanja rizika • Poboljšanje životnog standarda stanovništva

  9. Novčani i finansijski instrumenti • 1. HARTIJE OD VRIJEDNOSTI: • 1.1. OSNOVNE HoV • instrumenti duga ili kreditni instrumenti: obveznice, note, zapisi, certifikati, komercijalni papiri,, • instrumenti akcijskog kapitala: obične i preferencijalne akcije • 1.2. FINANSIJSKI DERIVATI ILI IZVEDENE HoV: opcije, fjučersi • 2. DEPOZITI • 3. POTRAŽIVANJA • 4. FINANSIJSKA PRAVA • 5. ŽIRALNI NOVAC • 6. DEVIZE I DEVIZNI KURSEVI • 7. ZLATO I PLEMENITI METALI gold bonds, silver backed bonds

  10. Berze bourse, stock exchange stock market • Joint stock company, 1551 kompanija za trgovinu sa dalekim prekomorskim zemljama SKabo,trgovački sporazum sa rusijom Ivan Grozni • Trgovina akcijama po brokersko dilerskom sistemu 1571. Royal Exchange of London f. i r.b, 1694 Bank of England AD • South sea company 1711. 1720. Bubble Act zabrana izdavanja akcija joint stock kompanijama (na snazi do 1825.) • LSE 1773 Jonatankafe 1803 uobličena pravila regulativa kontrola • 1986. Big Bang veliki prasak reforme stokbrokeri i stokdžoberi • moja reč je moja obaveza • NYSE 1792 Buttonwood agreement do 1975 pravila, revolucionarne obveznice, akcije, 1917. principi evropskih berzi Amsterdam, Pariz, London, 1929. bid-ask nuđena i tražena cijena, kotacioni raspon, kriza 1930 počela slomom na NYSE, Kejnsovo učenje o pucanju balona ili mehura • Anvers u Francuskoj 1360

  11. Berze definicija karakteristike podjela • Ekonomskadefinicija Berza je specifičan oblik veoma organizovanog tržišta na kome se obavlja promet robe, novca, deviza i kapitala izraženih u HoV (finansijskiminstrumentima) • mjesto na kome se okupljaju posebno ovlašćeni učesnici koji povezuju kupce i prodavce finansijskih instrumenata • Pojmovno zgrada, mjesto ili vreme na kome se održavaju berzanski sastanci skupovi trgovaca radi zaključenja trgovačkih poslova; Francuski trgovački zakon 1807 • Istorijski berzanski sastanci ugovoreni, ovlašćeni trgovci posrednici, pristup, rigorozna pravila, trgovina uzorcima i Hov • Pravna definicija organizacija, pravila i propisi, imovina delatnost, prostor, pojačana državna kontrola, berzanski poslovi, berzanski pravni promet

  12. Podjela berzi • 1. Robne berze • 2. Finansijske berze - Univerzalne finansijske berze - Specijalizovane finanisjske berze: berze efekata (trguje se dugoročnim HoV), devizne berze, berze zlata i plemenitih metala • Ključna funkcija berze kontinuelno tržište HoV po cijenama koje ne odstupaju bitno od onih po kojima su prethodno prodate • Aukciono tržište usmena ili pismena aukcija (ko ponudi najvišu cijenu) • Kontinuirano tržište izvršavanje naloga cijelog dana, cijene se mjenjaju, nije potrebno fizičko prisustvo

  13. Finansijski instrumenti/Financial Instruments

  14. Podela finansijskih tržišta • Novčano tržište (Money Market) i Instrumenti novčanog tržišta • Tržište kapitala (Capital Market) i Instrumenti tržišta kapitala • Derivativi (futures, options...) • Foreign Exchange (FX) Market – tržište valuta

  15. Derivati

  16. OPCIJA- Opcijski ugovor je pravo kupca opcije naspram prodavca opcije da zahteva od prodavca opcije da na utvrđeni datum: • isporuči (proda) predmet opcije (osnovni predmet) po izvršnoj cijeni opcije (call-opcija sa isporukom predmeta opcije - osnovnog predmeta), ili • b) primi isporuku (kupi) predmet opcije (osnovnog predmeta) po izvršnoj cijeni opcije (put-opcija sa isporukom predmeta opcije - osnovnog predmeta), ili • c) isplati (prema uslovima trgovine) razliku između tržišne cijene predmeta opcije - osnovnog predmeta i izvršne cijene opcije (call-opcija sa gotovinskom isplatom), ili • d) isplati (prema uslovima trgovine) razliku između izvršne cijene opcije i tržišne cijene predmeta opcije - osnovnog predmeta (put-opcija sa gotovinskom isplatom);

  17. Fjučersi i ocije (Futures & Options) • Fjučersi (Futures) – ugovori o prodaji ili kupovini na posebno određen dan u budućnosti po cijeni koja je dogovorena danas • Opcije (Options) – ugovor koji daje izbor (opciju) investitoru da kupi ili proda akciju na utvrđeni datum • Put opcija i call opcija

  18. Novčano tržište (Money Market)Definicija i cilj novčanog tržišta • Novčano tržište je povezano sa emitovanjem i trgovanjem kratkoročnih hartija od vrijednosti preduzeća, finansijskih institucija i države. • Dospeće manje od godinu dana • Novčano tržište služi da se alociraju likvidna, kratkoročna sredstva između zajmodavaca i zajmoprimaca

  19. Instrumenti novčanog tržišta(Money Market Instruments) • Državni zapisi (Treasury Bills) – HOV za servisiranje kratkoročnih obaveza države • Repurchase Agreements – REPO/Ugovori o reotkupu: ugovor koji uključuje prodaju HOV uz obavezu reotkupa na određeni dan i po određenoj cijeni • Komercijalni zapisi (Commercial Paper) – kratkoročne, neobezbeđene, hartije emitovane od strane preduzeća za potrebe kratkoročne likvidnosti • Sertifikati o depozitu (Negotiable Certificates of Deposit) – emitovane HOV od strane banke na bazi depozita koje ona posjeduje, sa određenim dospjećem i kamatnom stopom • Banker Acceptances / bankarskiakcepti – HOV plativa prodavcu robe, sa garantovanim plaćanjem od strane banke.

  20. Državni zapisi (Treasury Bills) • Emituju se od strane vlada država za pokriće budžetskog deficita i refinansiranje dospjelih obaveza. • Najpoznatije Treasury Bills vlade SAD koje su i najlikvidnije, pa se smatraju ekvivalentom novca • Denominirani u $1,000 a tipičanround lot je $5 miliona • To su risk free hartije od vrijednosti

  21. (samo informativno) Učesnici na tržištu novca:Money Market Participants Instrument Treasury bills Federal funds Repurchase agreement Commercial Paper Negotiable CDs Banker’s acceptances Principal Issuer U.S. Treasury Commercial banks FRS; Comm banks; Brokers and dealers; Other FIs Comm banks Other FIs; Corps Commercial banks Commercial banks Principal Investor FRS; Comm banks; Brokers and dealers; Other FIs; Corp’s Commercial banks FRS, Comm banks Brokers and dealers Other FIs, Corp’s Brokers and dealers Corporations Brokers and dealers; Corps; Other FIs Comm banks; Corp’s; Brokers and dealers

  22. (samo informativno) Međunarodni aspekti novčanog tržišta • USA Market: • U.S. securities bought/sold by foreign investors • foreign money market securities • Euro money market instruments: • Eurodollar deposits, Eurodollar CDs, Euro notes, Euro CP • London Interbank Offered Rate (LIBOR) • Euribor

  23. Tržište kapitala (Capital Market) Tržište kapitala (Capital market) spaja kompanije kojima nedostaju dugoročna sredstva za razvoj poslovne aktivnosti sa investitorima koji imaju sredstva za investiranje, odnosno višak novčanih sredstava koja su uštedjeli i koji bi željeli da plasiraju uz zaradu. Instrumenti tržišta kapitala: vlasnički: akcije i dužnički: obveznice Zašto je preduzećima potreban dodatni kapital: razvoj, jačanje položaja na tržištu, finansiranje osnovnih i obrtnih sredstava Kako preduzeća prikupljaju kapital: 1. bankartski krediti 2.emisije hartija od vrijednosti (dužničke i vlasničke) 3.Reinvestiranje profita

  24. Finansiranjekapitalomidugom/Equity and debt financing) • Kompanije finansiraju ove potrebe putem prikupljanja sredstava emitovanjem vlasničkihili dužničkihhartija od vrijednosti, • Otvorene, javne kompanije: privatna ili državna kompanija se pretvara u otvorenu ili javnu kompaniju i vrši se emisija i plasman njenih hartija od vrijednosti • going public: izlazak u javnost, otvaranje • kompanija faktički prodaje dio vlasništva svog biznisa svakom pojedinačnom investitoru, odnosno kupcu akcija i tako zadovoljava finansijske potrebe prikupljanjem kapitala

  25. Struktura tržišta kapitala – primer SAD (samo informativno) Miljardei USD

  26. Akcije • Svrha emitovanja akcija i finansiranja emisijom akcija • Razumjevanje odnosa prinosa i rizika kod kupovine akcija • Razumjeanje procesa trgovanja akcijama • Mjerenje performansi tržišta akcija • Berzanski indexi • Berzanske krize

  27. Akcije • Posedovanje akcije znači posjedovanje dela (share) kompanije proporcionalno učešću u kapitalu • Emitovanje akcija pri osnivanju i prikupljanju dodatnog kapitala • Vlasnicki instrument, pravo upravljanja, dividenda, kapitalna dobit/gubitak,

  28. Face value, nominal value, Book Value, Market Value • Nominalna vrijednost: vrijednost akcije pri njenom emitovanju • Book Value– knjigovodstvena vrijednost (kapital po bilansu/broje emitovanih akcija • Market Value– trzisna vrijednost (cijena formirana na berzanskom ili vanberzanskom trzistu) • Primer: akcija Hemofarma

  29. Akcije / vrste • Obične –ordinary shares: vlasnici imaju pravo upravljanja kompanijom • Preferencijalne (prioritetne): nemaju pravo upravljanja ali imaju prioritet kod isplate dividendi i naplate u slučaju bankrotstva • Konvertibilne preferencijalne (Convertible preferred stocks) Primeri sa domaćeg tržišta

  30. Tipovi akcija • Income Stock:akcije koje donose prihod kroz plaćanje redovne godišnje dividende • Growth Stock (Shares): Akcije preduzeća koje imaju brži rast na tržištu pa uglavnom reinvestiraju profit • Blue chip, akcije najpoznatijih kompanija na berzama, • Penny shares...

  31. Koristi od kupovine akcija • Dividenda: dio profita korporacije koji se isplaćuje akcionarima • Kapitalna dobit (Capital Gains): razlika između više prodajne cijene i niže kupovne (nabavne) cijene

  32. Stock Splits • Podela pojedinačnih akcija na više akcija: svaka akcija podjeli se, npr. na deset akcija • To se dešava kada je cijena pojedinačne akcije tako visoka da odbija investitore od njihove kupovine • Primeri: Tigar Pirot, Jubmes banka

  33. Rizici kupovine akcija • Kompanija može ostvariti manji profit nego što je planiran, gubitak ili bankrotstvo • Akcija gubi na vrijednosti i ostvaruje se kapitalni gubitak (Capital Loss): razlika između više nabavne i niže prodajne cijene • Primeri:

  34. Obveznice • Najpoznatiji dužnički finansijski instrument • Vrste obveznica • Određivanje cijene obveznica na tržištu: uticaj kretanja cijena akcija, kamatnih stopa, bilansne strukture i zaduženosti kompanije • Određivanje rejtinga kompanije • Razlika: finansiranje dužničkim vs. finansiranje kapitalom – donošenje odluke o načinu finansiranja kompanije

  35. Definicija • Oveznica je finansijski instrument kojim se njen izdavalac (dužnik) obavezuje da u roku dospjeća plati kupcu (investitoru) pozajmljeni iznos glavnice sa kamatom, koja se plaća naplatom kupona. • pored kamatonosnih postoje i diskontne obveznice (Zero Coupon Bond).

  36. Podela obveznica • Obveznice koje izdaje država ili lokalna samouprava i korporativne obveznice • korporativne: kamatonosne, diskontne i dohodovne, • prema načinu otplate: obične, hipotekarne i garantovane • Razlika u metodologiji između emitovanja obveznice i odobravanja kredita

  37. Vrste obveznica • Prema obezbeđenju obaveza • osigurane • neosigurane • Prema načinu plaćanja kamate • obveznice sa nultim kuponom • obveznice sa kuponom • konsoli • Prema načinu obračuna kamate • kamatonosne • diskontne • Prema tipu emitenta • državne obveznice • obveznice lokalne samouprave • korporativne obveznice • hipotekarne obveznice

  38. Vrste obveznica i određivanje investicionog ranga obveznica • Rejting organizacije i kategorizacija • Konvertibilne obveznice: mogućnost konvertovanja dužničkog papira u vlasnički, niže kamatne stope zbog te pogodnosti • “Junk bonds”– visoki rizici ali i visoki potencijalni prinosi, nepoznate firme ili firme u teškoćama

  39. Obeležja obveznice • Strogo formalizovan instrument • Sastoji se od plašta i kupona • Ugovorni odnos između izdavaoca i investitora • Rok dospjeća – broj perioda na kraju kojih dužnik treba da isplati investitoru (poveriocu) glavnicu i pripadajuću kamatu • Glavnica • Kupon – kamata koju emitent (dužnik) plaća na pozajmljena sredstva • Kuponska stopa – kamatna stopa po kojoj se obračunava kamata • U principu obveznica je kamatonosna hartija, mada je diskontna obveznica prisutnija • Diskontna obveznica prodaje se investitorima ispod nominalne cijene a po dospjeću isplaćuje se nominalni iznos (Obveznice RS su diskontne)

  40. Određivanje investicionog ranga

  41. NOMINALNA, KNJIGOVODSTVENA I TRŽIŠNA VRIJEDNOST OBVEZNICE • Nominalnavrijednostobveznicejesteonavrijednostkoja je naznačenanasamojobvezniciikojaće se isplatiti o njenomrokudospjeća. • Knjigovodstvenavrijednostobveznicejednaka je njenojnominalnojvrijednostiiponjoj se obveznicaevidentira u knjigovodstvupreduzećaemitenta. • Tržišnavrijednostobveznicezavisiodkamatnestopekojutaobveznicadonosikupcu, ostalihinvesticionihmogućnostikaoikupčevoguverenjadaćeemitentbiti u mogućnostidaisplaćujeobavezekojepreuzimaemitovanjemobveznica (daisplaćujekamatekaoiglavnicu). • Teorijski , tržišnavrijednostobveznica se dobijakaozbirsadašnjevrijednostikamatakojeće se isplaćivatikupcu do rokadospjećaobvezniceisadašnjevrijednostiglavnicekojaće se isplatitipoistekuperiodanakoji je obveznicaemitovana.

  42. Ukoliko je: 1. ugovorena kamatna stopa jednaka preovlađujućoj tada je tržišna vrijednost obveznica jednaka njihovoj nominalnoj 2. ugovorena kamatna stopa manja od preovlađujuće, tada je tržišna vrijednost obveznice manja od nominalne i za prodaju obveznica po takvoj vrijednosti, na primarnom tržištu, se kaže da predstavlja prodaju uz tzv. diskont 3. ugovorena kamatna stopa veća od preovlađujuće tada je tržišna vrijednost obveznice veća od nominalne i za prodaju obveznica po takvoj vrijednosti, na primarnom tržištu, se kaže da predstavlja prodaju sa premijom.

  43. Tržišna cijena obveznice Tržišna cijena obveznice se iskazuje u procentima od njene nominalne vrijednosti. Npr. ako se za obveznicu čija je nominalna vrijednost 1.000,00 dinara njena tržišna cijena označi sa 120 to onda znači da ona iznosi 1.200,00 dinara. Ako se njena tržišna vrijednost označi sa 89, to znači da je ona jednaka 890 dinara Primer obveznica Republike Srbije kao diskontne obveznice (zero cupon bonds)

  44. Kako čitati izvještaje o trgovanju korporativnim obveznicama Primeri sa NYSE i AMEX

  45. Objašnjenje kategorija • posljednja cijena - posljednja cijena utvrđena na navedeni dan  (cijena je iskazana procentualno u odnosu na nominalu) • cijena na otvaranju – prva cijena na navedeni dan  • najniža dnevna  cijena – najniža cijena ostvarena u toku dana • najviša  dnevna  cijena - najviša  cijena ostvarena u toku dana •  * indikativna cijena - cijena ostvarena na prethodnom trgovanju; • godišnji prinos - izračunava se kao procentualni odnos vrijednosti obveznice o roku dospjeća i ostvarene tržišne cijene po forumuli: [[cijena o dospjeću / posljednja cijena]  (365 / dana do dospjeća)] - 1 • promena cijene - apsolutna promena posljednje cijene u odnosu na posljednju cijenu prethodnog dana

  46. PO ČEMU SE OBVEZNICE RAZLIKUJU OD AKCIJA? 1. Vlasnici odnosno zakoniti imaoci obveznica su kreditori preduzeća emitenta, a ne njegovi vlasnici 2. Obveznice kao hartije od vrijednosti dospjevaju posle određenog vremena i tada ih emitent mora otkupiti od njihovog imaoca po njihovoj nominalnoj vrijednosti. Akcije pak, nemaju rok dospjeća i mogu ostati neisplaćene sve dok postoji preduzeće emitent. To ne znači da će novac koji je vlasnik obveznice dao prilikom kupovine, ostati “zarobljen” sve do prestanka postojanja preduzeća. Naprotiv, vlasnik može da ih proda na tržištu po njihovoj tržišnoj cijeni u onom trenutku za koji se on sam odluči i tako da dođe do potrebne gotovine.

  47. . Kamata, kaoprihododobveznica, predstavljaugovornuobavezuemitenta. To značida je on moraisplatiti. U protivnomsljediprinudnanaplata. • Dividendapak, kaoprihododakcija ne predstavljapravnuobavezuemitenta, svedok je upravniodborakcionarskogdruštvazvaničnoi ne objavi • Prihod od obveznice (kamata) je unapredugovorena, dokiznosdividendekojićebitiisplaćenzavisiodostvarenogposlovnoguspjeha. To značidaonamožebitiiznatnovišaodkamate, ukolikoakcionarskodruštvouspješnoposluje, aliiznatnoniža u slučajulošegposlovanjaakcionarskogdruštva - emitenta. • . Pravokontroleakcionarskihdruštavapredstavljajednoodosnovnihpravavlasnikaakcija, dok to pravo ne postojikodkupacaobveznica • Ukolikodođe do likvidacijeilibankrotstvaakcionarskogdruštvatadavlasniciobveznicaimajuprioritet u odnosunavlasnikeakcija u naplatisvojihpotraživanjaizlikvidacioneodn. stečajnemase.

  48. PRIMARNO I SEKUNDARNO TRŽIŠTE

  49. Primarno tržište • Definicija • Načini distribucije • Public offering • Private placement • Institucije koje su važne za primarno tržište • Uloga regulatornog tijela

More Related