Problemi prepoznavanja potreba tržišta rada u uvjetima gospodarske krize

1. Problemi prepoznavanja potreba tržišta rada u uvjetima gospodarske krize • Prof. dr. sc. Željko Mrnjavac • Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu • Međuresorno radno tijelo za praćenje potreba tržišta rada

2. Neusklađenost kao pitanje kvota? • Navodno je nezaposlenost visoka zato što obrazovni sustav školuje mlade za zvanja za kojima ne postoji potražnja na tržištu rada, a ne zadovoljava potrebe za tražena zanimanja na tržištu rada. • Ovo mehanicističko poimanje ne problematizira ni sadržaj ni kontekst nego samo broj polaznika. Očekivanja:  Postoje skupine programa iz kojih se mladi jako lagano zapošljavaju (potražnja veća od ponude) – “deficitarna” zanimanja. • I programi nakon kojih mladi jako teško nalaze posao – “suficitarna” zanimanja

3. baziranje kritika na osnovu anegdotalnih primjera pati od greške pribrajanja • ako se uzme npr. da se psiholozi kojih se godišnje obrazuje nekoliko desetaka brzo zapošljavaju, znači da bismo sve one stotine sa ekonomije trebali prebaciti na psihologiju pa bi svi bili zaposleni??? • (uostalom na upise za psihologiju su uvijek ogromni interesi, ali se ciljano ne povećavaju kvote) • Zar bi za naše gospodarstvo bilo bolje da svi smanjimo kvote do razine da za svim visokokvalificiranima vlada nestašica?

4. Ishodi na tržištu rada ne ovise samo o sadržaju obrazovnog programa Društveni i ekonomski kontekst Input Uvjeti studiranja Tržište rada Input Studenti: iskustvo, motivacija, “biologija” Ishodi Tranzicija u zaposlenost,plaće, usklađenost kompetencija i poslova Output Znanje, vještine,motivacija, ocjene Proces Programi, podučavanje i učenje

5. Ishodi Tranzicija u zaposlenost,plaće, usklađenost kompetencija i poslova kontekst Rast BDP-a od 2002-2007 se bazirao na velikim investicijama u infrastrukturu, a potražnju za građevinarima je dodatno stimuirala stanogradnja na kreditima stanovništvu. U devedesetima su inžinjeri besposleno gledali kako se ekonomisti direktno zapošljavaju s faksa na posao u rastućem financijskom sektoru. Val otvaranja privatnih ljekarni stvorio je nestašicu farmaceuta. Zapošljavanje liječnika i odgajatelja ovisi neposredno o financiranju javnog sektora, a ne potrebama stanovništva.

6. Problem niske participacije, niske zaposlenosti i zaostajanja gospodarskog rasta DUGOROČNA POLITIKA RASTA OBUHVAĆA INDUSTRIJSKU I OBRAZOVNU POLITIKU

7. Problemi intervencije u obrazovnu politiku na osnovu trenutnih kretanja na tržištu rada • Dugi rok (nepoznata budućnost) • od upisa do diplome najmanje 5-6 godina • radni vijek od 40 godina • cjeloživotna zapošljivost i cjeloživotno učenje • Tržišna sloboda • Pravo odabira karijere • Sloboda pristupa obrazovanju • Pravo mobilnosti • Prostorna regionalna i međunarodna mobilnost • Horizontalna i vertikalna mobilnost tijekom karijere (nakon diplome medicine mnogi se požele baviti trgovinom) • Globalizacija • Integracija europskog (i svjetskog) tržišta rada • Globalizacija radnih procesa • Gobalna međunarodna razmjena • Eksternalizacija, podugovaranje i globalizacija proizvodnih procesa

8. Kriza je krenula iz amerike 2007. prema tome prije 6 godina kada su se upisivali današnji mladi nezaposleni svi su se nadali daljnjem rastu, a ne padu zapošljavanja (nadajmo se da će za šest godina biti obrnuto) • Svi koji danas viču kako su ostali nezaposleni zbog prevelikih kvota na njihovom studiju i kako treba smanjiti kvote imali su na raspolaganju podatke HZZa o brzini zapošljavanja registriranih osoba na zavodu.

9. Analitički bilten 3/2006

10. Trka prema vrhu: usporedba dinamike nalaženja prvog posla prema razini postignutog obrazovanja, 2006.-2010. (samo mladi koji su se prijavili na HZZ) Izvor: Analize za izradu sektorskih profila unutar IPA4 projekta “Jačanje institucionalnog okvira za razvoj strukovnih standarda zanimanja, kvalifikacija i kurikuluma”, prema Matković

11. Vjerojatnost nalaženja prvog posla unutar 12 mjeseci, prema razini postignutog obrazovanja i razdoblju prve prijave na HZZ Izvor: Analize za izradu sektorskih profila unutar IPA4 projekta “Jačanje institucionalnog okvira za razvoj strukovnih standarda zanimanja, kvalifikacija i kurikuluma”, prema Matković

12. Analitički bilten 3/2010

13. Ishodi Tranzicija u zaposlenost,plaće, usklađenost kompetencija i poslova Sama brzina zapošljavanja ne govori o tome koliko su poslovi usklađeni s onime što se studiralo, a za to ne postoje statistički izvori podataka u HR. Hrvatska je vjerojatno među zemljama s nešto višom neusklađenosti, ali nije iznimka jer je i u razvijenijim EU zemljama uobičajeno horizontalno odstupanje 30-40%

14. Talijani su proveli istraživanje na diplomiranima nakon 10 godina (redovito rade nakon 1 i 3 godine) i uočili da se tijekom godina karijere smanjuje broj onih koji rade poslove ispod razine svog obrazovanja, ali se povećava broj onih koji rade poslove mimo osnovne struke za koju su se školovali. • Poslovi su danas sve raznovrsniji i često interdisciplinarni, važnija je rasprava kako osigurati model studiranja koji daje kompetencije koje se nadograđuju i omogućavaju cjeloživotnu zapošljivost u dinamičnim promjenama, nego rasprava o redukciji uspisnih kvota • Na našem sveučilištu imamo čitav niz studija koji su godinama imali problem popunjavanja i onako malih kvota, jer su studenti procjenjivali da im nisu atraktivne, neki su u međuvremenu postali privlačni, a neki još uvijek nisu.

15. Svaki građanin naše zemlje može se školovati na bilo kojem sveučilištu i poslije toga zaposliti u bilo kojoj županiji ili inozemstvu (EU će dapaće postati unutarnje tržište rada), to znači da se lokalni deficiti i suficiti mogu eventualno rješavati stipendijama, a nikako kvotama. (stopa emigracije visoko obrazovanih je vjerojatno oko 25%) • Imamo tržišno društvo i tržišne zakone ne možemo ignorirati, svaka mlada osoba mora preuzeti odgovornost za svoje izbore, a država treba dati što bolje informacije umjesto prisile • Ne postoji “spasonosna” kombinacija upisnih kvota, jer je posljedica prozvana uzrokom i potpuno skrenula raspravu na progon vještica. • Manipuliranje kvotama upisa je otprilike kao da pokušavamo riješiti problem nejednakog položaja žena na tržištu rada operacijama promjene spola

16. Proizlazi: • Nepovoljan položaj svih koji ulaze na tržište rada u krizi. • Relativno male razlike s obzirom na smjer završenog obrazovanja – suprotno tezi o neusklađenosti kvota. • Ali velike razlike s obzirom na postignutu razinu (moguće “istiskivanje” onih s nižim obrazovanjem). • Moguća neusklađenost obrazovanja i tržišta rada ostaje otvorena kao pitanje transparentnosti i sadržajne usklađenosti kompetencija te koordinacije obrazovnih institucija i poslodavaca. • Međutim za to je potrebno prikupljanje i analiza podataka na potpuno drugim načelima nego što to čini HZZ i DZS

17. Podaci o usklađenosti vještina i znanja s potrebama tržišta rada potrebni su: • Obrazovnim institucijama za razvijanje i unaprijeđivanje programa • Ovlaštenim institucijama za evaluaciju i akreditaciju obrazovnih institucija i programa • Polaznicima (i roditeljima) pri odabiru obrazovnog programa • Javnim financijama za procjenu opravdanosti i isplativosti financiranja • Poslodavcima kao informacija pri regrutiranju i planiranju radnih mjesta (i udrugama poslodavaca) • Nosiocima politike zapošljavanja • Nosiocima gospodarske politike (i gospodarskim komorama) • Nosiocima obrazovne politike za usmjeravanje po strukama, razinama i sadržaju

18. Izvori informacija • Poslodavci • Očekivani razvoj zapošljavanja i radnih mjesta • Zahtjevi radnog mjesta • Ograničenja u pronalaženju odgovarajućih zaposlenika • Ocjena kvalitete zaposlenika koji dolaze iz obrazovnog sustava (osobne i stručne karakteristike) • Identificiranje potreba za daljnjim usavršavanjem • Spremnost za financiranje usavršavanja • Spremnost za sudjelovanje u obrazovnom procesu (kreiranju programa i provođenju obrazovanja)

19. Izvori informacija • Zaposleni (određeno vrijeme nakon izlaska iz obrazovanja) • Tranzicija iz obrazovanja u svijet rada (i kod prekida obrazovanja) • Vertikalna i horizontalna usklađenost s razinom i smjerom obrazovanja • Ocjena značaja pojedinih znanja i vještina • Primjenjivost sadržaja i kvaliteta obrazovnih programa i obrazovnog procesa (formalnih i neformalnih) • Identificiranje nedostajućih znanja • Plaće (i ostale koristi od posla) • Karakteristike prvog posla i razvoj karijere

20. Izvori informacija • Nezaposleni • Poznavanje i očekivanja od svijeta rada • Identifikacija nedostajućih znanja i vještina • Osobne karakteristike

21. Izvori informacija • Učenici i studenti • Poznavanje i očekivanja od svijeta rada • Način odabira obrazovanja • Ocjena sadržaja i kvalitete obrazovnih programa i obrazovnog procesa (formalnih i neformalnih) • Osobne karakteristike • Odnos prema učenju i ograničenja u stjecanju znanja

22. Izvori informacija • Obrazovne institucije • Sadržaj obrazovnih programa i karakteristike obrazovnog procesa (materijalni i ljudski resursi, metode, integriranost prakse,...) • Očekivani ishodi učenja • Brojnost i struktura kadrova koji ulaze na tržište rada

23. Izvori informacija • Državne institucije • Planirane politike i njihov utjecaj na tržište rada • Baze podataka relevantne za praćenje tržišta rada (iako su neke prikupljene u druge svrhe) • Međunarodne institucije • Baze podataka, analitičke publikacije i smjernice politike • Znanstvena istraživanja

24. Korištenje podataka • Ovisno o namjeni potrebno je kombinirati različite podatke iz različitih izvora • Društveni i ekonomski kontekst treba uzeti u obzir pri interpretaciji podataka • PODACI NISU INFORMACIJE - Kvalitetna analiza je nužna za pretvaranje prikupljenih relevantnih podataka u primjenjive informacije