BEČKA KLASIKA druga polovica 18. i početak 19. stoljeća

1. BEČKA KLASIKAdruga polovica 18. i početak 19. stoljeća Krajem 18.st. glazba postaje najpopularnija umjetnost. Glazbenici postaju samostalni umjetnici i kao takovi trebaju skladati, plačati izvođaće, tražiti dvoranu i ono najvažnije trebaju oduševiti publiku. Novine su otkriće 18.st. tako da o uspjehu glazbenika odlučuje široki krug ljudi.

2. Bečki klasičari • Bečki klasičari su Joseph Haydn, Wolfgang Amadeus Mozart i Ludwig van Beethoven, no niti jedan od njih nije rođen u Beču. S obzirom da je u to vrijeme Beč bio kozmopolitski grad te europski kulturni i trgovački centar, privukla ih je želja za uspjehom i napretkom.

3. Glazbeni život u Beču • Glazbeni život u Beču bio je vrlo bogat, a odvijao se u dvoru, te u aristokratskim i građanskim palačama. Na takovim zabavama osim profesionalnih glazbenika svirali su i amateri: plemići, građani i posluga.

4. Društveni uvjeti • Krajem 18.st. mjenjaju se društveni uvjeti a sa time i uloga glazbe i položaj glazbenika. • Glazbena umjetnost ostvaruje se i u građanstvu te poprima dva važna oblika: javni koncerti i kućno muziciranje. Glazba, osim u koncertnim dvoranama i opernim kazalištima izvodi se i na otvorenim prostorima kao što su vrtovi, parkovi i gradski trgovi. Serenada i divertimento popularne su skladbe na vrtnim zabavama. • Slušni primjer: serenada za gudački sastav • W.A.Mozart: Mala noćna muzika, 3. stavak: Menuet

5. Plemstvo je dolazilo u kazališta pogledati ozbiljnu operu (operu seria), a građanstvo je uživalo u stankama te opere. Naime, između činova te opere mali orkestar je izvodio komične glazbene intermezze. Zbog popularnosti intermezzi su se u prvoj polovici 18.st. odvojili od ozbiljne opere, počeli su se prikazivati kao samostalna glazbeno-scenska djela veselog karakrtera a prikazivali su šaljive zgode iz svakodnevnog života. Nastala je šaljiva opera Opera Buffa. • Poslušajmo najpopularniju operu buffa tog vremena: • Giovanni Batista Pergolesi: La serva padrona (služavka gospodarica), Arija Serpine iz 1. čina • U 19.st.nastala je najpoznatija opera buffa, Seviljski brijač – G. Rossini

6. Napušta se polifoni i upotrebljava homofoni slog u kom je istaknuta melodija u gornjem glasu. • Melodija je jednostavna i pjevna. • Ritam je raznolik. • Ugođaj skladbe mijenja se postupnim dinamičkim prijelazima –crescendom i decrescendom, kao i promijenom tempa (brzine). • Klasične instrumentalne skladbe: sonata, simfonija, solistički koncerti i komorne vrste (gudački kvartet). • Klasični simfonijski orkestar imao je stalan sastav: gudači drveni i limeni puhači i udaraljkaši. Sastavu orkestra pribrojio se klarinet, a čembalo je izašlo iz sastava. Pojavio se dirigent.

7. Slušni primjeri • Slušni primjer: Sonata • Wolfgang Amadeus Mozart: Sonata za klavir u C-duru, • 3.stavak: Rondo, Allegro • Slušni primjeri: Simfonija • Luka Sorkočević skladao je prve hrvatske simfonije. • Luka Sorkočević: VII. simfonija, 1.stavak:Allegro • Ludwig van Beethoven: I.simfonija, 4.stavak: Allegro • Slušni primjer: Gudački kvartet • Joseph Haydn: Gudački kvartet, op.76 br 2, • 4. stavak: Allegro • (op. – skraćenica za opus /tal.djelo/ oznaka je za redni broj nastanka skladbe skladatelja) • Slušni primjer: Koncert • Ivan Mane Jarnović: Koncert za violinu i orkestar • u A-duru, 3. stavak: Rondo