331 likes | 1.06k Views
Spremnost za školu. Natalija Kušek, pedagog Ida Šimunović, psiholog. Zakonski okviri. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 126/12) Pravilnik o upisu djece u osnovnu školu (NN 59/90)
E N D
Spremnost za školu Natalija Kušek, pedagog Ida Šimunović, psiholog
Zakonski okviri • Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 126/12) • Pravilnik o upisu djece u osnovnu školu (NN 59/90) • Pravilnik o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnog povjerenstva (NN 55/11)
Tko su školski obveznici 20013./2014.? • Djeca rođena 2006 godine • Djeca rođena do 1. travnja 2007. • Na zahtjev roditelja i skrbnika i na prijedlog stručnog povjerenstva u 1. razred može se upisati dijete koje do 31. ožujka tekuće godine nema navršenih šest godina. (dijete koje je rođeno do 31. kolovoza tekuće godine) • Postupak utvrđivanja psihofizičkog stanja djece provodi se od 1. veljače do 15. lipnja tekuće godine • Ako dijete ne može pristupiti utvrđivanju psihofizičkog stanja u utvrđenom vremenu roditelj mora do 30. svibnja o tome obavijestiti stručno povjerenstvo škole kojoj dijete pripada.
Odgoda upisa • Može se odobriti samo za jednu školsku godinu • Roditelj podnosi zahtjev Uredu državne uprave Koprivničko-križevačke županije za odgodu nakon provedenog postupka utvrđivanja psihofizičkog stanja • Roditelj može tražiti odgodu ako: • će odgoda pozitivno utjecati na psihofizički razvoj, dijete uključeno u rehabilitacijske postupke, ako će se dijete početkom godine nalaziti na liječenju ili rehabilitaciji duljem od mjesec dana, ako povjerenstvo predloži roditelju da podnese zahtjev. • http://www.udu-kckz.hr/ - informacije o upisu
Kakvo je dijete zrelo za školu? • Zdravo i normalno razvijeno dijete u dobi između 6 i 7 godina, zrelo je za školu • Tjelesno i motorički zrelo • Spoznajno zrelo • Govorno zrelo • Emocionalno i socijalno zrelo • Brinući se za optimalan razvoj tijekom cijelog predškolskog razdoblja stvaramo uvjete i za budućeg uspješnog đaka-prvaka
Tjelesno i motorički zrelo dijete • Zdravo i dobro razvijeno te može izdržati napore koje traži škola • Spretno i voli biti u pokretu • Voli crtati, pisati, izrezivati… • Pravilno drži olovku • Crtež odgovara dobi
Spoznajno zrelo dijete • Ima dobru pažnju te se može duže igrati i baviti aktivnostima (i do 60 minuta s povremenim otklonima pažnje) • Ustrajno je i uporno, dovrši što je započelo • Točno razlikuje i imenuje boje i njihove nijanse • Uočava razlike među predmetima • Uspoređuje i imenuje količinske, prostorne i vremenske odnose (veće-manje-jednako, gore-dolje, ispred-iza, prije-poslije…)
Spoznajno zrelo dijete (nastavak) • Razlikuje lijevo-desno • Broji mehanički do 29-30, jedan više –jedan manje • Pamti i reproducira pjesmice, priče (i detalje) • Rješava probleme po modelu pretpostavka>provjera>zaključak • Razlikuje točno-netočno, stvarno-nestvarno • Ima važna predznanja o sebi, obitelji i sl.
Govorno zrelo dijete • Izgovara glasove čisto i razgovijetno govori • Ovladalo govornom analizom, moguće i sintezom • Razumije i slijedi verbalne upute • Izriče riječima što želi, treba, misli, osjeća • Sluša i sudjeluje u grupnom razgovoru • Pripovijeda u logičkom slijedu (početak-sredina-kraj)
Emocionalno i socijalno zrelo dijete • Kontrolira burno izražavanje emocija (ljutnju) • Može se strpiti i pričekati da zadovolji potrebe • Veseli se uspjehu, podnosi neuspjeh i pokušava ponovo • Samostalno je u brizi za sebe • Samostalno je, inicijativno i kreativno u igri • Surađuje s vršnjacima i dogovorom rješava manje sukobe
Emocionalno i socijalno zrelo (nastavak) • Poštuje dogovorena pravila • Izražava svoje i uvažava tuđe želje i potrebe • Poštuje i čuva svoju i tuđu imovinu • Surađuje s odraslima • Otvoreno je i komunikativno, zna se zauzeti za sebe • Koristi fraze kulturnog ophođenja
Dijete valja promatrati cjelovito: • Što sve umije, zna, može, hoće… • Čega se boji, što mu je stvarni napor… • Što mu je nedostatak navika i nesnalaženje… • Nije dovoljno da je “pametno”, ako je na pr. vrlo nesamostalno ili teško podnosi neuspjeh • Dijete koje kreće u školu mora biti zadovoljno samo sa sobom i željeti ići u školu
Predčitačke vještine - vještine koje prethode čitanju • Dijete stječe prirodno u svakodnevnom životu • Razumjeti ispričane priče, prepričati priče, prepričati događaje koji su mu se desili, • Razumijevanje funkcije čitanja i pisanja te obilježja teksta(smjer čitanja, listanje,.. • Razumijevanje pretvaranja govora u tekst – govor pretvaramo u pisani tekst i obratno, riječi šalju poruke • Prepoznavanje glasova u riječi (slog, rima, glas, prvi i zadnji glas) • Rastavljanje riječi na glasove i sastavljanje glasova u riječ • Povezivanje glasa i slova (prepoznavanje slova i vezanje uz glas) • Analiza glasova u izgovorenoj riječi
Razvoj spremnosti za čitanje • 2-3 godina – dijete prepoznaje da netko čita i piše • 4-5 godina – postaje svjesno razlika među slovima, prepoznaje rime, čuje slogove, naslućuje da je riječ cjelina, • 5-6 godina- glasovna struktura riječi (igra glasovima, rimom, slogovima –ritmiziranje) • 6-7- uspostavlja se veza između glasova i slova –raščlanjivanje riječi na slogove
Predmatematičke vještineNumerička sposobnost nam je urođenaDjetetu je prirođeno razumijevanje količina do 3 ili 4 • Prostorni odnosi • Uspoređivanje • Svrstavanje i razvrstavanje(isto, različito, skupina, • Sparivanje i pridruživanje (skup, traženje parova) • Za jedan više, za jedan manje • Mehaničko brojenje • Brojenje s pridruživanjem • Prepoznavanje brojki i pridruživanje brojki količini • Usporedba brojeva u glavi (veći, manji, ispred, iza) Redni brojevi(prvi, drugi, zadnji)
Što je još važno? • Navikavati organizam na duže periode budnosti • Razvijati dužinu pažnje • Napraviti raspored aktivnosti kroz dan i tjedan • Dogovoriti svakodnevne obaveze (slaganje kreveta, slaganje stola, hranjenje ljubimaca…) • Osamostaljivanje (odlazak u dućan, sam u kući, rukovanje telefonom, put do škole, …)
Razvijanje realne slike o sebi • Započeti rad sa zadatkom u kojem je dijete uspješno, nastaviti s težim i završiti s onim koje je dijete ovladalo • Izbjegavati uspoređivanje s drugima – uspoređivati u odnosu na samo dijete • Poticanje samoprocjenjivanja truda i uspješnosti u nekoj aktivnosti • Razvijati tehnike nošenja s neuspjehom
Razvijanje realne slike o sebi s pitanjima… • Postavljati pitanja poput: • što naviše voliš raditi • što možeš najbolje napraviti • Što ti ne ide baš najbolje • za što se moraš jako truditi • Koliko se moraš truditi • Da li si bolje riješio(la) ovaj ili prošli zadatak • S koliko bi se ocijenio (la) • Kako to možeš bolje napraviti
Što bi dijete trebalo znati? • ime, prezime i adresu • Imena članova obitelji • Zanimanje roditelja • Ime grada ili mjesta u kome živi, domovine • Imati usvojene higijenske navike • Usvojene navike kulturnog ophođenja (pozdravi, molim, hvala, izvoli, oprosti) • Samostalnost u brizi za sebe • Briga o urednosti prostora • Boje, geometrijski oblici • Redni broj , polovina • Predčitačke i predmatematičke vještine • Formirati punu rečenicu gramatički točnu • Godišnja doba • Poznavati voće i povrće, domaće i šumske životinje • Prirodne pojave – kiša, snijeg, magla, • Svojstva predmeta, materijal • Slušanje drugog i čekanje na red • Koje su opasnosti u kući • Važni brojevi 112, 192, 194, 193
Za kraj Što god radili u ime priprema za školu, ne zaboravite da je predškolac dijete i da je igra njegova dominantna aktivnost kroz koju se razvija i odrasta.