1 / 52

GLOBALNI TOKOVI NOVCA

GLOBALNI TOKOVI NOVCA. Dr. Branimir Lokin. Međunarodni monetarni sustav. Dr.sc.Branimir Lokin.

vita
Download Presentation

GLOBALNI TOKOVI NOVCA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. GLOBALNI TOKOVINOVCA Dr. Branimir Lokin

  2. Međunarodni monetarni sustav

  3. Dr.sc.Branimir Lokin U ovdje predstavljenom konceptu Međunarodni monetarni sustav raspravlja se kao konstitut svjetskog gospodarskog sustava, odnosno kao onaj funkcionalni mehanizam koji taj sustav čini uporabljivim (proizvodnja, trošenje, razmjena) Stoga se ovdje ne razmatraju organizacijski oblici tog sustava (tržište novca, tržište kapitala, institucionalni sustav). Težište pozornosti usmjereno je na valutni sustav, njegovo formiranje i njegov funkcionalni mehanizam. 8.9.2014. 3

  4. Dr.sc.Branimir Lokin • Bitno pitanje upravo zbog toga predstavlja ono o genezi novca: zašto se javlja novac i koji ga ekonomski i društveni zakoni generiraju? • Brojne su definicije novca: mjera vrijednosti, sredstvo razmjene, mehanizam tezauracije, robna vrijednost, i dr. • Ovdje nas međutim zanima, zašto novac, a ne kako novac! • Odgovor će nas približiti konstataciji koja glasi: • ako nema razmjene, nema ni novca! • Hipotetičko gospodarstvo Robinson Crusoe to najbolje može pokazati! 8.9.2014. 4

  5. Dr.sc.Branimir Lokin U suštini odgovora nalazi se dakle razmjena. Ako se radi o dva subjekta koji razmjenjuju robe i usluge onda se implicite javlja novac. Pretpostavka (hipotetička) da dva subjekta mogu razmjenjivati bez uporabe novca (trampa) teorijski je i iskustveno moguća. Međutim ta mogućnost uvjetuje da njihovi odnosi proizvođenja i trošenja budu paritetni u vremenu, što je moguće opet ostvariti na razini stacionarnog odnosa, dakle savršene ravnoteže. Budući da ekonomski proces nije stacionaran u stvarnosti to u pravilu nije moguće. 8.9.2014. 5

  6. Dr.sc.Branimir Lokin Ono što diskvalificira savršenu ravnotežu upravo je vrijeme, budući da dva gospodarska subjekta imaju vremensku komponentu procesa različitu (stočar-ratar). Dakle vrijeme se javlja kao komponenta koju se mora ugraditi u ekonomski proces. Stoga uzrečica novac je vrijeme predstavlja najbližu definiciju novca 8.9.2014. 6

  7. Dr.sc.Branimir Lokin Tek kada usvojimo definiciju vremena možemo govoriti o tvornom izrazu novca. Drugi korak u tom pravcu je povjerenje koje ovisi o nizu nepredvidivih okolnosti. Kako bi se otklonile nepredvidivosti subjekti uspostavljaju međusobne odnose odgovornosti, koje se materijaliziraju novcem. 8.9.2014. 7

  8. Dr.sc.Branimir Lokin Novac dakle apsolvira vrijeme i regulira odgovornost. Daljnje obilježje novca je rijetkost, odnosno obilježje rijetke robe. Tako povijest bilježi pojavne oblike novca u kožama, rogovima, drvu, mineralima i dr. Međutim najpoznatiji pojavni oblik novca je kovani novac (moneta) koji datira od višemilenijskih vremena. Najstarije kovanice su Egipatske, Sirijske, Mezopotamijske, a najfrapantniji novac je zasigurno Starozavjetni Talent. 8.9.2014. 8

  9. Dr.sc.Branimir Lokin Metalni je novac u gotovo milenijskom razdoblju odgovarao jedinstvenoj vrijednosti metala na tržištu. To znači da je u svakom trenutku mogao biti rastopljen i prodan na tržištu kao metal. U vremenu postojanja takvog novca svatko je mogao kovati novac, a njegovu vrijednost su određivali odnosi vrijednosti robe i novca Kada je cijena robe rasla, novac je vrijedio manje, pa je njegovo kovanje zaustavljeno ili je taljen i obrnuto. Na taj je način elegantno rješavana inflacija. Razumljivo rečeno treba shvatiti u smislu evolucije novca. 8.9.2014. 9

  10. Dr.sc.Branimir Lokin Rastom gospodarske aktivnosti a time i razmjene, došlo je do poremećaja u ulozi novca. Naime, novca je trebalo sve više što je dovelo do sukoba u cijeni i količini metala. Odgovor na te izazove pronađen je u bimetalizmu (zlato,srebro). Međutim taj je sustav pokazao brojne nedostatke, pa je nadomješten metalnim legurama u čijoj je podlozi bilo zlato. 8.9.2014. 10

  11. Dr.sc.Branimir Lokin Legure s zlatnom podlogom bile su obilježene kvarenjem novca na naćin da je smanjivan udio zlata u njihovomsastavu. Poznat je slučaj Dubrovačke republike. Upravo zbog toga kovanje novca je monopolizirano najprije u državicama (kneževine), a nakon toga u većim državama. 8.9.2014. 11

  12. Dr.sc.Branimir Lokin Neprekidni razvoj razmjene povećava potrebu za količinom novca, istodobno države uspostavljaju suverenitet preko novca, što zajedno dovodi do papirnatog novca (banknota). Na snagu stupa sustav zlatnog pokrića,koji je zadržan sve do Prvog svjetskog rata. Pojam konvertibilnosti uspostavljen je kao njegova inačica. 8.9.2014. 12

  13. Dr.sc.Branimir Lokin • Shema funkcioniranja Međunarodnog monetarnog sustava u uvjetima punog zlatnog pokrića, gdje su države nositelji monetarnog suvereniteta, slijedeća je: • Država prihode,odnosno rashode prema inozemstvu, naplaćuje odnosno plaća, u devizama. • Svaka konvertibilna valuta (koja ima zlatno pokriće) ima određeni paritet u odnosu na zlato, ali kada se taj paritet poremeti država devalvira ili revalvira nacionalnu valutu (povećava ili smanjuje omjer novčanih jedinica u odnosu na zlato). • Država je to prisiljena raditi kako bi očuvala dosegnuti stupanj nacionalne konkurentnosti, u suprotnom, njena valuta biva precjenjenja ili podcjenjena što ima poznate makroekonomske konsekvencije. 8.9.2014. 13

  14. Dr.sc.Branimir Lokin Općenito se prosuđuje kako je godina 1913. odredila svjetski monetarni sustav 20. stoljeća. Dvije vodeće financijske kuće u SAD-u (Rothschild i Rockefeler) osnivaju uz potporu vlade privatnu banku pričuva (FED). Nakon Prvog svjetskog rata ta banka potraživanja SAD-a naplaćuje u zlatu i postupno svjetske zlatne pričuve dislocira u tu banku. Bio je to u osnovici rezultat nezadrživog rasta platnobilančnog suficita SAD-a, i njene gospodarske supremacije. Riječju, alokacija zlata prema SAD-u bila je zakoniti proces (pred sličnim procesom nalazimo se danas u slučaju Kine). Okolnosti tih gibanja važno je shvatiti budući da su brojni ekonomisti upravo slučaj dislokacije zlata prema SAD-u proglasili glavnim uzročnikom Svjetske krize 1930. godine (Rueff). Naime prema tim tezama upravo su zbog gubljenja zlatnih pričuva brojne valute stalno devalvirale. 8.9.2014. 14

  15. Dr.sc.Branimir Lokin Završetkom Drugog svjetskog rata, konferencijom u B. Woods-u, USA dolar utvrđen je kao pričuvna svjetska valuta. SAD-e su nastavile naplaćivati svoja potraživanja u zlatu i već za nekoliko godina u trezoru FED-a je bilo pohranjeno preko 30000 tona zlata, što je bila količina veća od pričuva svih ostalih zemalja svijeta zajedno. Međutim kako je dolar postao svjetska pričuvna valuta njegova emisija ubrzo je nadmašila zlatno pokriće premda je održan paritet vrijednosti od oko 300 dolara za jednu finu uncu zlata(28,3 grama zlata). U osnovici to je bio dokaz da je dolar precijenjen (teorijski) 8.9.2014. 15

  16. Dr.sc.Branimir Lokin Neprekidna gospodarska ekspanzija SAD-a, prodor monetarističke doktrine i nove tehnološke okolnosti s jedne strane, te ograničenost količina zlata (teorijski devalvacija dolara) s druge strane, prisilile su SAD-e na odustajanje od zlatnog pokrića dolara, što je učinjeno Niksonovim proglasom iz 1971. godine. Država više ne jamči za dolar koji implicite postaje privatna valuta FED-a. Isto tako implicite i sve svjetske valute nisu više konvertibilne. Na scenu stupa pravilo valutnog fleksibiliteta, što znači da regulacija novčane vrijednosti ovisi o količini novca i dolarskog pokrića, te razumljivo brzine njegovog obrtaja. 8.9.2014. 16

  17. Dr.sc.Branimir Lokin Alokaciju novca na globalnoj razini sada određuje vrijednost nacionalnog novca i uspijeh nacionalnog gospodarstva. Riječju, cijena kapitala na nacionalnom tržištu (kamata) privlači ili odbija kapital, također na isto djeluje i profitna stopa. Zemlja koja ima konkurentnu kamatu privlači kapital koji se investira u nacionalno gospodarstvo što rezultira rastom. Budući da ta zemlja redovito ostvaruje pozitivnu platnu bilancu njena valuta jača. Na isti način kao i kamatna stopa djeluje i profitna stopa-kapital ulazi na područja visokih profita neovisno o nacionalnoj kamatnoj stopi. Ima slučajeva kada se kapital rukovodi isključivo kamatnim spredom (tranzicijske zemlje), što naravno predstavlja golemu sustavnu deformaciju. 8.9.2014. 17

  18. Dr.sc.Branimir Lokin Povjerenje financijera ovisi o stabilnosti sustava i snazi valute, međutim povjerenje analitičara od odnosa realnih i novčanih vrijednosti. U proteklih tridesetak godina BDP svijeta povećan je za četiri puta, svjetska monetarna masa za četrdesetak puta, istodobno 70% te mase nominirano je u USA dolarima, dok BDP SAD-a predstavlja 20% svjetskog. 8.9.2014. 18

  19. Dr.sc.Branimir Lokin Zbog čega međutim ne dolazi do inflacije kao što je to bilo nakon Drugog svjetskog rata? Prvi je razlog taj, što je dolar preuzeo ulogu zlata u uvjetima kada je ostvaren kontinuirani rast, što opet omogućuje nacionalnim valutama pokriće. Nadalje, budući da se sve sirovine obračunavaju u dolarima, nije moguća troškovna inflacija. Zajedno, na taj su način obuzdana dva osnovna generatora inflacije. 8.9.2014. 19

  20. Dr.sc.Branimir Lokin Uspostavljeni monetarni mehanizam omogućio je SAD-u da postupno gubeći konkurentnost u izvozu, ne izgubi konkurentnost u monetarnoj sferi. Negdje već od osamdesetih godina deficit robne bilance postaje konstanta američkog gospodarstva. Taj se deficit pokriva emisijom američkih vrijednosnih papira koje poglavito kao devizne pričuve drže Kina, Japan i Njemačka, pa se prosuđuje kako danas 80% dolarske mase potraživanja drže vlasnici koji nisu iz SAD-a 8.9.2014. 20

  21. Dr.sc.Branimir Lokin Opisani mehanizam svjetskog monetarnog sustava čiji stožer čini dolar posljednjih nekoliko godina postaje sve ranjiviji. Razlog su tome, sve veći i nezaustavljivi obujam dugova SAD-a (prosuđuje se na 60% BDP-a), strah što ga on izaziva kod zemalja vjerovnika i s tim povezani bijeg iz dolara u EUR i neke druge valute. Povratak dolara na naplatu izaziva njegovu deprecijaciju, što onda inflatorne učinke prenosi na cijene sirovina i rezultira globalnom inflacijom. U prethodnim razdobljima (prije pojave KINE) rast svjetskih cijena vrlo bi brzo udario u plafon troškova, međutim Kina zbog niske cijene rada i beskrajnog domaćeg tržišta, troškove sirovina jednostavno eliminira. Naravno, produžetak postojeće krize upravo zbog ranjivosti SAD-a može dovesti do svjetske krize što bi onda pogodilo sva gospodarstva. 8.9.2014. 21

  22. Dr.sc.Branimir Lokin • Alternativna svjetska valuta EURO ima slijedeća obilježja: • Formirana na pretežitom paritetu vrijednosti njemačke marke ona je već u startu bila aprecirana. • Ta okolnost u uvjetima odvajanja od fiskalnog sustava,te pada konkurentnosti europskog izvoza, učinila je euro valutom visokog stabiliteta, riječju valutom intersantnom za tezauraciju. • Međutim kako suficit europskih zemalja uporno pada to euru već na startu prijeti dolarski sindrom. 8.9.2014. 22

  23. Dr.sc.Branimir Lokin Kako bi se izbjegli veliki potresi i krize predlaže se stvaranje nove svjetske valute čija vrijednost bi se uspostavila na sredini pariteta između dolara i eura. Neki prosuđuju kako bi tim činom dugovi SAD-a bili prepolovljeni. Naravno uspostavila bi se i nova svjetska banka (BRI). Ti prijedlozi nisu međutim razmatrani u Kini, Rusiji i Indiji. 8.9.2014. 23

  24. PLATNA BILANCA, BILANCA MONETARNIH INSTITUCIJA I KONSOLIDIRANA BILANCA BANAKA

  25. Dr.sc.Branimir Lokin PLATNA BILANCA je cjeloviti nacionalni račun neke zemlje s inozemstvom Taj društveni račun uspostavljen je nakon 1816. godine Njegovoj afirmaciji su značajno pridonijeli merkantilisti 8.9.2014. 25

  26. Dr.sc.Branimir Lokin Statistički račun obuhvaća slijedeće pozicije (primjer RH) A. Roba,usluge, dohoci -27 / 2006.,mlr,tek.cij.  A1 roba-prihodi 62 rashodi -123 saldo -61 A2 usluge-prihodi 62 rashodi -20 saldo 40 A3 dohodak prihodi 6 Rashodi -14 Saldo - 8 A4 tekući transferi-pri. 12 Rashodi -4 Saldo 8 AA Tekuće transakcije -1 8.9.2014. 26

  27. Dr.sc.Branimir Lokin B Kapitalne transakcije-980 C Financijske transakcije 38  C1 Izravna ulaganja 19 -u inozemstvo -1 - u Hrvatsku 20 C2 Portfeljna ulag. -4 -sredstva 3 -obveze 1 C3 Ostala ulaganja 23 -sredstva -5 -obveze 28 D Financijski derivati 0 E Međ pričuve -10 - F neto pog. i prop. 8 8.9.2014. 27

  28. Dr.sc.Branimir Lokin • Račun platne bilance sadržava tri bitne sastavnice: • one koje utječu na dohodak zemlje u godini u tijeku (A), • one čiji je utjecaj na dohodak odgođen (B,C D), • te one koje reguliraju likvidnost zemlje prema inozemstvu (E ) 8.9.2014. 28

  29. Dr.sc.Branimir Lokin Analitička uporaba platnobilančnog računa vrlo je široka i uglavnom je povezana s analitičkim ciljevima. Što govori i na kakve zaključke upućuje račun platne bilance Republike Hrvatske? 8.9.2014. 29

  30. Dr.sc.Branimir Lokin Prvo, vidljivo je da Republika Hrvatska ostvaruje deficit tekućeg računa platne bilance. Taj deficit u 2006. godini iznosi 19 mlr eura i u razdoblju 2001-2005 povećan je za 3,2 puta, dok je u istom vremenu BDP povećan za 1,5 puta. Udio tog deficita u BDP dosegao je 7,6%, što je izrazito visoko, ali i dalje raste. Također taj je opseg veći i od rasta BDP-a, što je upozoravajuće. 8.9.2014. 30

  31. Dr.sc.Branimir Lokin Nadalje, struktura razmjene pokazuje, kako deficit tekućih transakcija proizlazi poglavito iz negativnog salda robne razmjene, a pokriva se najvećim dijelom izvozom usluga i manjim dijelom tekućim transferima Dohodak je posljedica ulaganja kapitala. 8.9.2014. 31

  32. Dr.sc.Branimir Lokin Kapitalne transakcije bilježe alokaciju kapitala inozemstvo-tuzemstvo. U Hrvatskoj je taj pokazatelj godinama bio pozitivan (ulaz kapitala), međutim u 2006. godini je zbog prodaje zlata on ostvario negativnu vrijednost (preseljen u devizne pričuve) Računi B,C D ne utječu trenutačno na poziciju računa A, odnosno njihov je utjecaj odgođen. 8.9.2014. 32

  33. Dr.sc.Branimir Lokin Međunarodne pričuve E bitno određuju financijsku stabilnost sustava prema inozemstvu. U platno –bilančnoj poziciji one bilježe godišnje promjene. Predznak je u rastu negativan, a u padu pozitivan. Stanje međunarodnih pričuva posebno se iskazuje. Hrvatski koncept međunarodnih pričuva uključuje pričuve HNB i pričuve poslovnih banaka U prosincu 2007. pričuve HNB iznosile su 9,3 mlr eura, a pričuve poslovnih banaka 4,4mlr eura. HNB je raspolagala s 77% tih pričuva, dok je ostatak predstavljao obveznu pričuvu poslovnih banaka. Sustav međunarodnih pričuva ključan je instrument vođenja tečajne politike i politike zaduživanja u inozemstvu. 8.9.2014. 33

  34. Dr.sc.Branimir Lokin Međutim, sustav platne bilance vrlo je elastičan, promjenjiv, ali i prilagodljiv mehanizam. Uz gore predočeni koncept koji preporuča IMF postoje i drugi. Najoriginalniji je onaj vezan uz tako zvani Valutni odbor. U tom sustavu nema deficita platne bilance, niti pričuva. Prednosti i rizici tog sustava 8.9.2014. 34

  35. Dr.sc.Branimir Lokin • Analitički aspekti računa platne bilance su mnogostruki i uglavnom zavise od postavljenih ciljeva analize • Međutim, moguće je izdvojiti najčešće uporabne sadržaje: • Ukupni opseg deviznog priljeva i odljeva; • Robni i uslužni tijekovi; • Udio razmjene u BDP-u; • Udio komponenti razmjene u BDP-u i dr. • Analize se izvode statički i dinamički 8.9.2014. 35

  36. Dr.sc.Branimir Lokin • Teorijska koncepcija platne bilance vezana je pretežito uz pitanja salda. • Ovdje su moguće tri varijante: • pozitivni, negativni i nulti saldo. • Pozitivni saldo zagovarali su merkantilisti i kejnesijanci; • Negativni pobornici ubrzanog razvoja., ali su ga provodili i zastupnici ekspanzivne politike; • Nulti saldo su zastupali liberalno orjentirani teoretici. 8.9.2014. 36

  37. BILANCA MONETARNIH INSTITUCIJA je prikaz cjelovitog novčanog računa zemlje prema inozemstvu i tuzemstvu. Njena temeljna obilježja iščitati ćemo na primjeru Republike Hrvatske Dr.sc.Branimir Lokin AKTIVA 2006./mlr-kuna 1.Inozemna aktiva(neto) 27,6 2.Plasmani 200,3 2.1 Potraž od. države(neto) 16,9 2.2 Potraž. od ost.dom.sek. 181,0 2.3 Potr.od bank instit. 1,0 2.4 Potr od neb.fin. instit.. 1,3 1.+2 227,9 PASIVA  1.Novčana masa 48,5 2.Štedni i oročeni depoziti 44,8 3.Devizni depoziti 88,2 4.Obveznice i unst.tr. novca 0,8 5. Ograničeni i blok. Depoziti 2,5 6. Ostalo(neto) 42,9 1-6 227,9 8.9.2014. 37

  38. Dr.sc.Branimir Lokin Ono što obilježava našu bilancu monetarnih institucija (HNB,banke) je visoki udio novčanih plasmana u devize, što opet nosi u sebi različite konotacije (jaka kuna, deaktivizacija novca, dug i sl.) Međutim isto je tako vidljiv i visok udio u devizama kod izvora sredstava, što je predmet prijepora već od stvaranja države. 8.9.2014. 38

  39. Dr.sc.Branimir Lokin • Bilanca monetarnih institucija, sadrži dvije podbilance: • bilancu HNB i konsolidiranu bilancu banaka • BILANCA HNB oslikava funkciju središnje banke u sustavu AKTIVA 2006/mlr kuna 1.Inozemna aktiva (zlato,posebna prava) 64,0 vučenja,pričuvna pozicija kod MMF-a,efektiva i depoziti po viđenju u stranim bankama, oročeni depoziti u stranim bankama, plasmani u vrijednosne papire u devizama, nekonvertibilna devizna aktiva 2.Potraživanja od središnje države (kune,devize) 0,9 3.Potraživanja od ostalih domaćih sektora 64,0 4.Potraživanja od banaka (krediti bankama,lombardni krediti, Kratkoročni krediti za likvidnost,obratne repo aukcije) 3.911,5 Ukupno 68.064,0 8.9.2014. 39

  40. Dr.sc.Branimir Lokin PASIVA 1.Primarni novac (gotov novac izvan banaka, blagajne banaka, depoziti banaka,depoziti ostalih bankovnih institucija,depoziti ostalih domaćih sektora) 46.331,2 2.Ograničeni i blokirani depoziti (obvezne devizne pričuve, ograničeni depoziti,blokirani depoziti) 16.633,5 3.Inozemna pasiva (krediti MMF-a,obveze prema međ. organizacijama,obveze prema stranim bankama 18,9 4.Depoziti središnje države (kunski i devizni dep.države, depoziti fondova,) 188,0 5.Blagajnički zapisi HNB - 6.Kapitalski računi 5.408,8 Ukupno 68.064,0 8.9.2014. 40

  41. Dr.sc.Branimir Lokin Evidentno HNB je jamac vanjske likvidnosti budući da u inozemstvu deponira sredstva u visini od oko 30% BDP-a. Istodobno ona preko obveznih pričuva banaka snažno kontrolira tečaj kune. Međutim jedno i drugo otvara brojne teorijske i koncepcijske kontroverze. 8.9.2014. 41

  42. Dr.sc.Branimir Lokin AKTIVA mlr/kuna 1.Pričuve kod HNB(kunske,devizne) 48,3 2.Inozemna aktiva 39,6 3.Potraživanja od središnje države 27,9 4.Potraživanja od ostalih domaćih sektora (lokalna država, trgovačka društva,stanovništvo) 180,9 5.Potraživanja od ostalih bankovnih institucija 1,0 6.Potraživanja od nebankovnih fin. instit. 1,3 7.Ukupno 299,2 8.9.2014. 42

  43. Dr.sc.Branimir Lokin PASIVA 1.Depozitni novac 33,9 2.Štedni i oročeni depoziti 44,8 3.Devizni depoziti 88,2 4.Obveznice i instrumenti tržišta novca 0,8 5.Inozemna pasiva 76,0 6.Depoziti središnje države 10,8 7.Krediti primljeni od HNB-a 3,9 8.Ograničeni i blokirani depoziti 2,4 9.Kapitalni računi 40,8 10.Ostalo(neto) -2,6 Ukupno 299,2 8.9.2014. 43

  44. Dr.sc.Branimir Lokin Evidentno, naš je bankovni sustav obilježen neto dugom prema inozemstvu koji iznosi 36,4 mlr kuna Međutim, pričuve sustava iznose 48,3 mlr kuna, što znači kako se radi o izrazito likvidnom sustavu. Ta okolnost pokreće pitanje tečaja, ali i razine vanjskog duga. 8.9.2014. 44

  45. OSIGURANJE-MAKROEKONOMSKI ASPEKT

  46. Dr.sc.Branimir Lokin Osiguranje s makroekonomskog aspekta gledano javlja se kao oblik štednje, što je u potpunosti razvidno iz pojedinačnih iskupnih računa Razumljivo, štednja je kao i svaka makroekonomska kategorija, kompleksan, pa kontroverzan pojam U tvornom svijetu štednja predstavlja postupak odricanja od potrošnje (zalihe hrane, sirovina,energije i slično). Međutim kada se u proces štednje uvede novac, onda dolazimo do anticipacije samog procesa, on u stanovitom pogledu postaje dinamičan. Zbog toga u makroekonomiji vrijedi teorem štednja= investicije. 8.9.2014. 46

  47. Dr.sc.Branimir Lokin Međutim kako se makroekonomija bavi procesima, za razliku od mikroekonomije koja se bavi slučajevima, onda njen metodski postupak pravi bitnu razliku između financijskih i realnih tijekova vrijednosti. Osiguranje se, funkcionalno gledajući, nalazi između štednje i investicija, stoga njegov račun uspješnosti u makroekonomskom i mikroekonomskom pogledu ne mora biti identičan. U mikroekonomskom pogledu bitna je dobit, u makroekonomskom pak kriterijalno je relevantan odnos investicija i štednje. Ako koeficijent vrijednosti u razlomku investicije/štednja raste ulaganja su uspješna, i obrnuto. 8.9.2014. 47

  48. Dr.sc.Branimir Lokin Također,kao i u prethodnoj točki, moguće je uspostaviti teorem prema kojemu, za razliku od mikroaspekta koji priznaje dobit, primjerice u pogledu izvoza kapitala i s ovog naslova, makroekonomski aspekt kao relevantan odnos uzima u obzir investicije i platnu bilancu, i tako dalje. 8.9.2014. 48

  49. Dr.sc.Branimir Lokin Makroekonomski postupak na području osiguranja u financijskom smislu predstavlja alokaciju štednje, a u pogledu realne ekonomije anticipaciju proizvodno-potrošnog procesa, moguće je rezimirati. 8.9.2014. 49

  50. Dr.sc.Branimir Lokin U pogledu alokacije sredstava bitni su optimumi u odnosima potrošnje i štednje. Međutim, prema definiciji ulaganja u potrošnju ne pridonose rastu, dok suprotno ulaganja u investicije (investiranje) upravo to ostvaruju. Radi se dakle o još jednom razilaženju kriterija uspješnosti između mikro i makro aspekta vrednovanja. 8.9.2014. 50

More Related