Rujan, 2014. Mostar

1. Fakultet prirodoslovno matematičkih i odgojnih znanosti Smjer: Stručni studij kineziologije Kolegij: Biomehanika Profesor: prof. dr. sc. Branimir Mikić Student: dipl.ing. Nenad Erega (Trener atletike za sprint, prepone i horizontalne skokove) APLIKACIJA TEMELJNIH BIOMEHANIČKIH NAČELA S CILJEM POSTIZANJA VRHUNSKOG REZULTATA U TROSKOKU - KROZ INDIVIDUALNI PRISTUP SEMINARSKI RAD Rujan, 2014. Mostar

2. Što je troskok? Jedna od najstarijih olimpijskih atletskih disciplina, koja se izvodi iz zaleta, a sastoji se od tri uzastopna skoka, koje nazivamo poskok (hop), korak (step) i skok (jump), od kojih se prva dva, poskok (hop) i korak (step) izvode na istoj nozi. S gledišta biomehanike, troskok je: Jedna od najkompleksnijih atletskih disciplina sastavljena od faze zaleta (ubrzanja) i tri uzastopne faze leta Rezultat je određen brzinom zaleta i optimalnim odnosom razmaka između tri faze leta Troskok možemo promatrati i kao spajajanje cikličnih i acikličnih pokreta Očuvanje optimalne horizontalne brzine je ključni faktor za postizanje maksimalne dužine troskoka

3. 1.TEHNIKA TROSKOKA tehnika poskoka (hop), koraka (step) i skoka (jump). Različiti su samo stilovi održavanja ravnoteže mase tijela u fazama leta:

4. 2.ZNAČAJKE TROSKOKA Troskok kao cjelinu dijelimo na četiri faze: 1. Zalet 2. Poskok (hop) 3. Korak (step) 4. Skok (jump) Svaka od navedene tri faze leta ima i svoje podfaze odraza, leta i doskoka Pravilo je 3 x 3, što znači da u troskoku postoje tri mogućnosti gdje troskokaš može utjecati na ishod izvedbe: Poskok (hop) Korak (step) Skok (jump) kao i tri važna momenta u tim ključnim trenucima: Priprema za primjenu sile Primjena sile Pratnja primjene sile kroz pokrete

5. 2.1. Zalet Danas se zna da brzina pristupa odraznoj dasci iznosi : • Kod muškaraca: 10,2 m/s do 10,8 m/s • Kod žena: 9,2 m/s do 9,6 m/s dužina zaleta je individualna i iznosi od deset do dvadeset/dvadesetdva trkaćih koraka ( cca. 25- 45/50 m). Značajka zaleta je da masi tijela da sto je moguće veću horizontalnu brzinu, čije iskorištavanje u tri uzastopna skoka odlučuje o rezultatu troskoka. Postoje samo neznatne prilagodbe u trkačem koraku prije odraza (polijetanja) u poskok (hop). Efikasna transformacija brzine zaleta u odraz za fazu leta povezana je s pravilnim ritmom Brzina zaleta mora postepeno rasti

6. 2.2. Poskok (hop) • postavlja svoju odraznu, gotovo ravnu nogu, na odraznu dasku pod kutem napada od 65 – 75 0 u odnosu na ravnu podlogu. odrazna noga koja se nalazi na odraznoj dasci je prisilno elastična, zbog energije prilaza i otpora staze, ali ne bi trebalo biti dopušteno da se u koljenom zglobu natkoljenica savija dalje od 1400 . Odrazna noga, pri odgurivanju s odrazne daske vrši kretanje kao u trčanju Tijekom leta u poskoku (hop) najvažnije je održati dobru ravnotežu Doskok u poskoku (hop) završava aktivnim radom potkoljenice odrazane noge i kretnjom pete odraznog stopala prema nazad, neposredno prije udara u podlogu. prvi skok je i najduži i trebao bi okvirno iznositi 36 – 39 % ukupne dužine troskoka.

7. Poskok (postavljanje noge,odraz, polijetanje) Priprema za doskok u poskoku Postavljanje noge u poskoku

8. Doskok u poskoku i priprema za korak Odraz u korak

9. 2.3 Korak (step) • Kritičan moment u troskoku je prelazak iz faze poskoka (hop) u fazu koraka (step). • Odrazna noga ponovo se gotovo ravna postavlja na pologu pod kutem napada od oko 650 u odnosu na podlogu. Nakon doskoka koljeno na potpornoj (odraznoj) nozi ponovo se prisilno savija na oko 1400 prije odraza u korak (step). Korak (step) najkraća je od svih faza leta troskoka. U tom trenutku snažna i cjelovita ekstenzija odrazne noge usklađena je s zamahom slobodne zamašne noge, odrazom u korak (step). Kretanje zamašne noge treba biti izvedeno tako da se koljenom ide prema gore – naprijed. Korak - polijetanje

10. 2.4. Skok (jump) • Odrazna noga ponovno se gotovo ravno postavlja na podlogu pod kutem napada od oko 60 – 650 u odnosu na podlogu. Nakon doskoka koljeno potporne (odrazne) noge savijeno je prisilno pod kutem od 1400, u zamahu iz kuka i koljena, prije odraza u skok (jump), • sa što kraćim trajanjem faze oslonca,što se potencira u čitavom troskoku najaktivijim pokretom pete oodrazne noge prema nazad,tzv. grebajućim pokretom te grabljenjem potkoljenice Kao i u poskoku (hop), doskok u koraku (step) mora biti popraćen snažnom i cjelovitom ekstenzijom odrazne noge usklađene s radom zamašne, slobodne noge, odrazom u skok (jump). Kretanje zamašne noge treba biti izvedeno tako da se koljenom ide prema gore – naprijed U toj fazi gubitak horizontalne brzina kompenzira se snagom odraza Krivulja leta u toj fazi troskoka je najviša.

11. Doskok iz koraka i odraz u skok

12. 3.SMJERNICE ZA OBUKU I TRENING TROSKOKA • Kvalitetna tehnička izvedba zaleta, poskoka, koraka i skoka poštujući temeljna biomehanička načela, u troskoku je „sve“. Mlađi troskokaši ne mogu se približiti tehničkim vještinama strarijih, vrhunskih troskokaša. Razlike koje vidimo u izvođenju troskoka, kod troskokaša koji se razvija (mladog) u odnosu na profesionalnog izvođača (vrhunskog troskokaša) ne proizlaze toliko iz tehničke izvedbe, koliko iz samog stanja troskokaša Kod mladih troskokaša ciljano odabiremo vježbe za obuku troskoka, jer oni prije svega, moraju dobiti osjećaj, ali i razumijeti svaki novi pokret. Metodički kod njih pokrete u pojedinim tehničkim segmentima moramo dovesti do perfekcionizma, i naravno, s umjerenim naprezanjima i brzinama doći do cjelokupnog tehničkog izvođenja.

13. Kroz takav umjereni način treninga, moramo im dati priliku za što je moguće više ponavljanja, a vježbe moramo koordinirati „jednostavno“, da ih mladi troskokaš izvodi ispravno, te im dati prostora za korekciju svake pogreške uočene pri izvođenju Kod mladih troskokaša prvenstveno se moramo koncentrirati na tehniku, odnosno, izgradnju dosljednosti pokreta i ritam. A što je sa silama? Moramo razumijeti da je kod izvođenja troskoka ključni moment kontrola, odnosno, primjena (prihvaćanje) sile. Jedino vrijeme u kojem troskokaš može utjecati na nadolazeći skok je tijekom zadržavanja noge na podlozi.

14. To je u svakom slučaju snaga. Ali o čemu govorimo kada govorimo o snazi? Nema smisla govoriti koliko treba biti jak, jer to zaista ne znamo: troskokaš nikada ne postiže istu silu u teretani kao što je postiže na zaletištu tradicionalne vježbe u teretani nisu dobri pokazatelji specifičnog izvođenja snage jedino što možemo reći, je da troskokaš mora biti ekstremno snažan Pitanje, koji su limitirajući faktori u ključnim momentima troskoka? Koja je to sila koju moramo kontrolirati tijekom doskoka a ujedno i odraza u svakoj od faza troskoka? U fazi doskoka, kukovi, koljena i trup moraju biti dovoljno jaki da kontroliraju sile koje djeluju na tijelo što može biti i do deset puta više od tjelesne mase troskokaša ( 700 – 800 kg), ali moramo i znati da u trenutku kontakta s podlogom te sile djeluju samo 30% kontaktnog vremana Ali zato u fazi odraza, odgurivanja, ekstenzori kuka i koljena moraju imati mogućnost snažne kontrakcije i tjeranja tijela troskokaša u zrak, uz djelovanje od 70% vremena u trenutku kontakta s podlogom

15. pravo pitanje je koji tip snage je potreban? KONCENTRIČNA STOPA RAZVOJA snage u pokretu. EKSPLOZIVNA snaga MAKSIMALNA snaga Manjak dovoljne ekscentrične snage limitirajući je faktor za vrhunsko izvođenje troskoka Pozitivna snaga ne može biti prenesena sve dok negativna snaga nije svedena na minimum. Jedino povećanje snage omogućuje povećanje elastične energije Nakon reaktivne snage, ekcentrična snaga je ključ kvalitetne primjene kod vrhunskih troskokaša.

16. Kontrola i prihvaćanje sile triju udaraca – skokova je kompletirana: • Snažnim koncentričnim mogućnostima • Višom ekscentričnom kontrolom • Visokim reaktivno – snažnim kvalitetama što je dobar plan? U prvom redu pretpostavka da budući troskokaš ima dobre predispozicije postati vrhunski troskokaš. Ukoliko je to ostvareno u dobi iznad 23 godine starosti možemo očekivati 2- 3 % napretka u rezultatu unutar 18 mjeseci ili dvije godine, a nakon toga možemo očekivati napredak od 1- 2% u slijedećih četiri do šest godina.

17. Razvojna tablica vrhunskog rezultata za muškarce.

18. Razvojna tablica vrhunskog rezultata za žene.

19. ZAKLJUČAK • Efikasno izvođenje prve faze,poskoka (hop),predstavlja ključni element za izvršenje preostalih faza, koraka (step) i skoka (jump). • Odnosi dužina ovih triju faza zavise od motoričkih strategija-stilova. • Dužine i proporcije različitih faza definirane su izvođenjem faze oslonca na tlo i fazom leta. • Promjena horizontalne brzine najviše je povezana s efikasnom tehnikom odraza. • Optimalan odnos horizontalnih i vertikalnih komponenti brzine i varijacije centra težišta tijela (CTT) u fazi oslonca na podlogu ima vitalno značenje. • Mora se održati što je moguće veča horizontalna brzina,uz istovremenu adekvatnu vertikalnu brzinu. • Povećanje horizontalne brzine rezultira smanjenjem vertikalne i obrnuto.

20. Konačni rezultat u troskoku individualni je proizvod različitih tehnika (modela) i drugih faktora,kao i njihovog uzajamnog odnosa. • Optimalna koordinacija motoričkog stereotipa moguća je jedino ukoliko je programirana. • Programi i podprogrami u primarnom motoričkom centru središnjeg živčanog sustava (CNS) su ili trajni ili stečeni u zavisnosti od vanjskih i unutrašnjih faktora. • Pokret ne može biti pravilno izveden bez postojanja odgovarajućeg programa. • Tehnička izvedba nikada ne može biti apsolutna,jer se ona neprekidno usavršava i prilagođava brojnim unutrašnjim i vanjskim faktorima,ali uz stabilnost temeljnih,odnosno osnovnih, elemenata.