CRTICE IZ POVIJESTI KLASIČNE GIMNAZIJE

1. CRTICE IZ POVIJESTI KLASIČNE GIMNAZIJE

2. CRTICE IZ POVIJESTI KLASIČNE GIMNAZIJE • 1607.g. o blagdan Duhova osniva se u Zagrebu ISUSOVAČKA KLASIČNA GIMNAZIJA • bila je to prva Isusovačka gimnazija u Hrvatskoj i prva gimnazija u Zagrebu • idućih godina Zagreb dobiva: GIMNAZIJU i ĐAČKI DOM CRKVU SV. KATARINE ISUSOVAČKI KOLEGIJ

3. POČETAK ZAGREBAČKE PRIČE • 1602.g. Gradska uprava poziva isusovce u Zagreb da se nastane i otvore gimnaziju

4. Isusovci su pronašli napuštenu zgradu blizu gradskih zidina, odmah do porušenog samostana dominikanaca • odlučili su se poslužiti i kapelicom sv. Katarine koja je do tada služila kao skladište oružja i vojne opreme • uz pomoć donacija Zagrepčana i hrvatskoga bana počinje gradnja školskog kompleksa i samostana

5. POČETAK DJELOVANJA ŠKOLE • škola je isprva imala je 300 učenika, 100 plemićkog, a 200 građanskog staleža • tada se prvi puta zajedno školuje plemićka i građanska mladež • nastava se održava prema “RATIO ATQUE INSTITUTIO STUDIORUM SOCIETATIS JESU” (isusovačka nastavna načela) • bila je to najmodernija nastavna osnova u Europi XVII. stoljeća

6. KAKO SE UČILO... • RATIO STUDIORUM određivao je da se nastava temelji na klasičnoj misli i književnosti • nastavno gradivo bilo je raspoređeno u 6 razreda • nastavni jezik bio je latinski • nastava je sadržavala mnoštvo praktičnih vježbi i nastupa

7. U XVII. ST. ŠKOLA DOBIVA I SVOJU CRKVU • 1620.g. započela je gradnja crkve sv. Katarine koja je namijenjena Gimnaziji kao akademska crkva • danas je crkva sv. Katarine najljepša barokna građevina u Zagrebu

8. DJELOVANJE ZAGREBAČKIH KLASIČARA • od II. polovice XVII. st. Zagrebački gimnazijalci i njihovi profesori održavaju prve javne nastupe i govore na hrvatskome jeziku • svoje predstave izvode na Katarininom trgu ili pred Katedralom • predstave često prate aktualne događaje (krunidbe, obljetnice, bitke…)

9. ... IMAMO I VELIKU KNJIŽNICU I DOBIVAMO AKADEMIJU • 1611. g. prvi se put spominje knjižnica Isusovačkog kolegija, temelj buduće profesorske i današnje Sveučilišne knjižnice • poveljom cara Leopolda I. 1669. godine škola dobiva naslov AKADEMIJE I PRAVA SVEUČILIŠTA • gimnazija je svoju nastavu održavala u prizemlju a Akademija na gornjim katovima škole

10. 1773.g. ukida se isusovački red, te gimnazija prelazi pod nadležnost Kraljevine i državnih vlasti • današnja Gornjogradska gimnazija na Katarinskom trgu

11. 1777. g nastaje na zahtjev carice MARIJE TEREZIJE novi školski priručnik RATIO EDUCATIONIS • gimnazija je imala 5 razreda (nastavnih godina) 3 gramatička razreda učio se latinski jezik i stilske vježbe ( na narodnom jeziku) stalni predmeti bili su vjeronauk, lijepo pisanje i aritmetika 2 humanistička razreda uz stalne predmete učilo se prirodopis, povijest Staroga i Novoga Zavjeta, povijest Ugarske i domaći zemljopis

12. 1806. opet se mijenja školski red • gimnazije su imale 6 razreda 4 niža razreda (GRAMATCIA) uči se gramatika i klasični jezici 2 viša razreda (HUMANITAS) uvode se retorika i poetika • njemački postaje obavezan predmet

13. JEDAN CAR U GIMNAZIJI • 1818.g. car FRANJO I. HABSBURG posjećuje Zagreb i školu • careve bilješke napominju: “Klasična gimnazija, koja čini pravi kut s isusovačkom crkvom, ustvari je lijepa jednokatnica s dva nepravilna dvorišta, ima iznutra dobre hodnike i stubišta. Također i položaj joj je miran jer leži na rubu grada. “ • car otvara bogatu školsku knjižnicu javnosti

14. IZ NAŠE ŠKOLSKE KNJIŽNICE IZRASTA • nova Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

15. POLITIČKA AKTIVNOST KLASIČARA • gimnazijski profesori i učenici aktivno sudjeluju u Hrvatskom narodnom preporodu: 1845.g. tijekom prosvjeda jedan učenik pogiba, a dvoje je ranjeno u događaju poznatom pod nazivom "Srpanjske žrtve“ spomenik Srpanjskim žrtvama na gradskom groblju Mirogoj

16. OPET MODERNIZACIJA • 1849.g.nastaje novi školski program i gimnazije se dijele na više i niže • svaka je imala 4 razreda • a na kraju se polagao ispit zrelosti

17. MALO SE SELIMO ... • 1874.g. izdvaja se nova, Donjogradska Klasična gimnazija, te se seli po raznim lokacijama u gradu: Rooseveltov trg (Mimara), Medulićeva… danas Muzej Mimara, nekad škola

18. MALO IZ DVADESETIH GODINA PROŠLOG STOLJEĆA... • u školskoj godini 1924/25. najbolja ocjena za pokazano znanje bila je “jedinica” a opisivala se ocjenom “izvrstan” • najlošija ocjena bila je “šestica” opisivana kao “sasvim nedovoljan” • dvojka je opisivana kao “veoma dobar” • trojka kao “dobar” • četvorka kao “dovoljan” • a petica je označavala “nije dovoljan”

19. TRIDESETE GODINE XX. ST. • nakon smrti kralja Aleksandra 1934.g. škola dobiva novo ime: PRVA DRŽAVNA KLASIČNA GIMNAZIJA VITEŠKOG KRALJA ALEKSANDRA I. UJEDINITELJA U ZAGREBU • od 1939.g. ponovno smo PRVA KLASIČNA GIMNAZIJA U ZAGREBU

20. I NAPOKON, NAŠA ŠKOLA • 14. srpnja 1932.g. Donjogradska Klasična gimnazija useljava u današnju zgradu u Križanićevoj ulici • dobiva i novi naziv: PRVA KLASIČNA GIMNAZIJA

21. izgradnja nove škole započela je 1927.g. • autor projekta bio je arhitekt EGON STEINMANN • pripada stilu moderne, bez dekoracija, sa čistim plohama i modernim materijalima

22. NAJLJEPŠA ZAGREBAČKA GIMNAZIJA

23. DRUGI SVJETSKI RAT • tijekom rata , u veljači 1944. g. za vrijeme savezničkog bombardiranja Zagreba stradala je i škola • jedna bomba pogodila je gimnazijsko dvorište a druga lijevo krilo zgrade • nastava se često nije održavala a učenici su bili pozivani da polažu ispite

24. nakon rata zbog lošeg stanja zgrade škola se seli u Kušlanovu, pa Varšavsku, Krajišku... • u međuvremenu “okolišni ulični ološ” provaljivao je u prostorije u Križanićevoj i odnosio školske stvari • vodi se i revizija ispita zrelosti u periodu između 1941. i 1945.g. – mnogima je tada poništena svjedodžba • idućih godina zbog političke nepodobnosti iz škole je izbačeno više desetaka učenika

25. Klasična gimnazija pred ukidanjem? • krajem 40 ih javlja se tendencija ograničavanja klasičnih jezika u nastavnim programima • u javnosti je postojalo mišljenje da “klasičari nisu konstruktivni članovi naše socijalističke zajednice” • Klasična je 1956.g. prisilno preseljena u staru zgradu na Katarinskom trgu, a vrijedna profesorska knjižnica smještena je u arhiv grada Zagreba • 1968.g. vraćeni smo u Križanićevu

26. početkom 70ih pripremana je reforma obrazovanja, prvi put provedena 1974.g., kojom su spojene gimnazije i druge srednje škole • Klasična gimnazija postaje dio Pedagoškog obrazovnog centra, zajedno s V. i X. gimnazijom te Školom za odgajatelje • iduće godine, 1978. novom seobom Klasična gimnazija postaje dio Obrazovnog centra za jezike, čime je gotovo prestala postojati

27. NOVA NADA • ujesen 1991.g. Klasična je gimnazija opet rekonstruirana • izdvojila se iz Obrazovnog centra za jezike i počela samostalno djelovati • 2007.g. proslavili smo 400 godina postojanja

28. prezentaciju pripremili učenici Klasične gimnazije BEATA KOVAČEVIĆ LEJLA ČAUŠEVIĆ FILIP PRAČIĆ IVAN TUKARIĆ BORNA SKUKAN IGOR KRNJETA mentorica IVANA MATOKOVIĆ, prof. mentor