Demografske dimenzije globalizacije i vrijednosne promjene

1. Demografske dimenzije globalizacije i vrijednosne promjene Prof.dr. sc. Anđelko Milardović Institut za migracije, Zagreb Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu Sveučilište u Dubrovniku, Odsjek za komunikologiju Centar za politološka istraživanja, Zagreb Katehetska zimska škola za vjeroučitelje u Republici Hrvatskoj Međubiskupijsko sjemenište Zagreb, 10. siječnja, 2008.

2. I. dio: Globalizacija

3. A) Određenje globalizacije • Svekoliko gospodarsko, tehnologijsko, informacijsko, političko i kulturno povezivanje svijeta u cjelinu uz potporu novih informatičkih tehnologija. • Novi tip društvene procesne nepreglednosti i kaotičnosti na tragu deregulacije • U literaturi se vezuje uz drugu modernizaciju i transformaciju svijeta koja započinje krajem 20. stoljeća. • Modernizacija i globalizacija proizvode društvo rizika kojega treba promisliti u kontekstu refleksivne modernizacije.

4. B) Društvo rizika i refleksivna modernizacija • Rizik = vjerojatnost X posljedice • Društvo formatirano pod utjecajem modernizacije i volje za napretkom • Društvo lišeno sigurnosti u kojemu zaštita osiguranja opada s povećanjem opasnosti • Društvo u kojem se socijalni, politički, ekološki, migracijski i demografski rizici otimaju institucijama kontrole s naznakama nemogućnosti upravljanja • Društvo rizika je i onaj tip društva koji nastaje modernizacijom s posljedicama nemogućnosti upravljanja, primjerice, socijalnom državom i populacijskim politikama u globalnim integracijama, te premještanjem politika s nacionalno državne na transnacionalno državne premise

5. B) Društvo rizika i refleksivna modernizacija • Riječ je o socijalnim, demografskim, populacijskim politikama koje se teško mogu uokviriti u okvir nacionalne državnosti bez uplitanja globalnih igrača i čimbenika • U zaključku. Refleksivna modernizacija znači „samosučeljavanje s posljedicama društva rizika“ • Jedan od tih rizika je i onaj populacijski i demografski u smislu negativnih utjecaja globalizacije i modernizacije s kojima države i institucije jedva izlaze na kraj

6. C) Dimenzije globalizacije • Gospodarska • Tehnološka • Informacijska • Politička • Kulturna • Demografska

7. D) Demografska dimenzija globalizacije (demoglobal) kao čimbenici svjetskog sustava 1. Sastavnice • Rast stanovništva /natalitet • Fertilitet • Pad ili depopulacija /mortalitet uslijed siromaštva, gladi, ratova i prisilnih migracija • Globalne migracije – „deregulacija tržišta rada, deregulacija kapitala i otvorene granice“ • Promjena kulturnih identiteta društava uslijed legalnih, ilegalnih i prisilnih migracija • Produženi životni vijek u razvijenim društvima

8. D) Demografska dimenzija globalizacije (demoglobal) kao čimbenici svjetskog sustava 2. Indikatori • Globalizacija gospodarstva (gubitnici i dobitnici) • Siromaštvo (luzeri) • Nezaposlenost i masovno seljenje stanovništva (amoritacija učinaka globalizacije) • Bolesti (naplata računa zbog načina vođenje života i socijalne pogođenosti) • Zdravstveni standard (produljenje životnoga vijeka na Zapadu i razvoj medicinskih znanosti) • Globalne promjene u vrednotama i stavovima spram obitelji, spolnosti, rađanju, spolnim slobodama (globalizacija kulture)

9. D) Demografska dimenzija globalizacije (demoglobal) kao čimbenici svjetskog sustava 3. Uzroci demografske dimenzije globalizacije • Gospodarski • Socijalni • Zdravstveni • Kulturni • Religijski

10. D) Demografska dimenzija globalizacije (demoglobal) kao čimbenici svjetskog sustava 4. Posljedice • Globalne demografske promjene • Starenje stanovništva • Produženo trajanje života • Visoka smrtnost stanovništva u najnerazvijenim dijelovima svijeta (Afrika) • Visoki prirodni priraštaj u arapskom, azijskom i indijskom svijetu • Depopulacijski trend u zapadnim kulturama, EU i Hrvatskoj

11. D) Demografska dimenzija globalizacije (demoglobal) kao čimbenici svjetskog sustava 5. Individualizacija i promjene na vrijednosnoj razini - indikatori • Okretanje prema pojedincu i njegovu egoističnom interesu i karijeri • Slabljenje društvenih obiteljskih veza • Promjena načina života pod utjecajem globalizacije kulture i novih vrijednosnih promjena • Vezivanje uz korporaciju i odustajanje od obitelji (primjer Japan) • Raspad tradicionalne obitelji • Afirmacija različitih seksualnih orijentacije • Odustajanje od rađanja • Rađanje jednog ili dva djeteta • Pojava alternativnih oblika seksualnosti • Intenziviranje «virtualnih», «chat» odnosa; dehumanizacija, otuđenje • «Viagrizacija» zapadne kulture

12. D) Demografska dimenzija globalizacije (demoglobal) kao čimbenici svjetskog sustava 6. Sudar procesa individualizacije i globalizacije te utjecaj na depopulaciju Posljedice poglavito na zapadnu civilizaciju • Depopulacijski trendovi • Smanjenje autohtonog stanovništva • Uzdrmano tržište rada • Korporacije u potrazi za novom radnom snagom • Potreba uvoza nove radne snage – migracije • Promjene u socijalnoj strukturi • Promjena demografske slike i kulturnoga identiteta pojedinih društava • Prijetnja od dugoročnog iščeznuća pojedinih društava, nacija, kultura • Jačanje ksenofobije, desno radikalnih stranaka i protumodernizacijskoga potencijala

13. D) Demografska dimenzija globalizacije (demoglobal) kao čimbenici svjetskog sustava • Jačanje multikulturalnog principa uslijed kozmopolitizacije društava • Uzdrmani sustavi socijalne i zdravstvene sigurnosti • Kriza socijalne države i njezinih modela: neoliberalnog (američki), socijalno tržišnog (EU) i tranzicijskog (Hrvatska) • Uzdrmani sustavi vojne sigurnosti • Rizici od nemogućnosti upravljanja promjenama na individualnoj i globalnoj razini • Poteškoće izgradnje populacijskih pronatalitetnih politika zbog sukoba principa individualizma i globalizma ili poteškoće projekcije na nacionalnoj i uklapanja u globalnu razinu • Stagnacija društava zapadne civilizacije • Jačanje arapske, azijske civilizacije • Utjecaj religija na pronatalitetne politike

14. II. dio: Demografski trendovi

15. Hrvatska A) Kratki pregled trendova

16. 1. Hrvatska - Populacijska piramida – predviđa se nastavak trenda starenja stanovništva Hrvatska 2050. Hrvatska 2010. Izvor: U.S. Census Bureau, International Data Base

17. 1. Hrvatska B) Sindrom depopulacijskih trendova u Hrvatskoj Depopulacija i njezini čimbenici • Pojam. Depopulacija – označava smanjenje broja stanovnika. Opće povećavanje populacije povlači za sobom depopulaciju nekih područja (I.Nejašmić). Biološka depopulacija razlika u broju umrlih nad rođenima. I društvena depopulacija izazvana radnim ili prisilnim migracijama. • Čimbenici. Vanjski (ratovi, epidemije, prirodne katastrofe). Demografski («fenomen nedovoljnog rađanja»). Ekonomski i politički (migracije, ratovi). Ostali («sustav jednog djeteta ili «bijela kuga»).

18. 1. Hrvatska C) Hrvatska i poticanje demografske / populacijske politike • Nacionalna populacijska politika kao ciljno racionalno djelovanje države protiv depopulacije (usvojena u Hrvatskom saboru 24. studenoga 2006.)

19. 1. Hrvatska D) Ciljevi • Obnova stanovništva i vlastite održivosti sveobuhvatnim mjerama iz socijalne, gospodarske, obrazovne, stambene, pravne, financijske, porezne politike • Povećanje nataliteta • Postizanje optimalnog migracijskog obrasca kroz zaustavljanje koncentracije stanovništva u velikim urbanim sredinama • Poticanje povratka hrvatskog iseljeništva • Poticanje uravnoteženog razmještaja stanovništva

20. 1. Hrvatska E) Tipovi populacijske politike Kvantitativni i kvalitativni ili • pronatalitetni – u primjeni u većini europskih zemalja • restriktivni/denatalitetni – u većini azijskih zemalja • redistributivni – potican prerazmještaj stanovništva unutar granica vlastite države • eugenički – podizanje kvalitativni značajki stanovništva F) Model populacijske politike u Hrvatskoj • Hrvatska – pronatalitetno –redistributivni tip populacijske politike

21. II. Europa A) Populacijski trendovi u Europi Europa 1950.-2050. Izvor:Demography of Europe, Wikipedia

22. II. Europa Izvor: Europeean Commission (2005.) Green Paper “Confronting demographic change: a new solidarity between the generations”

23. II. Europa B) Dijagnoza stanja - uzroci i posljedice depopulacijskog trenda • Produženje životnoga vijeka zahvaljujući socijalno medicinskom standardu • Porast broja radnika preko 60 godina bit će zaustavljen tek oko 2030. • Niski prirodni priraštaj (poteškoća pronalaženja zaposlenja, stambeni problemi, kasno rođenje prvog djeteta, izbor obiteljskog života) Izvor: Europeean Commission (2005.) Green Paper “Confronting demographic change: a new solidarity between the generations”

24. II. Europa C ) Mjere EU u kontekstu depopulacijskih trendova Konstruktivni odgovori na demografske promjene • Pet naputaka Europske komisije glede odgovora na demografske promjene • Promoviranje demografske obnove • Promoviranje zapošljavanja u Europi kroz veći broj poslova i duži radni vijek • Zalaganje za produktivniju i dinamičniju Europu • Prihvaćanje i integriranje imigranata u Europi • Održive javne financije u Europi koje će jamčiti adekvatnu socijalnu sigurnost i jednakost među generacijama Izvor: The demographic future of Europe - From challenge to opportunity, 2006.

25. III. GLOBALNI DEMOGRAFSKI TRENDOVI

26. III. GLOBALNI DEMOGRAFSKI TRENDOVI Europa i svijet 1970.-2030.: udio svjetskih regija u ukupnoj svjetskoj populaciji Izvor: U.S.Census Bureau, Global Population Profile:2002, table A-4,page 1

27. Zaključak • Demografska dimenzija globalizacije relevantna je za razumijevanje populacijskih kretanja u svijetu pod utjecajem druge modernizacije i globalnog društva rizika. • Na globalnoj razini uočava se trend povećanja svjetskog stanovništva do 2050. na 9,4 milijarde ljudi, od čega će 7,8 milijardi svjetske populacije pripadati nerazvijenim zemljama. • Nerazvijene zemlje imaju značajnu stopu populacijskoga rasta tako da neke moraju voditi kontroliranu populacijsku politiku. • Demografska dimenzija globalizacije pokazuje njezina dva lica. Ono prvo lice bogatih zemalja s depopulacijskim trendom (Zapad), i ono drugo siromašno s hiperpopulacijom. • Privremeni dobitnici globalizacije na dugi rok (razvijeni i Zapad), zbog depopulacijskog trenda, do 2050. smatrat će se gubitnicima, a sadašnji gubitnici (nerazvijeni) možda dobitnicima?