Trudnoća i promjene u funkcioniranju mozga

1. Trudnoća i promjene u funkcioniranju mozga Martina Krišto, Filozofski fakultet u Sarajevu, Odsjek za pedagogiju, Sarajevo 2008.

2. Što se dešava sa mozgom u trudnoći ??? Martina Krišto, Filozofski fakultet u Sarajevu, Odsjek za pedagogiju, Sarajevo 2008.

3. Kyra DeBlaker-Gebhard je inače prvak kada treba pamtiti posebe prilike. Ali otkako je u drugom stanju, „Ne mogu se sjetiti rođendana, mature ili godišnjice“ , žali se 30-godišnja novinarka i urednica iz Washingtona. • 50 – 80% trudnica izvještava o teškoćama vezanim za pamćenje i rješavanje problema. • Što kažu istraživači? • Trudnice u stvari iskuse psihički utemeljen „baby brain“ (promjene u mozgu), koje su vjerojatno rezultat navale hormona koja dostiže vrhunac u trećem tromjesečju te drugih vanjskih faktora, kao što je kaotičniji način života za vrijeme trudnoće, pokazale su studije. • Jedna studija pokazala da se volumen mozga žene smanjuje za oko 4% za vrijeme trudnoće, a u normalu se vraća nakon porođaja. Martina Krišto, Filozofski fakultet u Sarajevu, Odsjek za pedagogiju, Sarajevo 2008.

4. Hormoni? • na biološkoj razini, trudnoća i rani postporođajni period predstavljaju „vrijeme disfunkcije“ navodi Galea. „ Zbog činjenice da su razine hormona 1ooo puta veće tijekom trećeg tromjesečja, i onda opadaju nakon rođenja, nije iznenađujuće da se neke stvari pomute u toj hormonalnoj mješavini.“ Martina Krišto, Filozofski fakultet u Sarajevu, Odsjek za pedagogiju, Sarajevo 2008.

5. Dokazi za 'baby brain' Kao jedan od jakih dokaza da je „baby brain“ fenomen stvaran, jedno istraživanje je pokazalo da se mozak zapravo u određenoj mjeri „skuplja“ u trudnoći, (Oatridge, 2004) Martina Krišto, Filozofski fakultet u Sarajevu, Odsjek za pedagogiju, Sarajevo 2008.

6. Majčinstvo kao “poboljšanje sposobnosti”? Martina Krišto, Filozofski fakultet u Sarajevu, Odsjek za pedagogiju, Sarajevo 2008.

7. Promjene nakon trudnoće koje su ženi korisne kasnije u životu • Kinsley je prvi dokazao da majčinstvo pojačava spacijalnu sposobnost i pamćenje kod majki štakora • Kinsleyev laboratorij također je proučavao mozgove majki štakora koje su u starijoj dobi; istraživano je da li se raniji pozitivni efekti trudnoće nastavljaju i u starijem dobu. U studiji kojom je rukovodila Kinsleyeva studentica Jessica D. Gatewood, tim je pronašao da su sa 24 mjeseca – što je ravno 80im godinama kod čovjeka – majke štakori postizale bolje rezultate i pokazivale bolje pamćenje od ženki koje nikada nisu bile trudne. • Kod ispitivanja mozga starijih ženki na auotopsiji, istraživački tim je također otkrio značajno reduciran nivo imunoreaktivnog amiloidnog proteina, koji utječe na neurodegeneraciju i kognitivne teškoće povezane sa starenjem, uključujući Alzheimerovu bolest. • poboljšan protok krvi i motoričke vještine Martina Krišto, Filozofski fakultet u Sarajevu, Odsjek za pedagogiju, Sarajevo 2008.

8. Trudne žene, ali i životinje u tom stanju doživljavaju smanjenje sposobnosti učenja i pamćenja – promjene koje čini se, pripremaju put za kognitivne dobiti u majčinstvu i koje čak koriste majkama u kasnijim godinama. Martina Krišto, Filozofski fakultet u Sarajevu, Odsjek za pedagogiju, Sarajevo 2008.

9. Kod ljudi je teško proučavati promjene na mozgu. Stoga se istraživači koji proučavaju trudnice općenito fokusiraju na njihov uspjeh na kognitivnim zadacima i zadacima pamćenja, što je važno jer su ljudi često nepopravljivo netočni kada se ocjenjuje sposobnost pamćenja. Do sada, dokazano je da trudnice postižu lošije rezultate na zadacima učenja i pamćenja od žena koje nisu u drugom stanju. Martina Krišto, Filozofski fakultet u Sarajevu, Odsjek za pedagogiju, Sarajevo 2008.

10. „Moje ime je Marina Ausić. Ovo je moj sin Filip. Mi se družimo već devet i po mjeseci. Jako mi je drago zbog toga. Nimalo se ne kajem što sam dobila otkaz u firmi u kojoj sam radila preko dvije godine iz razloga što su me ucijenili da se na posao moram vratiti nakon maksimum 60 dana.“ (Radio slobodna Evropa) Martina Krišto, Filozofski fakultet u Sarajevu, Odsjek za pedagogiju, Sarajevo 2008.

11. U BiH • Iako zakon omogućava materinsko odsustvo do godinu dana, većina se porodilja na posao vraća već nakon nekoliko mjeseci. Glavni je motiv strah od gubitka posla. • U pojedinim kantonima čak imamo primjera da se do 50 posto u pojedinim poduzećima, odnosno javnim ustanovama, školama umanjuje osobni dohodak, tako da jedan broj žena majki odmah 40 dana ili koji mjesec nakon poroda ide na posao, što ima strašno negativne posljedice po razvoj djeteta upravo u tom razdoblju. Martina Krišto, Filozofski fakultet u Sarajevu, Odsjek za pedagogiju, Sarajevo 2008.

12. ZAKLJUČAK • Uzimajući u obzir rezultate istraživanja o promjenama zbog trudnoća koje imaju velikog utjecaja na psihički život žene (smanjena sposobnost učenja, pamćenja, otežana komunikacija itd.) i činjenice kako se stanje na kognitivnom planu stabilizira tek godinu dana nakon porođaja potrebno je utjecati na promjene u stavovima prema porodiljama u BiH • Porodiljsko odsustvo u odgovarajućem trajanju od godinu dana • Oštro kažnjavanje svakog zahtjeva za prijevremenim povratkom porodilje na radno mjesto • Podizanje svijesti o utjecaju trudnoće na psihičko zdravlje žene Martina Krišto, Filozofski fakultet u Sarajevu, Odsjek za pedagogiju, Sarajevo 2008.