1 / 20

GLASOVI I GLASOVNE PROMJENE

GLASOVI I GLASOVNE PROMJENE. Ponavljanje gradiva priredio: prof. Ante Bičanić. JEZIK I JEZIKOSLOVLJE JEZIKOSLOVNE DISCIPLINE GRAMATIKA GLASOVI PODJELA GLASOVA 1 PODJELA GLASOVA 2 SLOG GLASOVNE PROMJENE PALATALIZACIJA I SIBILARIZACIJA JOTACIJA I NEPOSTOJANO A JEDNAČENJE PO ZVUČNOSTI

ikia
Download Presentation

GLASOVI I GLASOVNE PROMJENE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. GLASOVI I GLASOVNE PROMJENE Ponavljanje gradiva priredio: prof. Ante Bičanić

  2. JEZIK I JEZIKOSLOVLJE JEZIKOSLOVNE DISCIPLINE GRAMATIKA GLASOVI PODJELA GLASOVA 1 PODJELA GLASOVA 2 SLOG GLASOVNE PROMJENE PALATALIZACIJA I SIBILARIZACIJA JOTACIJA I NEPOSTOJANO A JEDNAČENJE PO ZVUČNOSTI JEDNAČENJE PO MJESTU TVORBE ISPADANJE GLASOVA OSTALE PROMJENE SMJENJIVANJE IJE/J E/E/I DULJENJE KRATKOGA JE, E, I KRAĆENJE IJE U JE

  3. JEZIK I JEZIKOSLOVLJE Jezik je sredstvo sporazumijevanja i umjetničkoga izražavanja. Ostvaruje se kao govor i pismo. Proučavanjem jezika bave se jezikoslovne discipline.

  4. JEZIKOSLOVNE DISCIPLINE Jezikoslovlje ili lingvistika opća je znanost o jeziku koja proučava i opisuje jezične pojave u najširem smislu. Gramatikom nazivamo: • dio znanosti o jeziku koji proučava jezični sustav i njegove zakonitosti • knjigu ili priručnik koji opisuje jezični sustav i njegove zakonitosti.

  5. GRAMATIKA Gramatika obuhvaća više jezikoslovnih disciplina: • glasoslovlje/fonetika – glasovni sustav jezika – i fonologija • oblikotvorje/morfologija – vrste riječi i njihovi oblici • skladnja/sintaksa – slaganje i odnosi unutar skupa riječi, rečenice i teksta • tvorba riječi/rječotvorje – načini tvorbe riječi.

  6. GLASOVI • Glas je najmanja raspoznatljiva govorna jedinica koja ima razlikovnu ulogu. • Govorni organi dijelovi su tijela koji sudjeluju u stvaranju glasa. • Glasovi se dijele prema načinu i mjestu nastanka te zvukovnim obilježjima.

  7. PODJELA GLASOVA 1 • Osnovna je podjela prema otvoru (otvorenost prolaza zračnoj struji iz pluća do usana): 1. otvornici i, e, a, o, u, dvoglasnik ie – otvoren prolaz 2. zatvornici –ostali glasovi – djelomično ili potpuno zatvoren prolaz

  8. PODJELA GLASOVA 2 • Druga je važna podjela po zvučnosti: zvučni su svi otvornici i dio zatvornika (j, l, lj, r, v, m, n, nj – djelomično sužen prolaz), a ostali se zatvornici dijele po zvučnosti u parove: zvučni: b d g z ž đ dž - - - bezvučni: p t k s š ć č f c h

  9. SLOG • Slog je najmanja samostalna izgovorna cjelina koja se sastoji od jednoga samoglasnika i jednoga ili više suglasnika. Jezgra sloga je samoglasnik koji je slogotvoran, a ponekad i sam čini cijeli slog: vi-di-o. • Suglasnik može biti ispred i iza samoglasnika: je-dan, ki-šo-vit, a-u-to-mo-bil. U nekim riječima u našemu jeziku slogotvorno je i r: prst, kr-ti-ca.

  10. GLASOVNE PROMJENE To su promjene glasovnoga sastava riječi zbog različitoga položaja glasova u novoj glasovnoj okolini. Jedna glasovna promjena može biti uzrokom druge glasovne promjene. Neke glasovne promjene provode se i u pismu i u govoru, a neke samo u govoru, npr. • u pismu i govoru: težak – teška, vrabac – vrapca • u govoru:odšetati [otšetati], podcijeniti[potcijeniti]

  11. PALATALIZACIJA I SIBILARIZACIJA PALATALIZACIJA –zamjena k, g, h (c, z) ispred e, i i nekih dometaka s č, ž, š: učenik – učeniče,drug – druže, duh – duše, stric – striče, knez – kneže SIBILARIZACIJA – zamjena k,g,hispred i s c, z, s:učenik –učenici, knjiga–knjizi, svrha– svrsi – ne provodi se uvijek: baki, pjegi, psihi, točki, Branki, Vukovarki, Zagrepčanki – mogući su dvostruki oblici: juhi i jusi, pripovijetki i pripovijetci

  12. JOTACIJA I NEPOSTOJANO A JOTACIJA –stapanje nenepčanika s glasom jiza sebe u nepčanik: (pis + -jem ) > pišem, (glad + -ju) > glađu (brz + -ji) > brži, (žut + -ji) > žući NEPOSTOJANO A – otvornik akoji se javlja samo u nekim oblicima riječi: momak – momka, sestra – sestara sitan – sitniji, kakav – kakva

  13. JEDNAČENJE PO ZVUČNOSTI zvučni: b d g z ž đ dž - - - bezvučni: p t k s š ć č f c h a) zvučni + bezvučni → dva bezvučna vrabac – vrapca, sladak – slatki, slatka b) bezvučni + zvučni → dva zvučna svat + -ba > (svatba) > svadba jednačiti – jednadžba • ali: podcijeniti, podčiniti,gradski, ljudski

  14. JEDNAČENJE PO MJESTU TVORBE • s i z ispred palatala > š i ž: nositi + -nja > nošnja, voziti – vožnja, grozd + -je > (grozđe) > grožđe • h ispred č i ć > š: orah + -čić > oraščić • n ispred b i p > m: obraniti + -ben > obramben, prehraniti – prehrambeni • u pismu ima iznimaka: snježan, razljutiti, jedanput

  15. ISPADANJE GLASOVA 1. od dva ista zatvornika jedan ispada: bez- + zvučni > bezvučni od- + dahnuti > odahnuti 2. od dva slična zatvornika, jedan ispada: d, t ispred c, č, ć i u nekim skupovima zatvornika: otac – oca, sudac – suca, svetac – sveca igralište – igrališni, kazalište – kazališni iznimke u pismu i govoru: ali: najjači, najjeftiniji, naddržavni ...

  16. OSTALE PROMJENE navezak – samoglasnici na kraju riječi: s/sa, k/ka,kad/kada našeg/našega, našem/našemu zamjena l sa o: prevodilac – prevodioca, prevodioci, prevodiocima prijevoj – izmjena samoglasnika u osnovi srodnih riječi: pleter, plot, preplitati

  17. SMJENJIVANJE IJE/J E/E/I • jat – otvornik iz staroslavenskoga jezika • odrazi ili ostvaraji jata u hrvatskome jeziku: ije/je/e/i • osnovno načelo odraza jata: u dugome slogu dolazi ije, a u kratkome slogu je

  18. DULJENJE KRATKOGA JE, E, I • kratko je → dugo je: djelo, mjera, sjena → G mn. djela, mjera, sjena • kratko je → ije: uspjeti → uspijevati, uspijevanje odsjeći → odsijecati, odsijecanje • e, i →ije: letjeti – lijetati, leći – lijegati, liti – lijevati, dozreti – dozrijevati • pre- → prije-: predložiti – prijedlog, prelomiti – prijelom, preglasiti – prijeglas

  19. KRAĆENJE IJEU JE • u sklonidbi imenica: dijete → G jd. djeteta snijeg → N mn. snjegovi • u tvorbi imenica: bijel – bjelina, blijed – bljedilo, slijep – sljepoća, cvijet → cvjetić, mlijeko – mljekar riješiti – rješenje, promijeniti – promjena pripovijedati – pripovjedač, cijeniti – cjenik

  20. KRAĆENJE IJEU JE • u tvorbi glagola: ocijeniti – ocjenjivati, riješiti – rješavati • u tvorbi pridjeva: miješati – mješovit, lijek – ljekovit, riječ – rječit • u komparaciji pridjeva:svijetao – svjetliji, bijel – bjelji, lijep – ljepši

More Related