Download
1 / 31
E N D
1. CARINSKO DOZOVOLJENO POSTUPANJE ILI UPOTREBA ROBE: Za svu robu unesenu u carinsko podrucje i podnesenu carinarnici mora se na propisan nacin odrediti carinsko dozvoljeno postupanje ili upotreba.
Roba podnijeta carinarnici ima status robe u privremenom smjetaju sve dok joj se ne odredi carinski dozvoljeno postupanje ili upotreba.
2. Carinska doputena postupanja ili upotreba robe su: 1. stavljanje robe u carinski postupak;
2. unos robe u slobodnu zonu ili slobodno skladite;
3. ponovni izvoz robe;
4. unitenje robe;
5. ustupanje robe u korist drave.
3. VRSTE CARINSKIH POSTUPAKA: 1. postupak putanja robe u slobodan promet (carinjenje robe)
2. postupci sa odlaganjem i carinski postupci sa ekonomskim dejstvom (posebni postupci):
a) Spoljni tranzitni postupak
b) Postupak carinskog skladitenja
c) Postupak aktivnog oplemenjivanja uz primjenu sistema odlaganja
d) Postupak prerade pod carinskim nadzorom
e) Postupak privremenog uvoza
f) Postupak pasivnog oplemenjivanja
g) Unutranji tranzitni postupak
4. Postupci sa ekonimskim dejstvom jesu oni u kojima se sa stranom ili domacom robom obavljaju odredene, proizvodne ili uslune, privredne djelatnosti.
Svim tim postupcima je zajednicko da osoba koja eli uvoziti, privremeno uvoziti ili izvoziti robu treba podnijeti pisani zahtjev nadlenoj carinanrnici, koja radi donoenja odobrenja, procjenjuje ukupne okolnosti.
Odobrenje mora sadrati sve uslove pod kojima ce se voditi odredeni postupak.
5. Karakteristicno svim ovim postupcima, osim postupka carinskog skladitenja, je da se odobrenja donose na odredeni rok, te da se u istom odereduje rok zavretka postupka.
Carinski postupak sa ekonomskim dejstvom zavrice se kad se odobri novi carinski dozvoljeni postupak ili upotreba za robu koja je bila stavljena u taj postupak ili za ekvivalentne robe ili dobijene proizvode nakon oplemenjivanja.
6. 1. SPOLJNI TRANZITNI POSTUPAK Spoljni tranzitni postupak dozvoljava prevoz robe izmedu dva mjesta unutar carinskog podrucja, i to:
1) strane robe, a da ta roba ne podlijee naplati uvoznih dabina i drugih naknada ili mjerama komercijalne politike;
2) domace robe za koju je sproveden postupak izvoza.
Osnovni cilj ovog postupka je prevoenje robe pod carinskim nadzorom od otpremne do odredine carinske ispostave odnosno drugog mjesta kojeg odobri Carinska uprava.
7. Postupak pocinje u otpremnoj carinskoj ispostavi, koja moe biti bilo koja ispostava na granicnom prelazu ili unutranjosti.
Otpremna carinska ispostava preduzima mjere kojima osigurava istovjetnost robe stavljanjem carinskih obiljeja.
Spoljni tranzitni postupak zavrava se predajom robe, odgovarajucih tranzitnih dokumenata i dokumenata izdatih od carinarnice ulaska u Republiku, odredinoj carinarnici, u skladu sa odredbama o postupku tranzita.
Carinarnica ce okoncati postupak kada je u mogucnosti da, poredenjem podataka koji su na raspolaganju kod polazne i odredine carinarnice, utvrdi da je postupak zavren na propisan nacin.
8. Nosilac postupka tranzita je glavni obveznik i odgovoran je za:
1) predaju robe odredinoj carinarnici u nepromijenjenom stanju i u odredenom roku, uz potovanje mjera koje su preduzete radi osiguranja identicnosti robe i
2) potovanje odredbi postupka tranzita
Za sve navedene obaveze, pored carinskog obveznika, odgovorni su i prevoznik kao i primalac robe koji je znao da je ista u tranzitnom postupku.
Glavni obveznik je duan poloiti obezbjedenje za placanje carinskog duga ili drugih naknada koje bi mogle nastati u vezi sa robom.
9. Carinska vrijednost robe koja se izvozi je vrijednost robe dopremljene na granicu Republike.
Izvozna carinska deklaracija se podnosi kod carinarnice koja je odgovorna za nadzor nad podrucjem u kojem izvoznik ima sjedite ili prebivalite ili u kojoj se roba pakuje ili utovara za izvoz.
10. 2. UNUTRANJI TRANZITNI POSTUPAK Unutranjim tranzitnim postupkom se omogucava prevoz domace robe iz jednog mjesta u drugo u carinskom podrucju, sa prelaskom preko teritorije druge zemlje, bez promjene njenog carinskog statusa.
11. 3. POSTUPAK CARINSKOG SKLADITENJA Postupak carinskog skladitenja moe se odobriti za smjetaj u carinsko skladite:
1) strane robe, koja tada ne podlijee uvoznoj carini i trgovinskim mjerama;
2) domace robe namijenjene izvozu, koja smjetajem u carinsko skladite uiva primjenu mjera koje se, u skladu sa posebnim propisima, primjenjuju za izvoz te robe;
12. Carinsko skladite je svako mjesto gdje se roba moe smjestiti u skladu sa propisanim uslovima koje odobri carinarnica i koje je pod carinskim nadzorom.
Carinsko skladite moe biti javno skladite ili privatno skladite.
Javno skladite je carinsko skladite u kome svako lice moe skladititi robu.
2. Privatno skladite je carinsko skladite namijenjeno skladitenju robe draoca skladita.
13. Dranje robe u postupku carinskog skladitenja nije vremenski ograniceno.
Ako je za uvoznu robu u postupku carinskog skladitenja nastao carinski dug, trokovi skladitenja i odravanja robe koji nastanu za vrijeme skladitenja se nece uracunati u carinsku vrijednost robe, pod uslovom da su prikazani odvojeno od stvarno placene cijene, odnosno cijene koju treba platiti za tu robu.
14. 4. POSTUPAK PRERADE POD CARINSKIM NADZOROM U postupku prerade pod carinskim nadzorom dozvoljava se upotreba strane robe na carinskome podrucju, bez obracunavanja carine ili primjene trgovinskih mjera, radi prerade kojom se mijenja njena priroda ili stanje, a proizvodi koji su rezultat takve prerade stavljaju se u slobodni promet, uz obracun uvozne carine koja je za njih propisana.
Ovi proizvodi se nazivaju preradeni proizvodi.
15. Treba naglasiti da se u ovom postupku odstupa od opteg nacela carinjenja uvozne robe da se se carinski dug obracunava na carinsku robu stavljenu u postupak, nego na preradene prizvode, koji se kao rezultat prerade putaju u slobodan promet uz obracun za njih propisane carine.
Postupak prerade pod carinskim nadzorom odobrice se iskljucivo u slucaju robe cijom preradom se dobijaju proizvodi za koje je propisana nia carina nego za uvezenu robu.
16. U postupku prerade pod carinskim nadzorom moguca je i okolnost kad uvezena roba ostaje u nepromijenjenom stanju ili nije dostigla potreban stepen prerade.
Ako nastane carinski dug u postupku prerade robe pod carinskim nadzorom u vezi s robom u nepromijenjenom stanju ili za proizvode cija prerada nije dostigla stepen obrade predviden u odobrenju, iznos carinskog duga ce se utvrditi na osnovu propisa za odredivanje visine carine koji su za uvoznu robu vaili u vrijeme prihvatanja carinske deklaracije kojom se roba stavlja u postupak prerade pod carinskim nadzorom.
17. 5. POSTUPAK PRIVREMENOG UVOZA Postupkom privremenog uvoza dozvoljava se da se roba koja nije iz Republike, a namijenjena je ponovnom izvozu, u nepromijenjenom stanju, osim uobicajenog smanjenja vrijednosti zbog upotrebe, moe upotrijebiti u carinskom podrucju, uz potpuno ili djelimicno oslobodenje od placanja uvoznih dabina i bez primjene mjera komercijalne politike.
18. Roba mora biti koricena u tacno odredene svrhe.
Na osnovu vrste i svrhe u koje se roba koristi moe doci do:
1. privremenog uvoza uz potpuno oslobodenje od placanja carine;
2. privremenog uvoza uz djelimicno oslobodenje od carine
19. Jedini postupak koji je regulisan medunarodnom konvencijom tzv. Istambulska konvencija privremenom uvozu.
Osobenost ove konvencije je to ona propisuje oslobodenja od placanja carine i poreza, dok druge carinske konvencije predvidaju iskljucivo oslobodenja od placanja carina dok se nacionalnom zakonodavstvu preputaju naplata i oslobodenje od placanja poreza.
20. Iznos uvozne carine koja se placa za robu u postupku privremenog uvoza sa djelimicnim oslobodenjem od placanja uvozne carine odreduje se za svaki mjesec ili za dio mjeseca u kojem se roba nalazi u postupku u visini od 3% od iznosa carine koju bi trebalo platiti za robu kad bi ona bila stavljena u slobodni promet na dan prihvatanja carinske deklaracije za stavljanje robe u postupak privremenog uvoza.
Ako nastane carinski dug za robu stavljenu u postupak privremenog uvoza (postupak slobodnog prometa), iznos duga odreduje se na osnovu elemenata za obracun koji se primjenjuju na dan prihvatanja carinske deklaracije za stavljanje robe u postupak privremenog uvoza.
21. Primjer: korisnik odobrenja privremeno je uvezao opremu za proizvodnju na odobreni rok od 6 mjeseci. Carinski dug (carina i PDV) za tu robu ako bi se pustila u slobodan promet bio bi npr. 1000 eura. Poslije koricenja opreme pri podnoenju deklaracije za ponovni izvoz podnio je deklaraciju za obracun stvarnog duga. Dug je 18% (3% x 6 mjeseci) od ukupnog duga 1000 eura, koji bi bio obracunat da je roba putena u slobodan promet u vrijeme stavljanja u postupak privremenog uvoza, dakle, 180 eura.
22. 6. POSTUPAK AKTIVNOG OPLEMENJIVANJA Postupak aktivnog oplemenjivanja omogucava uvoz strane robe radi prerade u dobijene proizvode, koji ce poslije prerade biti izvezeni, a da ta roba ne podlijee naplati carine i primjeni trgovinskih mjera (sistem sistem odlaganja), odnosno uz naplatu carine, ali uz ispunjavanje propisanih uslova i pravo na povrat (sistem povracaja).
23. U pogledu placanja carine, sistem aktivnog oplemenjivanja se, dakle, moe odobriti i sprovesti:
Sistem odlaganja pri cemu se na stranu robu namijenjenu ponovnom izvozu u obliku dobijenih proizvoda ne placa carina, niti podlijee mjerama trgovinske politike;
2. Sistem povracaja pri cemu se na stranu robu koja je putena u slobodan promet uz placanje carine moe odobriti povracaj ili otpis carinskog duga ako se roba izveze iz carinskog podrucja Crne Gore u obliku dobijenih proizvoda.
24. Imajuci u vidu moguce (doputene) proizvodne radnje, u postupku unutranje proizvodnje moe se uvoziti:
1. Roba koja se u cjelosti upotrebljava u proizvodnji dobijenog proizvoda i koja, u cjelini ili dijelom, postaje sastavni dio dobijenog proizvoda;
2. roba (pomocni proizvodni materijali) koja ne postaje sastavni dio dobijenog proizvoda, iako se u cjelini ili dijelom utroi, ali omogucava ili olakava proizvodnju dobijenog proizvoda.
Sledeca roba se ne smatra pomocnim proizvodnim materijalom, pa se za nju ne moe odobrizi postupak aktivnog oplemenjivanja: gorivo i drugi izvori energije, maziva, te oprema i alati.
25. U praksi postupak pasivnog oplemenjivanja se zahtijeva na osnovu ugovora o oplemenjivanju (lohn-poslovi)
Ovaj pravi posao podrazumijeva proizvodnju uvezene robe posredno ili neposredno date korisniku odobrenja na raspolaganje radi proizvodnje prema specifikacijama i uslovima a za racun isporucioca sa sjeditem u drugoj zemlji, pri cemu placanje podrazumijeva sve trokove proizvodnje
26. Pravilo je da se postupak pasivnog oplemeniivanja zavrava izvozom dobijenih proizvoda u nepromijenjenom stanju.
Osim izvozom, u posebno opravdanim slucajevima, carinarnica moe odobriti stavljanje robe u slobodni promet, stavljanje robe u postupak prerade pod carinskim nadzorom, unitenje robe ili ustupanje robe u korist drave.
27. 7. POSTUPAK PASIVNOG OPLEMENJIVANJA U okviru postupka pasivnog oplemenjovanja moe se odobriri da se domaca roba privremeno izveze iz crnogorskog carinskog podrucja radi obavljanja odredenih proizvodnih radnji.
Na osnovu proizvodnih radnji nastaju dobijeni proizvodi, radi kojih se odobrava postupak pasivnog oplemenjivanja, a moguce ih je pustiti u slobodan promet uz potpuno ili djelimicno oslobodenje od placanja carinskog duga.
28. Domacom robom smatra se roba koja je:
1. u cjelosti dobijena ili proizvedena u Crnoj Gori, ili u njenim teritorijalnim vodama
2. robu uvezenu iz drugih zemalja ali koja je bila putena u slobodan promet
3. roba koja je dobijena ili proizvedena u carinskom podrucju Crne Gore, nezavisno da li je dobijena ili proizvedena od robe u cjelosti dobijene u Crnoj Gori ili od robe uvezene iz drugih zemalja, a bila je putena u slobodan promet.
29. Nasuprot ostalim carinskim postupcima sa odlaganjem ili ekonomskim ucincima, koji se mogu zavriti i odobravanjem nekog drugog carinski doputenog postupanja ili upotrebe, postupak pasivnog oplemenjivanja se zavrava iskljucivo putanjem dobijenih proizvoda u slobodan promet.
Postupak pasivnog oplemenjivanja zavrava odobravanjem potpunog ili djelimicnog oslobodenja od carinskog duga prilikom putanja dobijenih proizvoda u slobodan promet.
30. Djelimicno ili potpuno oslobodenje od placanja carine odreduje se tako da se od svote uvozne carine obracunate za dobijene proizvode koji se putaju u slobodan promet odbije svota izvozne carine koja bi bila obracunata istog dana, ako bi se privremeno izvezena roba uvezla iz zemlje u kojoj je bila predmet proizvodnih radnji ili one u kojoj je bila poslednja proizvodna radnja.
Carinski dug se ne obracunava ako je razlika negativna.
31. Primjer:
Vrijednost privremeno izvezene robe - 1000 eura
Stopa carine 10% - 100 eura
Izvozna carina - 100 eura
Vrijednost usluge (oplemenjivanje) - 800 eura
Vrijednost privremeno izvezene robe - 1000 eura
Trokovi prevoza (izvoz/uvoz) - 200 eura
Carinska osnovica - 2000 eura
Stopa carine 10% - 200 eura
Uvozna carina - 200 eura
Razlika (uvozna/izvozna carina) 100 eura
Vrijednost usluge (oplemenjivanje) - 800 eura
Trokovi prevoza - 200 eura
Razlika (uvozna/izvozna carina) 100 eura
Poreska osnovica - 1100 eura
PDV 17% - 187 eura
Iznos carine - 100 eura
Iznos PDV - 187 eura
Carinski dug - 287 eura
