230 likes | 548 Views
Upravljanje stresom za zdrava mjesta rada Upravljanje stresom i psihosocijalnim rizicima na radu. Uvod u kampanju. Pod vodstvom Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) Organizira se u više od 30 zemalja Podržava je mreža partnera Nacionalne središnjice Socijalni partneri
E N D
Upravljanje stresom za zdrava mjesta radaUpravljanje stresom i psihosocijalnim rizicima na radu
Uvod u kampanju • Pod vodstvom Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) • Organizira se u više od 30 zemalja • Podržava je mreža partnera • Nacionalne središnjice • Socijalni partneri • Službeni partneri kampanje • Medijski partneri • Europska poduzetnička mreža • Institucije EU-a
Ključni ciljevi • Povećati razumijevanje stresa i psihosocijalnih rizika u vezi s radom • Promicati upravljanje tim rizicima • Spriječiti značajne negativne učinke • Pružiti potporu i smjernice radnicima i poslodavcima • Poticati uporabu praktičnih, jednostavnih alata
Raspon problema • Više od polovice europskih radnika izvješćuje da je stres uobičajen na njihovu mjestu rada. • Smatra se da se oko polovice svih izgubljenih radnih dana može pripisati stresu i ostalim psihosocijalnim rizicima. • Približno 4 od 10 radnika smatra da se stres, na njihovom mjestu rada, ne rješava dobro.
Definicije Psihosocijalni rizici proizlaze iz • lošeg dizajna rada, loše organizacije i upravljanja; • nepovoljnog društvenog konteksta na radu; • i može dovesti do negativnih psiholoških, fizičkih i društvenih rezultata, uključujući i stres u vezi s radom. • a kao posljedicu može imati negativne psihološke i društvene rezultate, uključujući stres u vezi s radom. • Stres u vezi s radom • je organizacijski problem, a ne krivnja pojedinca; • se pojavljuje kada zahtjevi na radu nadilaze radnikovu sposobnost da se nosi s njima.
Psihosocijalno radno okruženje Loše psihosocijalno radno okruženje može biti posljedica • pretjeranih ili konfliktnih radnih zahtjeva; • neuključenosti i nemogućnosti utjecanja na način obavljanja posla; • neučinkovite komunikacije i nedostatka potpore; • psihološkog i seksualnog uznemiravanja te nasilja treće strane; • lošeg upravljanja organizacijskom promjenom te nesigurnosti rada.
Negativni učinci Na pojedinca • Teškoće pri koncentriranju i učestale pogreške • Izgaranje na radu i depresija • Problemi u privatnom životu • Drogiranje i alkoholiziranje • Loše fizičko zdravlje Na organizaciju • Loš sveukupan poslovni učinak • Povećanje izostajanja s posla i prezentizma • Povećane stope nezgoda i ozljeda
Upravljanje psihosocijalnim rizicima • Tek oko 30 % organizacija u Europi ima postupke za rješavanje psihosocijalnih rizika na mjestu rada*. • Često se smatra kako je tim rizicima teže upravljati nego „tradicionalnim” rizicima sigurnosti i zdravlja na radu. Ali… • Psihosocijalni rizici se mogu procijeniti i njima se može upravljati na jednako sistematičan način kao i ostalim rizicima sigurnosti i zdravlja na radu. • Koristi upravljanja psihosocijalnim rizicima i stresom u vezi s radom nadilaze troškove provedbe u organizacijama svih veličina. *Europsko istraživanje poduzeća o novim rizicima i onima u nastajanju (ESENER), Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu, 2010. Dostupno na:: https://osha.europa.eu/en/publications/reports/esener1_osh_management
Koristi upravljanja psihosocijalnim rizicima • Veća dobrobit i zadovoljstvo radnika poslom • Zdrava, motivirana i produktivna radna snaga • Poboljšana ukupna učinkovitost i uspješnost • Smanjeni izostanci s posla i prelazi radnika • Smanjeni troškovi i teret za društvo u cjelini • Ispunjavanje pravnih obveza
Uloga uprave • Poslodavac je odgovoran za provođenje plana sprečavanja/smanjivanja psihosocijalnih rizika. • Uprava mora promicati poticajno radno okruženje, potičući radnike da iznose zabrinutost i daju prijedloge za njihova rješenja. • Srednja razina upravljanja ima ključnu ulogu jer su oni dnevno s radnicima. • Vještine dobrog vođenja i upravljanja osobljem pomažu u stvaranju ugodnog psihosocijalnog radnog okruženja. Te se vještine mogu naučiti i razviti. • Provođenje dobrovoljnih mjera u svrhu promicanja mentalne dobrobiti također mogu znatno pridonijeti zdravom mjestu rada.
Važnost sudjelovanja radnika • Dok dobro vodstvo može smanjiti stres i psihosocijalne rizike u vezi s radom, sudjelovanje radnika je također ključno. • Mora postojati dvosmjerni dijalog između poslodavaca i radne snage. • Radnici i njihovi predstavnici najbolje razumiju probleme na svojem mjestu rada te mogu pomoći u oblikovanju planiranja i primjenjivati rješenja. • Savjetovanje s radnicima će pomoći poboljšati ukupni moral i osigurati da uvedene mjere budu i prikladne i učinkovite.
Kako upravljati stresom i psihosocijalnim rizicima • Čak i uz ograničene resurse, psihosocijalni rizici se mogu uspješno procijeniti i s njima se uspješno upravljati. • Biti proaktivan i imati plan kako preduhitriti probleme je najučinkovitiji način za rješavanje psihosocijalnih rizika na mjestu rada. • Procjena rizika ključna je za utvrđivanje opasnosti i pronalaženje prikladnih rješenja. • Praktični alati i smjernice koje omogućuju učinkovito upravljanje psihosocijalnim rizicima su dostupni.
Uključite se • Sve organizacije i pojedinci mogu sudjelovati. • Uključite se • dijeljenjem i objavljivanjem poruka i materijala kampanje; • korištenjem i promicanjem praktičnih alata kampanje; • sudjelovanjem u događanjima u okviru kampanje ili organiziranjem vlastitih događanja.
Ključni datumi • Pokretanje kampanje: travanj 2014. • Europski tjedni zaštite na radu: listopad 2014. i 2015. • Svečanost dodjele nagrada za dobru europsku praksu: travanj 2015. • Sastanak na vrhu za zdrava mjesta rada: studeni 2015.
Prednosti partnerstva u kampanji • Za paneuropske i međunarodne organizacije • Partneri kampanje promiču kampanju i daju joj publicitet. • Prednosti uključuju • paket dobrodošlice • certifikat o partnerstvu • posebnu kategoriju za partnere u dodjeli nagrada za dobru europsku praksu • promicanje na razini EU-a i u medijima • prilike za povezivanje i razmjenu dobrih praksi s ostalim partnerima u kampanji • pozivnice na EU-OSHA-ina događanja.
Europska nagrada dobre prakse • Prepoznavanje iznimne i inovativne dobre prakse • Rješenja za upravljanje stresom i psihosocijalnim rizicima na radu • Otvorenost prema organizacijama i poduzećima • Države članice EU-a • Europski gospodarski prostor • Zapadni Balkan i Turska • Stavke kojima koordiniraju nacionalne središnjice i EU-OSHA u dvije faze: • Postupak odabira na nacionalnoj razini • Vrednovanje na europskoj razini • Svečanost dodjele nagrade dobre prakse
Resursi kampanje Izvješća Praktični vodiči i alati Film o Napou www.healthy-workplaces.eu • Vodič za kampanju • Brošura • Letak za nagradu dobre prakse • Alati kampanje dostupni na internetu • Promotivni materijali i prospekti
Dodatne informacije • Doznajte više na internetskoj stranici kampanje www.healthy-workplaces.eu • Alati kampanje https://osha.europa.eu/en/campaign-toolkit • Saznajte o događanjima u svojoj zemlji od svoje lokalne središnjice www.healthy-workplaces.eu/fops