Političke ideje liberalizma

1. Dr. sc. Davor Pauković Političke ideje liberalizma Sveučilište u Dubrovniku Kolegij: Suvremene političke ideje i ideologije Dubrovnik, 9. 3. 2011.

2. Struktura predavanja • Pojam liberalizma • Osvrt na povijest liberalizama • Liberalizam kao politička ideologija • Neoliberalizam

3. Liberalizam – pojam • Ideologija i politička filozofija koja na prvo mjesto postavlja slobode pojedinca • Liberalizam – politička tradicija i teorija, politička filozofija ili opća filozofska teorija • politički liberalizam: pojedinac kao osnova zakonskih rješenja, zaštita individualnih ljudskih prava, društveni ugovor, vladavina prava, liberalna demokracija • kulturni liberalizam: sloboda mišljenja, religije, medija, osobnih preferencija, protiv kontrole umjetnosti, sveučilišta i sl.

4. Liberalizam – pojam • ekonomski liberalizam: slobodno tržište, privatno vlasništvo, minimalno uplitanje države u ekonomiji, slobodno kretanje kapitala... • socijalni liberalizam: pojavio se u 19. stoljeću kao odgovor na nove potrebe društva, pojedinac i dalje temelj društva, ali država mora osigurati egzistencijalni minimum i brinuti o javnom dobru kako bi se poredak zaštitio od revolucije

5. Povijest liberalizma • formatiranje liberalnih ideja počinje još u antičkoj Grčkoj, nastavlja se u rimskoj i srednjovjekovnoj filozofiji i renesansi • druga faza započinje pobjedom vigovaca u Engleskoj u Slavnoj revoluciji 1688. godine; društveni ugovor kao temeljni liberalni princip (Hobbes, Locke, Rousseau, Kant); 18. stoljeće škotski prosvjetitelji (David Hume, Adam Smith)  Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda (1776.), možda najvažnije djelo koje je obilježilo početak modernog liberalizma

6. Povijest liberalizma • treća faza – kontinentalni liberalizam  Francuska: Montesquieu, Voltaire, Turgot, pravim utemeljiteljem liberalizma u Francuskoj smatra se Benjamina Constanta, vrlo je značajan Alexis de Tocqueville; njemačka liberalna misao; najvažnija sastavnica liberalne doktrine na kontinentu temeljit će se na ustavnim ograničenjima vlasti • veći dio 19. stoljeća obilježen je klasičnim razdobljem britanskog liberalizma – liberalna stranka i liberalne ideja imale su podršku većine stanovništva, Corn Laws 1846. – slobodna trgovina poljoprivrednim proizvodima – Britanija propagator liberalne doktrine u svijetu (Herbert Spencer, J. S. Mill)

7. Povijest liberalizma • Kraj 19. i početak 20. stoljeća jača radnički pokret, sve veći zahtjevi za protekcionizmom u ekonomiji – ublažavanje liberalnih principa  kriza liberalizma, napadi s desna (fašizam) i s lijeva (komunizam) – slom liberalizma za vrijeme velike gospodarske krize, uspostava totalitarnih poredaka • Kejnzijanski sistem nakon 2. svjetskog rata • Pojavljuju se novi autori koji propagiraju povratak liberalne doktrine (Hayek)  neoliberalizam

8. Liberalizam – politička ideologija • Odgovori liberalizma na dileme moderne – liberalni mislioci pozdravili novo društvo koje je stvoreno Američkom i Francuskom revolucijom – potencijalno otvorena era individualne slobode – optimizam prema mogućnostima novog društva • za liberale individualna sloboda bila i ostala središnje vrijednost • Constant moderno društvo je komercijalo i miroljubivo – vlastiti interes pokretačka snaga; razlikovanje “stare” slobode i “moderne” slobode  u modernom društvu mnoštvo potreba pojedinca u potrazi za srećom - nemogućnost neposredne participacije – participacija je predstavnička i povremena • potraga za privatnom srećom važnija od brige za politiku i javno djelovanje • problem političkog sistema – liberali prihvaćaju demokraciju, ali upozoravaju na mogućnost “demokratskog ekscesa” – nužnost ograničenja suvereniteta u smislu zaštite prava pojedinaca od predstavnika opće volje

9. Liberalizam – politička ideologija • Liberalna doktrina prihvatila je i podržala demokraciju, ali ju pročistila od veza s revolucijom – Tocqueville  demokracijom dominira mnoštvo sitnih vlasnika – što je privatno vlasništvo šire distribuirano to je manja sklonost revoluciji – dominacija sitnih vlasnika imovine – faktor društvene stabilnosti  problemi, ljudi postaju toliko zaokupljeni svojim interesima da nisu svjesni povećane moći države (društvo masa); opasnost od pretjeranog individualizma • Pitanje političkog sistema – liberalizam prihvaća demokraciju, ali je bilo pitanje kakvu demokraciju i kakvu ulogu masa – predstavnička republika • Kant – sloboda, jednakost, nezavisnost • Opasnosti i dileme individualizma – liberalna filozofija individualizma nije dovoljna da održi demokraciju aktivnih i obaviještenih građana • Racionalizam pojedinca kao važni postulat

10. Liberalizam – politička ideologija • Stanje liberalizma na početku 21. stoljeća  isti problemi kao i na početku 20. stoljeća: rascjepi između individualista i komunitarista (kolektivista), prava i općeg blagostanja, racionalista i antiracionalista, socijalnih evolucionista i konstruktivista • Liberalizam vjeran racionalnosti, ali ipak ne hiperracionalnosti kao mnogi socijalizmi • Spontani i neplanirani poredak tržišnog društva (Hayek) – učinak sustava izvan dosega prvotnih namjera pojedinca – opreka konstruktivizam • Shvaćanje vrijednosti – subjektivističko, vrijednost pitanje ukusa, vrijednosni skepticizam – nasuprot tome racionalizam • Antinomije unutar liberalizma daju mu snagu – politička teorija kompromisa • Uspjeh ideologije liberalizma u posljednjem stoljeću, ali neuspjeh političke teorije koja nije uspjela riješiti svoje antinomije

11. Liberalizam – politička ideologija • Krajem 20. stoljeća liberalizam je nadjačao svoje tradicionalne suparnike • Kritike: rastuća skepsa u pogledu mogućnosti pojedinačne racionalnosti (manipulacija i kontrola od raznih izvora moći); nerazumijevanje ideje zajednice – pitanje identiteta, zajedništva, solidarnosti i različitosti

12. Neoliberalizam • 1944.- Bretton Woods- stvaranje međunarodnog monetarnog sistema • Teorijsko oblikovanje za vrijeme kejnsijanizma – Hayek Friedman • Pojam – transformacija kapitalističkog sustava započeta krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina 20. stoljeća, a traje i danas  reduciranje državnih regulativa iz ekonomije, smanjenje javne potrošnje, liberalizacija trgovine, financija, maksimalizacija uloge tržišta • Kritike – ideologiju zastupaju vlasnici kapitala, nije u interesu svih, kako se predstavlja • Uspon nakon gospodarske krize krajem sedamdesetih i početkom osamadesetih: Čile, Velika Britanija, SAD • Neoliberalizam kao pokretač globalizacije nakon sloma komunizma u Europi