1 / 37

bacc. med. tech Dijana Didak

MIKROBIOLOŠKA FLORA I EKOSUSTAV USNE ŠUPLJINE. bacc. med. tech Dijana Didak. BAKTERIJE GLJIVICE PROTOZOI PRIONI povremeno VIRUSI Usnu šupljinu kolonizira preko 500 vrsta i podvrsta mikroorganizama

yon
Download Presentation

bacc. med. tech Dijana Didak

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. MIKROBIOLOŠKA FLORA I EKOSUSTAV USNE ŠUPLJINE bacc. med. tech Dijana Didak

  2. BAKTERIJE • GLJIVICE • PROTOZOI • PRIONI • povremeno VIRUSI • Usnu šupljinu kolonizira preko 500 vrsta i podvrsta mikroorganizama • to je normalna fiziološka flora usne šupljine koju nastanjuje komenzalnim ili ponekad simbiotskim načinom života

  3. Primarno razlikujemo: • GRAM POZITIVNE BAKTERIJE • GRAM NEGATIVNE BAKTERIJE • ANAEROBNE • FAKULTATIVNO ANAEROBNE • mikroflora tjekom života kolonizira usnu šupljinu postupno

  4. u određenoj životnoj dobi ima i određene značajke • rođenje-sterilna usna šupljina • mikrobi iz okoliša započinju kolonizaciju (prolaz kroz porođajni kanal,majčina usta, primalja-Streptococcussalivarius) • Postepeno nastaje ekosustav sastavljen od različitih bakterija, kao produkt metaboličke aktivnosti tih bakterija

  5. Dijete – 1 god.(Streptococcus mutans,S.sanguis,Actinomyces spp.,Prevotella,Porphyromonas spp.,spirohete) • Adolescenti-anaerobna flora • Starija dob-flora slična onoj kod malog djeteta;promjene upotrebom protetskih nadomjestaka(C.albicans)

  6. Pojedine skupine mikroorganizama koloniziraju određena mjesta u usnoj šupljini i specifična su za ta područja : • Skupina mutans :zubni karijes ; površine zuba • Skupina salivarius : slina ,dorzum jezika • Skupna anginosus : endodoncijska područja,dentoalveolarne infekcije • Skupina mitis :karijes,zubni plak,jezik

  7. nabrojene skupine pripadaju Gram-pozitivnim kokima,rod Steptococcusa EKOSUSTAV usne šupljine : • USNA FLORA • HABITAT(sluznica obraza,jezik,povšine zuba,epitelne stanice pukotina sluznice,protetska i ortodontska pomagala) • ČIMBENICI MIKROOKOLIŠA(mikrobiloška flora,anatomija,slina,sekret gingivalnih pukotina)

  8. BIOFILM-visokoorganizirana baktrijska flora zaštićena od domaćinove obrane i antimikrobnih tvari(mogućnost utjecaja na biofilm –isključivo mehanički,a potom i kemijski) • Faktori rizika+faktori okoliša+miroorganizmi+nasljeđe+jatrogeni utjecaj=mogućnost napredovanja patološkog procesa i razvoja bolesti(parodontne bolesti;promjena oralne sluznice;fokusi)

  9. potencijalna opasnost za razvoj nekih sistetemnih bolesti ili pogoršanje već postojeće bolesti kod imunokompromitiranih osoba

  10. PATOGENEZA INFEKCIJE • patogeneza infekcije u direktnoj je vezi sa virulencijom ;stupnjem patogenosti određenog patogena i o specifičnim čimbenicima domaćinove obrane • mikroorganizmi izrazito visoke virulencije prisutni su i u čak malim količinama inokuluma • neki mikroorganizmi uzrokuju bolest samo u imunokompromitiranih osoba-OPURTINISTIČKI MIKROORG(koriste oslabljenu obranu domaćina)

  11. osnova PRIJENOSA INFEKCIJA je virulencija(kvantitativna mjera patogenosti mikroorganizma) i srodna je njegovoj toksičnosti i invazivnosti • većina se infekcija prenose sa zaraženog na nezaraženi organizam • brojni mikroorg.mogu uzrokovati neprimjetne(INAPARENTNE) ili subkliničke infekcije-bolesnik nema vidljivih znakova bolesti,iako su oni prisutni

  12. zaraženi domaćin ne mora uvijek potpuno eliminirati mikroorg.iz organizma-KLICONOŠTVO (Salmonella typhi murium;HBV virus) • LATENCIJA –pritajen mikroorganizam miruje u domaćinu i čeka povoljan trenutak(stres,imunosupresija) da se reaktivira i ponovno počne razmnožavati,što ima za posljedicu povratnu-REKURENTNU infekciju sa vidljivim znakovima bolesti (Varicella zoster)

  13. Većina se infekcija stječe širenjem iz vanjskog okoliša na čovjeka-EGZOGENO ili ENDOGENO u samom nosiocu(opurtinističke infekcije) PUTEVI ŠIRENJA: • Udisanje • Ingestija • Inokulacijom (spolni put;kontaminirane igle;oštećena koža;transfuzija krvi; ugriz životinje,čovjeka,komarac,krpelj)

  14. ULAZNA VRATA INFEKCIJE : • Koža(Clostridium tetani,HBV virus; Herpes simplex tipa 1; Papiloma virusi) • Sluznica dišnog sustava(Streptococcus pneumoniae;virus influence,Neisseria meningitidis;Mycobacterium tubercolosis • Sluznica probavnog sustava(Hepatitis A; E coli) • Sluznica spolno- mokraćnog sustava (Neisseria gonorrhoeae;AIDS;Herpes simplex tipa 2; Candida albicans) • Oko(konjuktiva);Clamidia trachomatis ; Herpes simplex tipa 1

  15. Bolest se pojavi ako su zadovoljeni svi elementi u Vogralikovom lancu: • 1. Izvor infekcije može biti sve što je bilo u kontaktu s bolesnikom. • 2. Put širenja infekcije: zrak, hrana, voda, insekti, dodir... • 3. Ulazna vrata- mikrobi moraju ući na točno određene ulaze uorganizam, da bi izazvali bolest. • Primjer: uzročnik tetanusa mora ući kroz ranjenu kožu, a ako uđe kroz usta neće se dogoditi ništa. • 4. Broj mikroba. Ponekad je dovoljna jedna, ponekad više od 1000. Što je mikrob virulentniji to je potreban manji broj. Broj mikroba je posebno važan za uvjetno patogene. • 5. Dispozicija i ekspozicija: prvo je podložnost infekciji(ishranjenost, higijena, dob, spol, vitaminski status, psihički i fizički umor ),a ekspozicija se odnosi na vrijeme izloženosti patogenu

  16. VIRUSI HEPATITISA VAŽNO! • Svi djelatnici u ordinacijama dentalne medicine moraju biti dobro upoznati s patogenezom virusnih hepatitisa,putovima širenja i ozbiljnim posljedicama te infekcije

  17. Tipovi virusa hepatitisa : • Hepatitis A:uzročnik-virus hepatitisa A;često u osoba slabih higijenskih navika,kontamirana voda izmetinama;loše riješena odvodnja odpadnih voda;konzumacija nedovoljno termički obrađene hrane-školjke • Prenosi se fekalno-oralnim putem • Izlučuje se stolicom

  18. U stomatolškoj praksi važno je znati da je moguće njegovo širenje slinom,odnosno križno,s djelatnika na bolesnika • Ima dobru prognozu

  19. HEPATITIS B • DNK virus-Hepadnaviridae • Uglavnom se širi dodirom s tjelesnim tekućinama ,a njčešće se unosi u organizam kroz oštećenu kožu pri različitim zahvatima,spolnim putem,upotrebom zajedničkih predmeta(četkica za zube,britvica za brijanje ) ili pak transplancentarno(s majke na dijete tijekom porođaja)

  20. Vironoštvo HBV-a: • ako je virus HBV-a serološki prisutan tjekom 6-9 mjeseci od početka infekcije • KRONIČNI PERZISTENTNI HEPATITIS( hepatociti stalno tvore HbsAg) • KRONIČNI AKTIVNI HEPATITIS (izrazito zarazne osobe) • Moguća je maligna alteracija-CIROZA i HEPATOCELULARNI KARCINOM

  21. U usnoj šupljini najveća je koncentracija virusa HBV-a u gingivalnim sulkusima i slini • Sprečavanje širenja infekcije:IMUNOPROFILAKSA(shema 0,1,6) • U Hrvatskoj od 1999 god. -6 razr.OŠ obavezno cjepljenje rekombinantnim cjepivom, a od 2007 god obavezno cjepljenje novorođenčadi • Postekspozicijska profilaksa(ubodni incident, prskanje krvi na sluznicu oka i ozljeđenu kožu(imunizacija prema shemi 0,1,2,6 mj.)

  22. Opće mjere zaštite: • Zaštitna odjeća i naočale,zaštitne rukavice,zaštitna maska,vizir) • Pacijente, za koje znamo ,da su kliconošenaručivati na kraju radnog dana,ukloniti sa radnih površina sve što bi moglo biti izloženo aerosolu • Sve što je bilo u kontaktu sa pacijentom,odvojiti u predhodno pripremljenu dekontaminacijsku otopinu- izolirano od ostalih instrumenata • Nasadne instrumente temeljito očistiti i dezinficirati i sterilizirati • Sav kontaminirani materijal(čaša,sisaljka,zaštitna pregača)mora biti odložen u vreće za biološki opasan odpad • Nakon zahvata oprati deterdžentom unit i propisno dezinficirati fontanu i aspiracijski sustav (dekaseptol) • Zaštiitnu odjeću odložiti u vreću za kontaminirano rublje • Oprati i dezinficirati sve radne površine

  23. Hepatitis C • Porodica Flaviviride • Najčešći put širenja-krv i krvni derivati,hemodijaliza,narkomani,tetoviranje • Manifestacija u usnoj šupljini-lichen planus • Ubodni incident u ordinaciji-visoki postotak rizika infekcije

  24. Hepatitis D • Hepatitis E • Hepatitis G

  25. Infekcije virusom HIV-a,AIDS • spada u porodicu retro virusa-Retroviridae • Tri podvrste : Oncovirinae Lentivirinae Spumavirinae • Nazivi se razlikuju ovisno osposobnosti prevođenja virusne RNK-a u komplementarnu DNK-a s pomoću enzima obrnute transkriptaze

  26. Promjer virusne čestice: 100 nm - kuglastog oblika; ovijena dvoslojnom lipidnom ovojnicom koja potječe od stanične ovojnice stanica u kojima se virus umnožavao ŠIRENJE HIV-a: • Spolnim putem • Injekcijskim iglama kontaminiranih virusom • (narkomani) • Primanjem zaraženih krvnih pripravaka • Tansplancentarno • Transplantacijom organa

  27. Važno je znati da djelatnici dentalne medicine nisu izloženi većem riziku od infekcije virusom HIV-a iz nekoliko razloga: • Infekcije slinom –mala mogućnost ( u slini su prisutna IgA antitjela specifična za virusne antigene-neutraliziraju infektivnost virusa;mucin koji sudjeluje protektivno ;inhibitor proteaze leukocita sline koji blokira stanične receptore potrebne za ulazk HIV-a u stanice)

  28. HIV u slini gubi infektivnost tjekom 30 min. • Infektivna doza potrebna za razvijanje infekcije mnogo je veća od doze za nastanak hepatitisa B • Nakon ubodnog icidenta rizik zaraze HBV virusom iznosi 6-30 % • Rizik za infekciju HIV-om 0,4%

  29. Tri stadija bolesti: • Akutna infekcija-primarni stadij (3-6 tj.) • Sekundrnistadij-asimptomatskainf.HIV-om(6-10god)-smanjenjelimfocitaCD4 mogućnost (TBC;oralnakandidijaza;vlasasta leukoplakija;Kaposijevsarkom;pneumonia • Tercijarni stadij-AIDS(terminalna faza u kojoj dolazi do pogoršanja i otkazivanja vitalnih organa )

  30. Važno je znati: • putove širenja zaraze • uobičajene dezinfekcijske mjere i postupci učinkovito djeluju na mogućnost infekcije virusom HIV-a • postojanost virusa smanjuje se sušenjem tijekom nekoliko sati • u tekućini stanične kulture slobodne čestice HIV-a prisutne su do 15 dana pri sobnoj temp. • do 11 dana pri temp 37 C

  31. Gubitak infektivnosti: • 56-60 C/ 30 min • 0,5 % -tni natrijev hipochlorit • 70 % -tni etilni alkohol

  32. M R S A • MRSA je bakterija punog naziva Methicillin rezistentni Staphylococcus aureus (zlatni stafilokok).bakterija koja se normalno nalazi na koži i u nosu zdravih osoba • KLICONOŠTVO.

  33. Bakterija Staphylococcus aureus često je prisutna na koži ili u nosu zdravih ljudi, pa se tako smatra da kolonizira (bakterije prisutne, ali nisu izazvale infekciju, tj. bolest) područje nosnica kod 25 - 30 posto populacije. Podaci iz SAD-a govore da je trećina populacije prenositelj "običnog" stafilokoka, a procjenjuje se da je MRSA prisutna kod jedan posto populacije.

  34. prisustvo MRSA u zdravom organizmu ne mora nužno izazvati nikakve probleme,dok kod osoba s oslabljenim imunitetom, dubokim ranama, intravenskim kateterima - može biti pogubno po život. • septikemija, osteomijelitis, infekcije srčanih zalistaka (endokarditis), itd.

  35. PREVENCIJA širenja MRSA • Primjena standradnih mjera pranja i dezinfekcije ruku • Dezinfekcija povšina • Dodatna dezinfekcija predelikcionih mjesta(rukohvati)

  36. poznavanje uzročnika i putova širenja zaraze = DOBRA I UČINKOVITA KONTROLA INFEKCIJE

More Related