120 likes | 281 Views
Osvrt na studiju „Analiza sustava poticanja stambene štednje u Hrvatskoj”. Velimir Šonje. ARHIVANALITIKA. Okrugli stol Novinarski dom, Zagreb, rujan 2013. U Hrvata nema konsenzusa ni o čemu, pa ni o bojama na slikama Josipa Račića. (Igor Zidić, 2009.). Josip Račić „Majka i dijete” 1908.
E N D
Osvrt na studiju „Analiza sustava poticanja stambene štednje u Hrvatskoj” Velimir Šonje ARHIVANALITIKA Okrugli stol Novinarski dom, Zagreb, rujan 2013.
U Hrvata nema konsenzusa ni o čemu, pa ni o bojama na slikama Josipa Račića. (Igor Zidić, 2009.) Josip Račić „Majka i dijete” 1908. Moderna galerija Zagreb
Dvojbe • Nemjerljiva šira društvena važnost (I): promicanje kulture štednje, individualne odgovornosti i transgeneracijskog prijenosa financijskih običaja i znanja u sustavu koji minimalizira rizike: • - fiksna kamatna stopa i dugoročno planiranje • - vlastiti udjel • Šira društvena važnost • smanjenje cikličnosti • financijska i socijalna stabilnost • razvidnost i kontrola • povećanje domaće štednje – učinak na bilancu plaćanja i investicijsku poziciju nacionalnog gospodarstva • mehanizam za postizanje drugih ciljeva (zelena gradnja i energetska učinkovitost) • Učinkovitost poticaja = učinkovitost sustava? • „Problem” pasivnog štediše: zašto debeloj guski mazati vrat? • Zašto nema više kredita?
„Problem” pasivnog štediše? • RFB (AUT): 1,7 mln ugovora o štednji – 137 tis ugovora o kreditu (1:12) • Transgeneracijski ciklus štednje • Uloga očekivanja: optimalni „tajming”, odgode, očekivano kretanje cijena nekretnina • Ima li onih koji „samo” štede, da li oni „zloupotrebljavaju” sustav? • To nije problem; naprotiv. • „Održavaju” sustav • Makroekonomski učinci • Ušteđeno se pametno troši: Jedini „minus”: nema kontrole (siva ekonomija), ali to nije problem stambene štednje
Tko je (pasivni) štediša? • U prosjeku: • Mlađi • Obrazovaniji • S višim dohotkom • Obitelji • Stambena štednja kao generator stabilnosti srednjega sloja!
Zašto nema više kredita? • Treba li ih (u ovom trenutku) biti više? • 5,5% vrijednosti stambenih kredita nakon samo 15 god. i nakon „balona” bankarskih kredita 2005.-2008. • Sustav je išao protiv stambenih štedionica: podudarnost prvog smanjenja poticaja s početkom boom-a „švicaraca” 2005. i početkom prvog kreditnog ciklusa štedionica (dolje lijevo) • Naknadna pamet: što bi bilo da je sustav išao „u kontru” – da su poticaji povećani 2005.? • Dokazana kontra-cikličnost u krizi unatoč činjenici da stambene štedionice čine samo 1,8% konsolidirane bilance kreditnih institucija
Ključni pokazatelj doprinosa financijskoj stabilnosti i kontra-cikličnosti
Učinci sustava u užem smislu – ekonomska analiza • Direktni: poslovanje štedionica • Indirektni: učinci kreditiranja (tržište nekretnina, graditeljstvo) • Inducirani: ostali multiplikativni učinci • Rezultat (2006-2012): • Ukupni ekonomski učinci x 2,7 na 1 DPS • Fiskalni učinci x 2 na 1 DPS • Približno u skladu s ranijim rezultatima Arhivanalitike (2009)
Pitanja politike i mjera za poticanje stambene štednje STRATEGIJA • Nedostaje opredjeljenje: srednji sloj • Nedostaje briga: kontinuirani stručni monitoring (do sada sve ad hoc) TAKTIKA: DPS • Štednja, tj. sustav, zavisi ISKLJUČIVO o DPS-u • DPS je jedan od rijetkih državnih izdataka koji imaju dokazano izmjerene povratne multiplikativne učinke na BDP i javne prihode
DPS • IJF: Upravljani DPS zavisno o parametrima – nagrađivanje onih koji uzimaju kredite i koji štede dugoročno u cilju izravnih izdataka za stanovanje, a radi suzbijanja sive ekonomije • Ne slažem se s prijedlogom IJF • Sva je štednja u SŠ dugoročna (koja dočeka kraj ugovora) • Siva ekonomija nije problem stambene štednje, to je drugi problem – treba poštivati pravilo da se jednim instrumentom ne može postići prevelik broj ciljeva ako se želi da instrument bude efikasan • Uvođenje dodatnog administrativnog pravila može poskupiti administraciju sustava i demotivirati transgeneracijsku štednju • Dakle: povećati poticaj (premija na rizik ročnosti)!
Druga pitanja • Diferencirana premija osiguranja štednje • Omjer kredit / depozit: nisam suglasan s administrativnim postavljanjem praga omjera, ali sam suglasan da je posao regulatora ispitati bavi li se SŠ poslom za koji je licencirana ili samo prikuplja štednju i zarađuje na plasmanima koji nisu smisao njenog postojanja • Hitno izraditi studiju koja će bolje razotkriti motivaciju za stambenu štednju koja u prvom ciklusu ne dovodi do podizanja kredita: transgeneracijska solidarnost i unutar obiteljski transferi
Tko su ljudi sa slike Josipa Račića, koje su njihove mogućnosti i treba li vlada išta činiti za njih? Srednji sloj, transgeneracijska štednja i transferi. • Kada bismo svakih 180 mln državnih izdataka analizirali i o njima raspravljali ovako pomno, bili bismo neusporedivo efikasnija država i bolje društvo – možemo jedino žaliti za time što nekih važnih aktera nema za stolom • Također se pokazuje koliki je trud potreban da dođemo do objektivnih stavova o nekim temama, jer ponovo zaključujemo da puno toga treba dalje analizirati.