331 likes | 992 Views
Kratka osnova horvatsko slavenskoga pravopisanja. Ja sam sastavio kratku osnovu horvatsko slavenskoga pravopisanja!!!. Što je to pravopis?. Pravopis je konvencija, dogovor stručnjaka o pisanju, tj. o uporabi pisanih znakova, slova. Gdje?Kada?Kako?.
E N D
Ja sam sastavio kratku osnovu horvatsko slavenskoga pravopisanja!!!
Što je to pravopis? • Pravopis je konvencija, dogovor stručnjaka o pisanju, tj. o uporabi pisanih znakova, slova.
Gdje?Kada?Kako? • Knjižica je na hrvatskokajkavskom i njemačkom jeziku izašla u Budimu 1830. godine i označava početak narodnog preporodnog gibanja u Hrvatskoj u prvoj polovici 19. stoljeća.
Ljudevit Gaj i kratka osnova • Ljudevit Gaj napisao je Kratku osnovu kada mu je bila 21 godina. Ta je knjižica plod njegovih razmišljanja o društvenoj i političkoj sudbini i položaju hrvatskoga naroda u okviru zajednice slavenskih naroda, a zatim i o načinu kako da se njegov narod u tjesnacu nepovoljne povijesne tradicije tj. rascjepkanosti trojednog kraljevstva Hrvatske, Slavonije i Dalmacije ne samo kulturno, nego i politički ujedini misao mu je već i tada lebdjela i nad širim južnoslavenskim prostranstvima
Kratka osnova u Hrvata • Hrvatskoj povijesti i kulturi nema tako malene ni tako skromne knjige s tako dubokim i tako dalekosežnim posljedicama kao što je Gajeva Kratka osnova horvatsko slavenskoga pravopisanja. U Hrvata su prijedlozi pravopisnih normi, a zatim i pravopisi, imali iznimno društveno i političko značenje jer su stjecanjem povijesnih prilika vrlo snažno utjecali na prevladavanje pokrajinskih podvojenosti.
LJUDEVIT GAJ PRAVOPISZ
-Pravopis ili ortografija je jezikoslovna disciplina koja proučava i određuje pravopisnu normu…
Tako je Ljudevit Gaj na sebe preuzeo dužnost da Hrvate poveže i sjedini na kulturno-jezičnom planu. Prije nego što je predložio svoj pravopis,Gaj je morao duboko razmišljati o jeziku,osobito kada je usvojio načelo da svaki glas mora biti bilježen jednim znakom.
Po uzoru na češku latinicu stvorio je znakove za pojedine naše glasove i to pismo je nazvano Gajica.Također je u hrvatsku latinicu uvrstio slova C,S,Z,Č,Š,Ž i druge. Umjesto : D – Đ N - NJ L‘ – LJ G - DŽ T - Ć
1835. Godine ,točnije 5.prosinca te godine,objavio je proglas o napuštanju kajkavskoga dijalekta i starog pravopisa i o prihvaćanju štokavštine i novog pravopisa. 1840.Godine je u sve škole uveden Gajev pravopis i štokavsko narječje. I Hrvati i Slovenci prihvatili su Gajev pravopis,samo ne onaj iz Kratke osnove,nego onaj koji je Gaj predložio u Danici 1835. godine.
Naziv “Novine Horvatske”bio je sasvim određen naziv koji je govorio da su to novine hrvatske,namijenjene hrvatskom narodu.Prvi broj”Novina Horvatskih” sadržavao je nekoliko informativnih napisa od kojih je svaki bio bez autorskog potpisa.Iza toga stajala je redakcija (Gaj i njegovi pomoćnici).
Drugi broj “Novina Horvatskih” izašao : 10.I.1835. godine. U tom drugom broju “Novina Horvatskih” prvi put je donesen zasebno otisnuti književni prilog”Danica Horvatzka,Slavonzka i Dalmatinzka”
Ljudevit Gaj Danicza
Otkud zapravo naziv Danica??? Naziv “Danicza” (Danica) je simbolično značenje.To ime uzeto je po imenu planeta Venere,koji je od svih planeta najbliži Zemlji.Hrvatski je narod zove dvama imenima:Danica,koja se vidi tijekom ranog jutra na istoku(prije zalaska sunca) i Večernjica,koja sa vidi tijekom večeri na zapadu (nakon zalaska Sunca).Ona se kao najsjajnija i najotmjenija zvijezda,spominje u mnogim hrvatskim narodnim pjesmama.Postoji o njoj i hrvatska uzrečica: “Nema dana bez Danice,ni večeri bez Večernjice”.S njom počinje svaki novi dan,kao navjestitelj novog dana,ona je simbol rađanja svakodnevnog života i rada,početak nečeg novog u stremljenju čovjeka kao pojedinca i naroda kao mnogoljudnog kolektiviteta
DaniczaHorvatzka,Slavonska y Dalmatinzka! • DaniczaHorvatzka,Slavonska y Dalmatinzka, kasnije Danica Ilirska glavni je književni časopis koji u početku objavljuje štokavske i kajkavske književne tekstove,a ubrzo i samo štokavske. • DaniczaHorvatzka,Slavonska y Dalmatinzka prvi puta je tiskana 10.Prosinca 1835. Gaj je smatrao da će njegova književna Danica osvijetliti pravi,novi put kojim će hrvatski narod doći do svog jedinstvenog književnog jezika.
U Danici su se tijekom 1835. objavljivali razni sastavci među kojima su se najviše isticale rodoljubive pjesme.Isticale su se pjesme Ivana Mažuranića(Primorac Danici) i Ljudevita Farkaša ( Na domovinu). U 10. broju Danice 14. ožujka 1835. objavljena je pjesma “Horvatska domovina” Antuna Mihanovića Ljudevit Vukotinović,Ivan Mažuranić, Ljudevit Farkaš , Tomo Blažek, Josip Morić, Dragutin Rarovac, Pavlo Stoos i Vjekoslav Babukić su bili poznati sudionici u Daniczi
Ta pjesma poslije je napisana novim pravopisom!! Još Horvatska ni propala dok mi živimo,visoko se bude stala kad ju zbudimo.Ak je dugo tvrdo spala, jačja hoće bit,ak je sada vu snu mala, će se prostranit. Hej! Horvati braćo mila, čujte našu reč,neće nas razdružit sila baš nikakva već!Nas je negda jedna mati draga rodila,z jednim nas je, Bog joj plati, mlekom pojila.Kako ćemo majki bolje sad zahvaliti kak da bumo jedne volje sad zahvaliti kak da bumo jedne volje se zjediniti.Ni li skoro skrajnje vreme da nj zvisimo tak da stranjsko teško breme iz nas bacimo.
Protivnici Novina i Danice tvrdili su da suradnici i podržavatelji Novina i Danice kvare postojeći književni jezik,i da od Hrvata žele načiniti Vlahe Hrvate.Pokretači,suradnici i podržavatelji Novina i Danice bili su svjesni da su na pravom i dobrom putu.Uvjeren u to Gaj je u svom “Proglasu” od 5. prosinca 1835. najavio da će Novine i Danica od početka 1836.izlaziti pod ilirskim imenom i da će biti pisani novim pravopisom i štokavskim narječjem.Kao što je Gaj najavio 2. siječnja 1836. u Zagrebu je izašao prvi broj Danice ilirske. Danica Ilirska
Najzanimljiviji prilog bio je 5. broj Danice u kojoj je bila pjesma Ljudevita Gaja pod naslovom “Horvatov szloga y zjedinenye za szvojegavszelyublyenogaCzesara y KralyaFranyu 1. protiv Francuzom vu letu 1813.” Pjesma je imala budnički karakter:poticala je Hrvate na vjeru u sebe i u svoju domovinu.Pjesma je napisana kajkavskim narječjem i starim pravopisom.
DaniczaHorvatzka,Slavonska y Dalmatinzka! • DaniczaHorvatzka,Slavonska y Dalmatinzka, kasnije Danica Ilirska glavni je književni časopis koji u početku objavljuje štokavske i kajkavske književne tekstove,a ubrzo i samo štokavske. • DaniczaHorvatzka,Slavonska y Dalmatinzka prvi puta je tiskana 10. prosinca 1835. Gaj je smatrao da će njegova književna Danica osvijetliti pravi,novi put kojim će hrvatski narod doći do svog jedinstvenog književnog jezika.
DaniczaHorvatzka,Slavonska y Dalmatinzka ispunila je tijekom 1835.svoju zadaću.To su prvi koraci na putu, kojim su Hrvati krenuli u nastojanju da izgrade svoje jezično i književno jedinstvo,a time i sveukupno jedinstvo u cjelokupnom “ilirskom” prostoru.
Suradnici u Danici ilirskoj 1837. bili su poznati pjesnici:Stanko Vraz,Antun Kaznačić. • Danica ilirska je tijekom 1836. donijela pjesme Tome Blaženka,Marka Topalovića,Ivana Mažuranića i drugi. • Donijela je u pet nastavaka “osnovu slovnice slavjanskenarečja ilirskoga”koju je napisao Vjekoslav Babukić.I ”Kratki uvod u dogodovščinu Velike Ilirije” • Gaj je u Danici ilirskoj objavio svoja dva proglasa.U prvom proglasu objašnjavao je zadaću ilirskog pokreta.A u drugom je isticao:”Vinograd naš jest čitava Ilirija velika..”
Prezentaciju izradili: • UČENICI VII.A