Mirovinska reforma u Hrvatskoj - trenutna situacija i perspektive sindikata

1. Mirovinska reforma u Hrvatskoj - trenutna situacija i perspektive sindikata Zagreb, 1. – 2. srpnja 2013. Darko Šeperić Savez samostalnih sindikata Hrvatske savjetnik za socijalnu politiku darko.seperic@sssh.hr

2. Mirovinski sustav u RH - pregled • reforma po receptu Svjetske banke (suprotno mirovinskim sustavima EU-15!) • započeta zakonodavnim izmjenama 1998./1999., djelomično provedena uvođenjem 2. stupa 2002. (mlađi od 40 g.), nakon toga zanemaren nastavak reforme i rješavanje iz nje proizišlih problema • model prihvaćen bez javne rasprave, procjene rizika i socijalnih posljedica i rješenja za financiranje tranzicijskog troška • tri razine: • obvezno mirovinsko osiguranje (15%, javni mirovinski sustav, PYGO) • obvezna individualna kapitalizirana štednja (5%, II stup) • dobrovoljna kapitalizirana štednja (III stup; otvoreni i zatvoreni mirovinski fondovi)

3. Mirovinski sustav u RH – pregled (2) • uvjeti za starosnu mirovinu: 65 godina i 15 godina staža • uvjeti za prijevremenu mirovinu: 60 godina i 35 godina staža •  izjednačavanje dobi za žene i muškarce – postepeno do 2029. • penalizacije prijevremenog umirovljenja • od 0,15 do 0,34% po mjesecu ranijeg stjecanja mirovine zavisno od ukupnog mirovinskog staža pojedinca, • nagrađivanje (0,15% po mjesecu) za kasnije umirovljenje od propisanog • usklađivanje mirovina – “švicarska formula” (50:50 rast plaća i potrošačkih cijena) •  zamrznuto 2010. i 2011. g.

4. Trenutna situacija • 1.449.757 osiguranika / 1.219.608 korisnika mirovina (prema ZOMO, travanj 2013., podaci HZMO-a) • omjer broja korisnika i osiguranika = 1 : 1,19 • broj korisnika starosne mirovine 509 133 • broj korisnika prijevremene starosne mirovine 137 476 • broj korisnika invalidske mirovine 246 142 • broj korisnika obiteljske mirovine 237 079 • + povlaštene mirovine • prosječna mirovina: 2.206 kn (295 EUR) • 2012. prihodi od doprinosa pokrili samo 55% izdataka za mirovine iz 1. stupa • udio prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći: 40% (55% za 40 godina staža i prosječnom plaćom) •  udovoljava li minimumu socijalne sigurnosti? • najniža mirovina za 40 godina staža samo je 3-4 posto manja od prosječne mirovine za isti staž (30% starosnih umirovljenika prima najnižu mirovinu) • prosječna dob izlaska s tržišta rada 60,9 g (2009.)

5. Održivost sustava • financijska neodrživost sustava pokušava se riješiti privatizacijom (povećanje izdvajanja za 2. stup) • pri tome je osnovni cilj povećanje efikasnosti, kapitaliziranja štednje i razvoj tržišta kapitala • privatizacija ne može riješiti probleme javnog mirovinskog sustava, ali ih može povećati • nema izravne veze između fondova kapitalizirane štednje i povećanja dobrobiti osiguranika (stope prinosa, troškovi upravljanja...) • pri uvođenju 2. stupa zanemareno je: • osiguranje zadovoljavajućih prihoda u starosti • tranzicijski trošak i način njegovog financiranja • smanjena redistribucija u korist nisko plaćenih radnika • rizik ulaganja prebacuje se na pojedinca

6. Temeljni problemi mirovinskog sustava u RH • omjer broja korisnika i osiguranika – temeljni problem nije starenje stanovništva, nego niska stopa zaposlenosti • drastičan pad prihoda nakon umirovljenja – mirovine ne osiguravaju ekonomsku i socijalnu sigurnost u starosti • upitna učinkovitost javne uprave (utječe na oba mirovinska stupa) • nestabilan institucionalni i zakonodavni okvir (česte izmjene) • investicijski rizici i administrativni troškovi privatnih fondova • fleksibilizacija i deregulacija tržišta rada – širenje fleksibilnih oblika rada sužava bazu i obuhvat doprinosa za mirovinsko osiguranje • s obzirom na ova kretanja, mirovine današnjih mladih bit će sve teže vezati uz rad i zaradu (doprinos na plaće)

7. Prijedlozi za nastavak reforme – Vlada RH • nastavkom reforme želi se: • unaprijediti položaj umirovljenika • osigurati održivost sustava • pojeftiniti sustav • nejasno će se postići ravnoteža između primjerenosti mirovina i održivosti sustava, budući da su mirovine već sada neprimjerene, a sustav se održava samo zahvaljujući visokim transferima iz općih poreza • povećati doprinos za 2. stup za 2% do kraja 2015. g • budući da je smanjivanje doprinosa za 1. stup nerealno, može se očekivati kompenzacija smanjenjem doprinosa za zdravstvo (koji također već sada ne pokriva troškove zdravstvenog sustava!) • produženje uvjeta dobi na 67 godina iza 2020. ili 2030. g. •  zanemareno očekivano trajanje života

8. Prijedlozi za nastavak reforme – Vlada RH (2) • redefiniranje formule za usklađivanje mirovina • trenutna “švicarska formula” uzrokuje pad realne vrijednosti mirovina • mogućnost: fleksibilno usklađivanje (npr: 70:30, viši postotak odnosi se na varijablu s većim rastom) • rad umirovljenika • omogućiti obavljanje određenih poslova bez zamrzavanja mirovine • već postoji mogućnost rada na ugovor o djelu (s čestim zloupotrebama) • refediniranje “zaštitne mirovine” (najniža mirovina) • razmišlja se o uvođenju imovinskog cenzusa • opasnost: najniža mirovina je trenutno jedini redistributivni element u 1. stupu, a prima ju sve veći broj radnika • redefinicija pojma invalidnosti •  definirati kao “preostalu radnu sposobnost”

9. Prijedlozi za nastavak reforme – Vlada RH (3) • redefiniranje mirovine za osiguranike koji primaju mirovinu iz 1. i 2. stupa •  prema trenutnoj formuli, formula za izračun mirovine iz 1. stupa postavljena je prenisko, što će dovesti do znatno nižih mirovina • novi način određivanja prijevremene starosne mirovine •  radnici s 41 i više godina staža odlazili bi u mirovinu bez obzira na godine i bez penalizacije •  radnici koji odlaze u prijevremenu mirovinu zbog stečaja (ako ne pronađu posao u 2 godine) ne bi bili penalizirani •  novi način umanjenje prijevremene mirovine za sve ostale (moguće povećanje penalizacije) • refedefinirati staž osiguranja s povećanim trajanjem (beneficirani staž) •  u skladu s globalnim trendovima kretanje prema kompenzaciji teških uvjeta rada povećanim primanjima, prekvalifikaciji u slučaju zanimanja koja se ne mogu obavljati nakon određene dobi, te kompenziranja psihofizičkih oštećenja na individualnoj osnovi

10. Ključna pitanja – sindikalna perspektiva • temeljni cilj svake daljnje reforme mora biti oblikovanje mirovinskog sustava koji osigurava sigurne i dostatne prihode, odnosno ljudski prihvatljiv život u starijoj dobi • neovisno o oblicima zapošljavanja i kombinaciji različitih elemenata u mirovinskom sustavu • demografska kretanja i nove tehnologije koje smanjuju potrebu za ljudskim radom povećavaju potrebu za društvenom solidarnošću i odgovornošću države • a država istovremeno želi svoju odgovornost smanjiti! • čitav sustav zahtjeva temeljitu reformu (i “pospremanje”) • temeljem sveobuhvatne i sustavne analize, a ne nizom pojedinačnih intervencija • preispitati sve kategorije povlaštenih mirovina, uskladiti ih s financijskim mogućnostima i odvojiti od mirovina iz rada • reformu provoditi odgovorno, postepeno, uz simulaciju predvidivih učinaka i široku javnu raspravu • borba protiv sive ekonomije i neuplate doprinosa

11. Ključna pitanja – sindikalna perspektiva (2) • Temelj socijalne sigurnosti u starosti mora biti javni mirovinski sustav, kao što je to u zapadnoj Europi, a (dobrovoljna) kapitalizirana štednja može biti samo dodatak mirovini iz javnog mirovinskog sustava • povećanje doprinosa za II stup dodatno razgrađuje javni mirovinski sustav, a rizik starosti prebacuje na pojedinca (suprotno Ustavu RH) • troškovi dosadašnjeg preusmjeravanja doprinosa u 2. stup već su veliki (1,6% BDP-a), a prostora za daljnje restrikcije razine mirovina nema

12. Posljedice sadašnjeg modela za mlade • trendovi na tržištu rada (prekarizacija, povećanje razdoblja nezaposlenosti) upućuju na nemogućnost ostvarenja primjerenih mirovina kroz kapitaliziranu štednju (uplate niske i neredovite) • potreban je isti izračun mirovine iz 1. stupa za sve osiguranike •  2. stup treba biti dodatak

13. S S S H Savez samostalnih sindikata Hrvatske Union of Autonomous Trade Unions of Croatia Trg kralja Petra Krešimira IV, br. 2 10 000 Zagreb, Croatia Tel: + 385 1 4655 026 Fax: + 385 1 4655 011 sssh@sssh.hr www.sssh.hr