1 / 17

PROMJENE U OPSEGU I STRUKTURI SIROMAŠTVA U HRVATSKOJ

PROMJENE U OPSEGU I STRUKTURI SIROMAŠTVA U HRVATSKOJ. Prof. dr. sc. Zoran Šućur Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Studijski centar socijalnog rada. “Nejednakosti i siromaštvo u Hrvatskoj” Tribina Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo Zagreb, 26. svibnja 2014. SIROMAŠTVO:

jace
Download Presentation

PROMJENE U OPSEGU I STRUKTURI SIROMAŠTVA U HRVATSKOJ

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. PROMJENE U OPSEGU I STRUKTURI SIROMAŠTVA U HRVATSKOJ Prof. dr. sc. Zoran Šućur Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Studijski centar socijalnog rada “Nejednakosti i siromaštvo u Hrvatskoj” Tribina Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo Zagreb, 26. svibnja 2014.

  2. SIROMAŠTVO: TRENDOVI U RAZDOBLJU KRIZE

  3. Relativno siromaštvo u RH: 2007. – 2012. Izvor: DZS i Eurostat • Zbog metodoloških razloga i promjena u konceptu dohotka nije moguće uspoređivati podatke o siromaštvu prije i nakon 2010. • Linija siromaštva EU (60% medijana) nije prikladna za praćenje promjena u stvarnom životnom standardu • Rast siromaštva u 2010. za 1 postotni bod ako se linija siromaštva fiksira u 2007. • Naturalni dohodak važan izvor kućanskog dohotka: smanjuje stopu rizika od siromaštva u prosjeku za gotovo 2 postotna boda

  4. Subjektivno siromaštvo u RH: 2010. – 2012. Izvor: DZS i autorovi izračuni temeljem ADS • Stope subjektivnog siromaštva kontinuirano rastu od 2010. ako siromašnima smatramo one koji “vrlo teško” spajaju kraj s krajem • Više od 1/5 stanovništva percipira se siromašnim, a više od 55% živi u kućanstvima koja teško ili vrlo teško spajaju kraj s krajem

  5. PROMJENE U SASTAVU SIROMAŠNIH

  6. Siromaštvo u životnom ciklusu • Porastao rizik siromaštva svih dobnih skupina, osim najstarije (iako su starije osobe i dalje najbrojnija skupina među siromašnima) • U odnosu na 2007., u 2010. najviše porastao rizik siromaštva djece i mladih Izvor: autorovi izračuni temeljem APK (linija siromaštva fiksirana u 2007.)

  7. Medijan ekvivalentnog dohotka (u PPS) Izvor: Eurostat i DZS • Nisu starije osobe i umirovljenici povećali prosječni dohodak, već se smanjio dohodak drugih dobnih skupina

  8. Siromaštvo i tržište rada Izvor: autorovi izračuni temeljem APK (linija siromaštva fiksirana u 2007.) • Kriza je pogodila radno aktivni kontingent stanovništva (zaposlene i nezaposlene); stope siromaštva ostalih smanjene u 2010. • Rast siromaštva izražen među nezaposlenima (nezaposleni čine preko 16% svih siromašnih u 2010.)

  9. Siromaštvo i broj djece • Krizom su posebice pogođena kućanstva s ovisnom djecom (najviše jednoroditeljske obitelji) • Smanjen rizik siromaštva kućanstava bez djece, ali u ovim kućanstvima i dalje živi oko 62% svih siromašnih Izvor: autorovi izračuni temeljem APK (linija siromaštva fiksirana u 2007.)

  10. POLITIKA PREMA SIROMAŠTVU I GOSPODARSKA KRIZA • problem dostupnosti plaćenog rada • neučinkoviti socijalni transferi

  11. Udio osoba u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada Izvor: Eurostat * Vrlo niski intenzitet rada odnosi se na kućanstva u kojima niti jedan član kućanstva ne radi ili radi vrlo malo odnosno radno sposobni članovi (18-59 g.) rade 20% ili manje od ukupnog broja mjeseci u kojima su mogli raditi u protekloj godini. • Više od 16% građana RH živi u kućanstvima u kojima nitko ne radi (iza Irske najveći udio u zemljama EU) • Članovi kućanstava bez zaposlenih imaju vrlo visoke stope siromaštva (iznad 40%)

  12. Stope redukcije siromaštva u RH zahvaljujući mirovinama i socijalnim transferima • Primjetan je pad učinkovitosti ukupnog sustava socijalnih transfera u redukciji siromaštva • Smanjena učinkovitost transfera zbog slabijeg utjecaja mirovina na stope redukcije siromaštva Izvor: autorovi izračuni temeljem baze Eurostata

  13. Stope redukcije siromaštva u EU zahvaljujući mirovinama i socijalnim transferima (2012.) Izvor: autorovi izračuni temeljem baze Eurostata

  14. Socijalni troškovi u zemljama EU (% BDP) Izvor: Eurostat i DZS

  15. Socijalni troškovi u zemljama EU (u PPS po stanovniku) Izvor: Eurostat i DZS

  16. Socijalni troškovi za zaštitu od nezaposlenosti te stanovanje i socijalnu skrb (2011.) Izvor: Eurostat • Sustav socijalne zaštite u RH i drugim zemljama EU djeluje kao stabilizator: pomaže da realni kućanski dohoci padaju sporije od BDP-a • Problem niskih socijalnih izdataka za programe čiji su korisnici siromašni: socijalna pomoć i zaštita od nezaposlenosti

  17. Zaključno Tijekom krize poraslo siromaštvo, uključujući i ekstremno. Kriza je više pogodila radno aktivno stanovništvo (nezaposleni) i one koji ovise o njima (djeca).  Nezaposlenost (osobito dugotrajna) ključni je uzročnik siromaštva. Slabija učinkovitostsustava socijalne zaštite i programa koje koriste najsiromašniji (socijalna skrb i zaštita od nezaposlenosti): mali obuhvat, niske razine naknada, skromna izdvajanja u usporedbi sa zemljama EU.  Blagi trend rasta novog siromaštva: mladi nezaposleni i osobe s višim kvalifikacijama, obitelji s djecom (osobito s 1 ili 2 djece), rast kreditnog opterećenja i rizika neredovite otplate kredita, beskućnici.

More Related