1.13k likes | 1.96k Views
JAVNI PRIHODI Porezi Carine Doprinosi Takse Parafiskaliteti. Poreski principi. Poreski principi Adama Smitha Poreski principi Alfreda Wagnera. EFEKTI OPOREZIVANJA. Efekti prije oporezivanja (izbjegavanje plaćanja poreza) Efekti poslije oporezivanja (“prevaljivanje poreza”).
E N D
JAVNI PRIHODIPoreziCarineDoprinosiTakseParafiskaliteti Monetarne i javne finansije
Poreski principi • Poreski principi Adama Smitha • Poreski principi Alfreda Wagnera Monetarne i javne finansije
EFEKTI OPOREZIVANJA • Efekti prije oporezivanja (izbjegavanje plaćanja poreza) • Efekti poslije oporezivanja (“prevaljivanje poreza”) Monetarne i javne finansije
DVOSTRUKO OPOREZIVANJE • Interno dvostruko oporezivanje • Međunarodno dvostruko oporezivanje Monetarne i javne finansije
PORESKA TERMINOLOGIJA Elementi oporezivanja: • Elementi lične prirode • Elementi materijalne prirode Monetarne i javne finansije
DIREKTNI I INDIREKTNI POREZI • DIREKTNI POREZI (porez na dobit preduzeća, porez na imovinu, porez na dohodak građana...) • INDIREKTNI POREZI (carine, jednofazni porez na promet proizvoda i usluga, svefazni neto porez na promet proizvoda i usluga ili PDV...) Monetarne i javne finansije
ZAKON O POREZU NA DOHODAK GRAĐANA(model u Federaciji BiH od 01. 01. 2009.) Monetarne i javne finansije
Osnovni oblici poreza na dohodak • Tri sistema oprezivanja dohodka - cedularni - sintetički - mješoviti Zakon o porezu na dohodak u FBiH, (Sl.novine FBiH br 10/07) zasniva se na konceptu sintetičkog sistema oporezivanja dohotka po kome se svi prihodi koje porezni obveznik ostvari u određenom periodu (kalendarska godina) oporezuje jednim porezom Porez na dohodak kao sintetički oblik poreza na dohodak prisutan je u poreznom zakonodavstvu svih savremnih država Monetarne i javne finansije
Porez na dohodak - SRBIJA • Mjesečni neoporezivi iznos je 5.000 RSD ( 60 EUR) stopa 12% Monetarne i javne finansije
Porez na dohodak – CRNA GORA Monetarne i javne finansije
Porez na dohodak- MAKEDONIJA Monetarne i javne finansije
Porez na dohodak - HRVATSKA Monetarne i javne finansije
Porez na dohodak - ALBANIJA Monetarne i javne finansije
U praksi ne postoje dva identična porezna sistema što znači da strana država shodno svojim potrebama uvodi pojedine porezne oblike koji čine jednu cjelinu • Međutim, porezni sistemi i porezne politike moraju se što više približavati i usklađivati radi potpune integracije ekonomskih prostora Monetarne i javne finansije
Predmeti oporezivanja • oporezivanje ukupnog prihoda koji fizičko lice ostvaruje iz različitih izvora odnosno oporezivanjem njegove zarade (prihoda po osnovu nesamostalne djelatnosti), • dobiti koju ostvari obavljanjem samostalnih djelatnosti, slobodnih zanimanja, • po osnovu imovine i imovinskih prava (zakupa, najma, otuđenja i sl.) • ulaganja kapitala, od poljoprivrede i šumarstva, • po osnovu dobitaka ostvarenih učešćem u nagradnim igrama i igrama na sreću. Monetarne i javne finansije
Predmet oporezivanja su i • prihodi iz svih navedenih izvora koje fizičko lice ostvari na bilo koji nezakonit način (RADOM NA CRNO) ili obavljanjem samostalne djelatnosti bez odobrenja nadležnog organa. • Rashodi koje je imalo fizičko lice koje je te prihode ostvarilo, ne mogu odbiti. Monetarne i javne finansije
PRIHODI OD NESAMOSTALNE DJELATNOSTI Sva primanja zaposlenika koja ostvari po osnovu rada, bez obzira pod kojim nazivom ili u kojem obliku su isplaćena. Prihodima od nesamostalne djelatnosti smatraju se i: • naknade za rad ili usluge obavljene izvan redovnog radnog vremena (prekovremeni rad, noćni rad dežurstvo i sl.), • naknade koje zaposleniku isplati treće lice (provizije, popusti, napojnice, nagrade i sl.) i svi drugi prihodi koje zaposlenik ostvari od trećeg lica po osnovu obavljanja nesamostalne djelatnosti za poslodavca, • naknade isplaćene za rad koji kod poslodavca u toku mjeseca ne traje duže od 10 dana ili 80 sati i koje iznose najviše 250,00 KM Monetarne i javne finansije
Obračun i plaćanje poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti • Porezni period – jedna kalendarska godina • Obveznici obračuna i uplate poreza : - isplatilac prihoda od nesamostalne djelatnosti, - zaposlenik kod nerezidenta, - prestavnički organ vlasti • Rok obračuna – svaki mjesec • Mjesto plaćanja : - za zaposlenika, rezidenta – mjesto prebivališta - za zaposlenika, nerezidenta i stranog državljanina – prema sjedištu isplatioca • Rok – plaćanja poreza – prilikom isplate plaće Monetarne i javne finansije
Po isteku poreznog perioda porezni obvezvici su dužni izvršiti godišnji obračun poreza na dohodak i shodno članu 36. stav 1. Zakona do kraja februara tekuće godine za proteklu godinu, SAČINITI i Poreznoj upravi podnijeti godišnju poreznu prijavu (obrazac GPD-1051), osim u slijedećim slučajevima: 1) zaposlenici koji su ostvarili dohodak od nesamostalne djelatnosti u i izvan Federacije samo od jednog rezidentnog poslodavca a koji u istom poreznom periodu nisu ostvarili dohotke iz drugih izvora. OBAVEZA PODNOŠENJA GODIŠNJE POREZNE PRIJAVE Monetarne i javne finansije
2)porezni obveznici koji su u poreznom periodu ostvarili samo dohotke za koje je obračunat, obustavljen i uplaćen porez po odbitku kao konačna porezna obaveza i to: - dohodak od nesamostalne djelatnosti za rad u trajanju do 80 sati mjesečno kojim je isplaćen prihod do 250 KM, - dohodak od ulaganja kapitala, - dohodak od imovine ostvaren iznajmljivanjem kuća, stanova i kreveta turistima koji plaćaju boravišnu taksu, - dohodak od otuđenja nekretnina, - dohodak od nagradnih igara i igara na sreću , - dohodak od ulaganja kapitala, Monetarne i javne finansije
3) porezni obveznici - nerezidenti za dohodak ostvaren povremenim obavljanjem samostalne djelatnosti na području Federacije ako se sav ostvareni oporezivi dohodak iz tog poreznog perioda odnosi na dohodak od nesamostalne djelatnosti ostvaren po osnovu samo jednog radnog odnosa odnosno od samo jednog poslodavca koji je na svaku isplaćenu plaću obračunao, obustavio i uplatio akontaciju poreza na dohodak u skladu sa odredbama člana 27. Zakona; • ako se sav ostvareni oporezivi dohodak iz tog poreznog perioda potiče po osnovu prihoda na koje je pri isplati obračunat, obustavljen i uplaćen porez po odbitku koji se, prema odredbama Zakona o porezu na dohodak, ne smatra akontacijom već konačnom obavezom Monetarne i javne finansije
OBAVEZE POSLODAVCA U POSTUPKU OPOREZIVANJA DOHOTKA OD NESAMOSTALNE DJELATNOSTI Obaveza obračunavanja, obustave i uplate poreza: Poslodavac i isplatilac su dužni obračunati, obustaviti i na propisani račun uplatiti mjesečnu akontaciju poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti. Pri isplati prihoda od nesamostalne djelatnosti u novcu, plaćanje poreza dospijeva istovremeno sa isplatom, odnosno isplata dohotka i uplata poreza na dohodak vrši se istog dana ili narednog dana po izvršenoj isplati. • Pri isplati prihoda od nesamostalne djelatnosti u stvarima, obračun poreza na dohodak i uplata poreza dospijevaju istovremeno sa isplatom, odnosno isplata dohotka u stvarima i uplata poreza na dohodak vrši se istog dana ili narednog dana po izvršenoj isplati. • Akontacija poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti i dohotka od druge samostalne djelatnosti članova predstavničkih organa vlasti uplaćuje se prema općini prebivališta poreznog obveznika. Monetarne i javne finansije
Ako porezni obveznik nema prebivalište u Federaciji, akontacija poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti uplaćuje se prema sjedištu poslodavca. • Porezni obveznici koji ostvaruju dohodak od nesamostalne djelatnosti iz inostranstva dužni su obračunati i uplatiti akontaciju poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti u roku pet dana od dana prijema dohotka. U istom roku i na isti način dužan je obračunati i uplatiti porez na dohodak od nesamostalne djelatnosti i porezni obveznik zaposlen u diplomatskom ili konzularnom predstavništvu ili međunarodnoj organizaciji sa diplomatskim imunitetom. Monetarne i javne finansije
Obaveza vođenja evidencija o dohotku od nesamostalne djelatnosti Poslodavac je dužan vršiti evidentiranje isplaćenih plaća i drugih oporezivih naknada po osnovu radnog odnosa na obrascu OLP-1021 – Obračunski list plaća Obračunski list plaća dužna su voditi i lica koja u smislu ovog pravilnika imaju obaveze poslodavca uključujući i lica koja vrše isplate poslaničkih paušala i drugih prihoda po osnovu obavljanja drugih samostalnih djelatnosti Monetarne i javne finansije
OBAVEZE POSLODAVACA I POREZNIH OBVEZNIKA KOJE PROISTIČU IZ PRELAZNIH I ZAVRŠNIH ODREDBI ZAKONA O POREZU NA DOHODAK I PRAVILNIKA PRELAZNA ODREDBE VEZANE ZA POREZNU KARTICU Izuzetno od odredbi čl. 28. stav 1. Zakona o porezu na dohodak, radi što bržeg uvođenja u sistem priznavanja prava na umanjenje poreznih osnovica po osnovu izdržavanja članova uže porodice i invaliditeta poreznog obveznika i članova porodice koje izdržava koje se ostvaruje na osnovu porezne kartice, u prvoj godini primjene Zakona (od 01.01. do 31.12. 2009. godine), popunjene zahtjeve za izdavanje poreznih kartica svojih zaposlenika (obrazac PK-1001) zajedno sa odgovarajućom doku-mentacijom na osnovu koje se utvrđuje ukupan faktor za izračunavanje iznosa ličnog odbitka, prikupljaće poslodavci. Monetarne i javne finansije
Nakon sravnivanja podataka iz zahtjeva sa priloženom dokumentacijom poslodavci mogu utvrditi privremeni faktor za izračunavanje mjesečnog iznosa ličnog odbitka svakog zaposlenika pojedinačno i isti primjenjivati već kod prve isplate plaće u 2009. godini, prije pribavljanja poreznih kartica (obrazac PK-1002), a koje će Porezna uprava početi izdavati od 01.05.2009. godine, na osnovu proslijeđenih zahtjeva od strane poslodavca. • Nakon preuzimanja poreznih kartica od Porezne uprave, poslodavci će biti obavezni uskladiti obračunate akontacije poreza na plaću i utvrđene iznose ličnih odbitaka obračunate na osnovu zahtjeva svojih zaposlenika sa ličnim odbicima utvrđenim na osnovu ukupnog faktora ličnog odbitka iz porezne kartice, i u slučaju eventualnih razlika uskladiti obračunate akontacije poreza na plaću za protekli period kao i evidencije o izvršenim isplatama plaća (obrazac OLP-1021). Monetarne i javne finansije
Počev od 01.05.2009. godine poslodavci će podatke iz zahtjeva za izdavanje poreznih kartica svojih zaposlenika moći dostavljati i u elektronskoj formi (na CD-u ili e-mailom). • Za tačnost podataka iskazanih u zahtjevu za izdavanje porezne kartice dostavljene putem poslodavca solidarno su odgovorni poslodavac i zaposlenik. • Zaposlenici koji svoju poreznu karticu ne pribave u 2009. godini na način utvrđen na naprijed opisani način, pravo na lični odbitak za 2009. godinu moći će ostvariti na osnovu podnesene godišnje porezne prijave sa priloženom vjerodostojnom dokumentacijom Monetarne i javne finansije
Izuzetno od odredbi 10. stav 1. Zakona o porezu na dohodak, poslodavci koji do 31. decembra 2008. godine svojim zaposlenicima ne utvrde odnosno sa istim ne ugovore isplatu plaće u bruto iznosu ili u neto iznosu u kojem nisu sadržani doprinosi iz plaće već samo porez zaposlenika, bit će obavezni pri svakoj isplati plaće izvršenoj nakon 01. 01. 2009. godine, ugovorene neto plaće svojih zaposlenika koje su utvrđene prije početka primjene Zakona o porezu na dohodak, preračunati u bruto iznos primjenom formule utvrđene članom 49. Zakona. • Taj iznos koristiti za utvrđivanje osnovice za obračun mjesečnih akontacija poreza na plaću zaposlenika, sve do utvrđivanja novih plaća zaposlenika u bruto iznosu ili u iznosu koji u sebi sadrži samo porez na plaću zaposlenika koji prije isplate plaće poslodavac mora obračunati, obustaviti i uplatiti na propisani račun. Monetarne i javne finansije
Dijagram obaveza za poslodavca • Preuzimanje zahtijeva za izdavanje porezne kartice za uposlenike i za sebe • Distribucija zahtjeva za izdavanje porezne kartice i upustava uposlenicima • Preuzimanje popunjenih zahtjeva i pripadajuće dokumentacije od uposlenika, objedinjavanje zahtjeva i dostavljenje Poreznoj upravi • Preuzimanje porezne kartice za uposlenike i za sebe • Preračun neto plaće u bruto plaću Monetarne i javne finansije
PRIMJERI OBRAČUNA DOPRINOSA I Z PLAĆE I MJESEČNE AKONTACIJE POREZA NA PLAĆU PO SADA VAŽEĆIM PROPISIMA I PREMA ODREDBAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Osnovica za doprinose (bruto plaća) u ovom slučaju izračunava se: 1.000 x 1,47058 = 1.471,00 1.000 x 1,0526 = 1.525,55 0,69 Monetarne i javne finansije Zaposleniku je u 2008. godini utvrđena plaća u neto iznosu od 1.000,00 KM izdržava dvoje djece i ima utvrđen faktor ličnog odbitka 2,2 i na plaće koje se isplaćuju u 2009. godini ovom zaposleniku umanjivati porezne osnovice za iznos od 660,00 KM (2,2 x 300 = 660,00)
do 31.12.2008.Od 01. 01. 2009. 1. Bruto iznos plaće 1.471,00 KM 1.525,55 KM 2. Obavezni doprinosi (32%) 471,00 KM (31%) 472,90 KM 3. Oporeziva plaća 1.000,00 KM 1.052,65 KM 4. Lični odbitak (F-2,2) - 660,00 KM 5. Porezna osnovica 1.000,00 KM 392,65 KM Porez 5% 50,00 KM 6. Porez 10% 39,25 KM • Neto za isplatu (3.- 6.) 1.000,00 KM 1.013,40 KM 8. Obaveze poslodavca Doprinosi na plaću 11,5% 169,15 KM 10,5% 160,20 KM Poseban porez 0,5% 5,00 KM 0,5% 5,25 KM Porez na plaću 50,00 KM - - Ukupni troškovi plaće (1.+ 8.) 1.695,15 KM 1.691,00 KM Monetarne i javne finansije
Zaposleniku je u 2008. godini utvrđena plaća u neto iznosu od 1.000,00 KM i izdržava dvoje djece, ali zaposlenik nema poreznu karticu. Poslodavac u ovom slučaju ne može kod obračuna obračuna mjesečnih akontacija poreza na plaće koje se isplaćuju u 2009. godini uzimati u obzir niti osnovni mjesečni iznos ličnog odbitka niti lične odbitke za izdržavanu djecu 1.000 x 1,05263 1.000 x 1,47058 = 1.471,00 ____________ = 1.525,55 0,69 Monetarne i javne finansije
Monetarne i javne finansije • Zaposleniku je u 2008. godini utvrđena plaća u neto iznosu od 1.000,00 KM. Zaposlenik nije invalid, a od svojih pri-manja izdržava samo sebe. Zaposlenik je od Porezne uprave pribavio poreznu karticu sa utvrđenim faktorom ličnog odbitka 1,0 koju je dostavio svome poslodavcu. Poslodavac je obavezan kod obračuna mjesečnih akontacija poreza na plaće koje se isplaćuju u 2009. godini ovom zaposleniku umanjivati porezne osnovice za 300,00 KM (1,0 x 300 = 300,00). • Osnovica za doprinose (bruto plaća) u ovom slučaju izračunava se: 1.000 x 1,47058 = 1. 471,00 1.000 x 1,0526 = 1.525,55 0,69
AKO POSLODAVAC ZADRŽI ISTE PLAĆE KAO I 2008. • Zaposleniku je u 2008. godini utvrđena plaća u neto iznosu od 1.500,00 KM Izdržava dvoje djece faktor ličnog odbitka 2,2 Poslodavac se obavezao da će ovom zaposleniku i u 2009. godini isplaćivati po odbitku obaveznih doprinosa iz plaće i poreza na plaću ''na ruke'' isti iznos (1.500,00 KM) Da bi to postigao on mora utvrditi odgovarajući iznos bruto plaće koji će u sebi sadržavati odgovarajuće iznose doprinosa iz plaće i akontacije poreza na plaću po odbitku kojih će zaposleniku ostati za isplatu neto iznos od 1.500,00 KM. U ovom slučaju to se može postići primjenom slijedeće formule: Monetarne i javne finansije
Carine u sistemu javnih prihoda Monetarne i javne finansije
Carina je iznos koji se naplaćuje prilikom uvoza i izvoza roba. Prihodi od carina se koriste za potreba državne blagajne, za potrebe ostvarivanja određenih uticaja na spoljnotrgovinsku razmjenu kao što su zaštita domaće proizvodnje, podsticanje njenog razvoja i uravnoteženje platnog bilansa. Monetarne i javne finansije
Podjela carina • U zavisnosti od metoda koji se primjenjuje prilikom obračuna carina: 1. Carine po vrijednosti 2. Specifične carine 3. Kombinovane carine Monetarne i javne finansije
Podjela carina U zavisnosti od toga koji cilj država želi postići: • Fiskalne • Zaštitne • Prohibitivne • Retorzivne • Preferencijalne • Diferencijalne • Antidampinške • Kompenzatorne • Sezonske Monetarne i javne finansije
Carinski sistem BiH • Carinski sistem predstavlja dio pravnog sistema jedne države. • Carinski sistem države Bosne i Hercegovine regulisan je nizom autonomnih i međunarodnih propisa. • Carinski propisi primjenjuju se jedinstveno na području BiH. • Carinske stope su jednake na cijeloj teritoriji BiH. Monetarne i javne finansije
Zakonom o carinskoj politici Bosne i Hercegovine regulisani su osnovni elementi sistema za carinsku zaštitu privrede Bosne i Hercegovine, prava i obaveze svih subjekata u postupcima carinjenja robe i putnika. • Regulisano je carinsko područje, carinska linija, carinski granični pojas, carinski nadzor, postupak carinjenja robe i drugih instituta koji reguliraju sistem carinske zaštite. Monetarne i javne finansije
Carinska tarifa* sadrži raspon stopa od 0- 30 % • Prosječna stopa carine je 8,96%. • Visina carinskih opterećenja grupisana je u 14 stopa carine. • Carinske stope se kreću u rasponu: • 0%, 1%, 3%, 5%, 7%, 8%, 10%, 12%, 15%, 18% i 20%. Monetarne i javne finansije
Postupak carinjenja robe koja se uvozi u carinsko područje BiH, sprovodi carinarnica kod koje je roba prijavljena za carinjenje. • U BiH postoje 4 glavne carinske ispostave: • CI Banja Luka, • CI Sarajevo, • CI Tuzla, • CI Mostar • Carinski obveznik je lice koje je dužno da plati carinu i druge uvozne dadžbine pri uvozu i izvozu robe. Monetarne i javne finansije