Depresija

1. Depresija Prof. dr. sci. Danijel Buljan Klinika za psihijatriju KBC “Sestre milosrdnice”

2. Definicija • Depresija, poremećaj, pad raspoloženja koji po svojoj jačini, trajanju i nemogućnostima da ga osoba kontrolira odstupa od svakodnevnih “životnih” promjena raspoloženja • Depresija je univerzalno ljudsko iskustvo staro koliko i čovječanstvo

3. Prema etiologiji Primarni depresivni poremećaji F32-F39 Sekundarni, organski i simptomatski depresivni poremećaji F06.3 Depresivna reakcija na stres - kratka F43.20 ili - produžena F 43.21 Prema težini kliničke slike Blaga depresija F32.0 Umjereno teška depresija F32.1 Umjereno teška depresija sa somatskim simptomima F32.2 Teška depresija s psihotičnim simptomima F32.3 Povratni depresivni poremećaj F33. Klasifikacija depresivnih poremećaja MKB-10

4. Međunarodna klasifikacija bolesti – 10. revizija Diagnostic and statistical manual of mental disorders – 4. revizija Da bi se postavila dijagnoza depresije potrebno je: za blagu najmanje 4, srednju najmanje 5 i tešku najmanje 7 simptoma u trajanju od barem 2 tjedna

5. Somatski simptomi depresije • Nespecifični bolni sindromi (glavobolja, atipična facijalna bol, križobolja, bol u prsima, trbuhu….) • Vrtoglavica • Mučnina i gubitak apetita • Gubitak tjelesne težine • Opća tjelesna slabost • Tromost, usporenost (retardacija) ili nemir (agitacija) • Gubitak energije • Povlačenje u krevet

6. Diferencijalna dijagnoza depresije prema • Organskom depresivnom poremećaju koji je posljedica oštećenja mozga • Demenciji (Alzheimerova, vaskularna…) • Parkinsonovoj bolesti • Hipotireozi (mixedem)

7. Epidemiologija • Blagu je depresiju doživjelo barem jednom u životu više od polovice čovječanstva • Depresija je dva puta češća u žena nego u muškaraca • Svaka peta žena i svaki deseti muškarac tijekom života dožive barem jednu ozbiljnu depresivnu epizodu • Oko 50% depresivnih bolesnika ostaje neprepoznato • Oko 70% se ne liječi • Samo 10% liječi se sukladno suvremenim terapijskim načelima

8. Epidemiologija depresije • Učestalost depresivnih poremećaja u općoj populaciji je 7% (3,6-6,8%, Williams, ’97) • U hrvatskoj ima oko 200 000 depresivnih osoba • Depresija prevladava u dobi od 35 do 60 godina • 1990. godine bila je četvrti javnozdravstveni problem u svijetu • 2020. godine biti će drugi javnozdravstveni problem

9. Epidemiologija • Premorbidno poremećenoraspoloženje značajno povećava rizik za nastanak kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti • Depresija, anksioznost i poremećaj spavanja značajno su komorbidno povezani s - kroničnim bolnim sindromom, - kardiovaskularnim i - cerebrovaskularnim bolestima

10. Učestalost javljanja depresije pri pojedinim tjelesnim bolestima

11. Tijek, prognoza i ishod depresije • 10% se liječi prema suvremenim načelima • 25% epizoda traje < 1 mjesec • 50% epizoda traje < 3 mjeseca • 22% ostaju depresivni i nakon 2 godine • 10 do 15% teško depresivnihnapravi suicid (Williams, 1997) • Bolovanje • Radna nesposobnost

12. Teorije depresivnog poremećaja Monoaminske teorije (npr.Glassman, 1969) • Disfunkcija limbičkog sustava • Smanjenje serotonina i noradrenalina u sinapsama uzrokuje depresiju Procesi • Porast metabolizma monoamina enzimom (MAO)? • Oštećeno otpuštanje monoamina u sinapsu ili ponovno preuzimanje iz sinapse • Neurodegeneracija • Neuroplastičnost Psihosocijalni stres Integrativne

13. Liječenje • Razumijevanje psihodinamike razvoja depresije • Kognitivno-bihejvioralna i interpersonalna psihoterapija • Psihofarmakoterapija

14. Opća načela farmakoterapije(Usvojena prema Maudsley Guidelines-u) • Postaviti cilj liječenja, procjena sposobnosti za suradnju • Jednostavnost i neophodnost • Procjena nepoželjnih reakcija na lijekove: posturalna hipotenzija, sedacija, antikolinergičke, EPS, metaboličke • Farmakodinamika – Apsorpcija, distribucija metabolizam, ekskrecija • Farmakokinetika - Promjene neurona i receptorskih veza • Prekidati postupno ako nema očekivane koristi • Oprez, nuspojave zbog kumulacije lijeka! Poluživot lipofiličnih lijekova raste zbog relativnog porasta masti u omjeru tjelesne mase

15. Benzodiazepini Indikacije: akutna anksioznost, uznemirenost (sedacija), insomnija • Kratkodjelujući - alprazolam (Xanax) i klonazepam (Klonopin) • Dugodjelujući - diazepam (Valium) - klordiazepoksid (Librium) i - oksazepam (Oksazepam, Praksiten, Seraks)

16. Anksiolitički benzodiazepini Generičko ime Tvorničko ime Dnevna doza mgalprazolam Xanax 0.75-1.5 lorazepam Ativan, Lorsilan 2-6 diazepam Valium, Apaurin 4-40 klordijazepoksid Librium 15-100

17. Hipnotički benzodiazepini Generičko ime Tvorničko ime Dnevna doza umg flurazepam Dalman 30 nitrazepam Mogadon 5-20 temazepam Normison 30 zaleplon Zan, 5- 10 zolpidem Zonadin 5- 10 Melatonin Circacin 2

18. SIPPS-a Indikacije: Depresija, kronična anksioznost Generičko ime Tvorničko ime mg/dan fluoksetin Prozac 20-40 (80) fluvoksamin Faverin 100-200 paroksetin Seroxat 10-50 (80) sertralin Lustral, Zoloft 100-200 citalopram Cipramil 20-40 (60) scitalopram Cipralex 10-20

19. Stabilizatori raspoloženja Indikacije – BAP • Litij Antiepileptici-antikonvulzivi • Karbamazepin • Valproat • Lamotrigin • Gabapentin • Topiramat • Tiagabin Omega – 3 masne kiseline

20. Antipsihotici Indikacije: Psihotični poremećaji, manija, anksioznost, nemir, agresivnost • Konvencionalni, tipični, dopaminski antagonisti (DA), prva generacija • Novi, atipični, serotonin dopamaniski antagonisti (SDA), stabilizatori raspoloženja, druga generacija - klozapin - quetiapin - risperidon - olanzapin - ziprasidon - amisulpirid i - aripiprazol • Treća generacija (aripiprazol)?

21. Elektrokonvulzivna terapija-EKT • primjenjuje se u slučajevima rezistentnim na psihoterapiju i psihofarmakoterapiju i kada je potrebno postići brzi antidepresivni učinak

22. Zaključci • Depresija je veliki javnozdravstveni problem • Interdisciplinarni pristup • Rano otkrivanje i liječenje postaje jedan od temeljnih ciljeva suvremene medicine • Liječenje se uspješno provodi primjenom psihoterapije, psihofarmakoterapije, elektrokonvulzivne terapije i rehabilitacije