240 likes | 494 Views
DEPRESIJA I KARCINOM Sinopsis zasnovan na izdanju Svjetske psihijatrijske asocijacije “Depresija i karcinom” (Kissane D, Maj M, Sartorius N, urednici – Chichester: Wiley, 2010). Epidemiologija depresije kod pacijenata sa karcinomom.
E N D
DEPRESIJA I KARCINOM Sinopsis zasnovan na izdanju Svjetske psihijatrijske asocijacije “Depresija i karcinom” (Kissane D, Maj M, Sartorius N, urednici – Chichester: Wiley, 2010)
Epidemiologija depresije kod pacijenata sa karcinomom • Više grupa vršilo je procjenu pojave depresije kod pacijenata sa karcinomom a dobijena prevalenca široko varira (teška depresivna epizoda3 do 38%; sindromi depresivnog spektra 1.5 do 52%). • Tipovi karcinoma koji su često udruženi sa depresijom uključuju tumore mozga (41-93%), karcinom gušterače (i do 50%), glave i vrata (i do 42%), dojke (4.5-37%), karcinom ženskih genitalnih organa- ginekološki (23%) i pluća (11%). • Iz: Massie MJ i sar. The prevalence of depression in people with cancer. U: Depression and Cancer. Kissane D, Maj M, Sartorius N (ured.). Chichester: Wiley, 2010.
Metodološki problemi epidemioloških studija depresijekod pacijenata sa karcinomom • Širok raspon stope prevalence odražava razlike između studija (različite definicije depresije,upotreba samoprocjenskih skala/upitnika ili psihijatrijskih intervjua, tip i stadijum karcinoma, vrsta tretmana karcinoma). • Kod pacijenata sa karcinomom, depresija se teže procjenjuje jer se depresivni simptomi javljaju u kontinuitetu, u rasponu od normalnog osjećanja tuge do težeg oblika afektivnog poremećaja. • Dijagnostikovanje teške depresivne epizode kod pacijenata sa karcinomom može biti izazov, jer dijagnostički kriterijumi u DSM-IV klasifikacionom sistemu uključuju brojne simptome koji se preklapaju sa simptomima karcinoma ili neželjenih dejstava tretmana karcinoma (gubitak apetita, pad tjelesne težine, poremećaji spavanja, tuga, gubitak energije, smetnje dekoncentracija, psihomotornа usporenost) • Iz: Passik SD, Lowery AE. Recognition and screening of depression in people with cancer. U: Depression and Cancer. Kissane D, Maj M, Sartorius N (ured.). Chichester: Wiley, 2010.
Depresijai demoralisanost Depresiju kod pacijenata sa karcinomom treba razlikovati od demoralisanosti. Depresivna osoba u potpunosti gubi sposobnost da osjeti zadovoljstvo, a demoralisana osoba može uživati u sadašnjem trenutku, ukoliko joj se odvuče pažnja od demorališućih misli. Demoralisana osoba osjeća se blokiranom za preduzimanje akcije, ne znajući šta da radi, osjećajući se bespomoćno i nesposobno; depresivna osoba ispoljava pad u motivacijskoj i nagonskoj sferi i nije sposobna da djeluje čak i onda kada joj je odgovarajući pravac djelovanja poznat. Iz: Massie MJ i sar. The prevalence of depression in people with cancer. U: Depression and Cancer. Kissane D, Maj M, Sartorius N (ured.). Chichester: Wiley, 2010.
Teškoće u prepoznavanju depresije kod pacijenata sa karcinomom • Posjete onkologu imaju tendenciju da se primarno fokusiraju na tretman tjelesne bolesti i njegova neželjena dejstva, a sekundarno na bol i liječenje simptoma. Emocionalni simptomi se mogu previdjeti ili čak potcijeniti, kao očekivana posljedica oboljevanja od karcinoma. • Pacijentinerado odlaze ljekaru radi emocionalnih smetnji iz straha da ta vrsta smetnji ne odvuče pažnju ljekara od njegovih nastojanja u liječenju karcinoma ili se plaše negativnih kulturoloških stavova prema depresiji. • Iz: Passik SD, Lowery AE. Recognition and screening of depression in people with cancer. U: Depression and Cancer. Kissane D, Maj M, Sartorius N (ured.). Chichester: Wiley, 2010.
Evaluacijainstrumenataza screening na depresiju kod pacijenata sa karcinomom Podaci zasnovani na meta analizi Vodermaier i sar.(J. Natl. Cancer Inst. 2009;101:1464-1488). PHQ-9, Patient Health Questionnaire-9; BSI-18, Brief Symptom Inventory-18; CES-D, Center for Epidemiological Studies - Depression Scale; EPDS, Edinburgh Postnatal Depression Scale; HADS, Hospital Anxiety and Depression Scale; ZSDS, Zung Self-Rating Depression Scale; BDI, Beck Depression Inventory; GHQ-28, General Health Questionnaire-28. Iz: Passik SD, Lowery AE. Recognition and screening of depression in people with cancer. U: Depression and Cancer. Kissane D, Maj M, Sartorius N (ured.). Chichester: Wiley, 2010.
Činioci koji određuju emocionalni odgovorna karcinom Emocionalni odgovorosobenakarcinomodređuju TRI činioca: a) odnos prema dijagnozi (npr., kao izazov ili prijetnja), b) percepcija kontrole (djelomična ili nikakva)i c) pogled na prognozu (dobra ili loša). Iz: Clarke DM. Psychological adaptation, demoralization and depression in people with cancer. U: Depression and Cancer. Kissane D, Maj M, Sartorius N (ured.). Chichester: Wiley, 2010.
Stilovi prilagođavanja karcinomu Pogled na bolestKontrola Prognoza Borbenost duha Izazov DjelomičnaDobra Izbjegavanje Minimalna ili poricanje prijetnja NevažnaDobra Neizvjesna-prihvaćena FatalizamMalaBez kontrole sa staloženošću prijetnja Beznadežnost/ Ozbiljna prijetnja Bez Neizbježno negativna bespomoćnost ili gubitak AnksioznaOzbiljna Neizvjesna Neizvjesna preokupiranost prijetnja Prema Moorey and Grey (Psychological therapy for patients with cancer: a new approach. Washington: American Psychiatric Press, 1989). Iz: Clarke DM. Psychological adaptation, demoralization and depression in people with cancer. U: Depression and Cancer. Kissane D, Maj M, Sartorius N (ured.). Chichester: Wiley, 2010.
Citokini i neurobihejvioralni simptomi kod pacijenata sa karcinomom • Proinflamatorni citokini (uključujući TNF-alfa, IL-1 i IL-6) izazivaju sindrombolesnog ponašanja koji ima nekoliko karakteristika koje se preklapaju sa teškom depresivnom epizodom. • Ovaj sindromuključujeanhedoniju, kognitivnu disfunkciju, anksioznost/razdražljivost,psihomotornu usporenost, tugu, anoreksiju, promjene sna i povećanu osjetljivost na bol. • Proinflamatorni citokinikod pacijenata sa karcinomom koji imaju depresiju su povišeni i njihova koncentracija je u korelaciji sa simptomima bolesnog ponašanja. • Iz: Musselman DL i sar. Biology of depression and cytokines in cancer. U: Depression and Cancer. Kissane D, Maj M, Sartorius N (ured.). Chichester: Wiley, 2010.
Uticaj depresije na preživljavanje pacijenata sa karcinomom • Studija sprovedena u pacijentkinja sa karcinomom dojke, tokom petogodišnjeg praćenja, pokazala je da su žene sа izraženijom depresijom imale znatno manju vjerovatnoću preživljavanja (Watsoni sar., 1999). • U populacijskoj studiji sa preko 10.000 participanata, tokom osmogodišnjeg praćenja, kod pacijenata sa karcinomom koji su imali depresiju utvrđen je znatno veći rizik od smrtnog ishoda u odnosu na one koji nisu bili depresivni (Onitiloi sar., 2006). • Medijator veze između depresije i preživljavanja kod karcinoma je nepridržavanje plana liječenja, koje je naglašenije kad je pacijent depresivan (DiMatteoi sar., 2000). • Iz: DiMatteo RM, Haskard-Zolnierek KB. Impact of depression on treatment adherence and survival from cancer. U: Depression and Cancer. Kissane D, Maj M, Sartorius N (ured.). Chichester: Wiley, 2010.
Načini na koje depresija utiče na pridržavanje plana liječenja karcinoma • Nesposobnost prihvatanja dijagnoze karcinoma i informacija o liječenju • Smanjenje motivacije za brigu o sebi; teškoće planiranja • Negativni stavovi prema zdravlju i pesimističan stav prema liječenju • Izbjegavanje obrazaca ponašanja koja promovišu zdravlje • Socijalna izolacija i povlačenje • Nedovoljno korišćenje resursa zajednice • Izražene poteškoće u toleriranju neželjenih efekata terapije • Iz: DiMatteo RM, Haskard-Zolnierek KB. Impact of depression on treatment adherence and survival from cancer. U: Depression and Cancer. Kissane D, Maj M, Sartorius N (ured.). Chichester: Wiley, 2010.
Depresijapovećavasuicidalni rizik kod pacijenata sa karcinomom • Pacijenti sa karcinomom su u dvostruko većem riziku da počine samoubistvo u odnosu na opštu populaciju (Rocketti sar., 2007). • Depresija je poznati uzrok jedne polovine svih samoubistava, a oboljeli od depresije imaju 25 puta veći rizik od suicida (Breitbarti sar., 2006). • Dodatni faktori rizika za samoubistvo kod oboljelih od karcinoma su i prateća osjećanja, poput osjećanja da je na teretu drugima, gubitak neovisnosti, želja da ima kontrolu nad smrću, tjelesni simptomi, osjećanje beznadežnosti, kao i egzistencijalni problemi, nedostatak socijalne podrške i strah od budućnosti (Hudsoni sar., 2006). • Iz: Breitbart W i sar. Suicide and desire for hastened death in people with cancer. U:Depression and Cancer. Kissane D, Maj M, Sartorius N (ured.). Chichester: Wiley, 2010.
Smjerniceza procjenu suicidalnog rizika kod pacijenata sa karcinomom- I Na osnovu podataka izThe National Breast Cancer Centre and National Cancer Control Initiative Clinical Practice Guidelines (2003) i Hudsoni sar. (Palliat. Med. 2006;200:703-710). Iz: Breitbart W i sar. Suicide and desire for hastened death in people with cancer. U: Depression and Cancer. Kissane D, Maj M, Sartorius N (ured.). Chichester: Wiley, 2010.
Smjerniceza procjenu suicidalnog rizika kod pacijenata sa karcinomom- II Na osnovu podataka izThe National Breast Cancer Centre and National Cancer Control Initiative Clinical Practice Guidelines (2003) i Hudson i sar. (Palliat. Med. 2006;200:703-710). Iz: Breitbart W i sar. Suicide and desire for hastened death in people with cancer. U: Depression and Cancer. Kissane D, Maj M, Sartorius N (ured.). Chichester: Wiley, 2010.
Kognitivnaterapijadepresije kod pacijenata sa karcinomom- I Iz: Kissane DW i sar. Psychotherapy for depression in cancer and palliative care. U: Depression and Cancer. Kissane D, Maj M, Sartorius N (ured.). Chichester: Wiley, 2010.
Kognitivnaterapija depresije kod pacijenata sa karcinomom - II Iz: Kissane DW i sar. Psychotherapy for depression in cancer and palliative care. U: Depression and Cancer. Kissane D, Maj M, Sartorius N (ured.). Chichester: Wiley, 2010.
CALMterapijadepresije kodpacijenatasa uznapredovalim karcinomom- I Iz: Kissane DW i sar. Psychotherapy for depression in cancer and palliative care. U: Depression and Cancer. Kissane D, Maj M, Sartorius N (ured.). Chichester: Wiley, 2010.
CALMterapijadepresije kod pacijenatasauznapredovalim karcinomom- II Iz: Kissane DW i sar. Psychotherapy for depression in cancer and palliative care. U: Depression and Cancer. Kissane D, Maj M, Sartorius N (ured.). Chichester: Wiley, 2010.
Intervencijekod suicidalnih pacijenata Prilagođeno iz: Hollandi sar. (ured.). Quick reference for oncology clinicians. Charlottsville: IPOS Press, 2006. Iz:Breitbart W i sar. Suicide and desire for hastened death in people with cancer. U: Depression and Cancer. Kissane D, Maj M, Sartorius N (ured.). Chichester: Wiley, 2010.
Antidepresivi i njihova upotreba kod pacijenata sa karcinomom- I Iz: Grassi L i sar. Pharmacotherapy of depression in people with cancer. U: Depression and Cancer. Kissane D, Maj M, Sartorius N (ured.). Chichester: Wiley, 2010.
Antidepresiviinjihovaupotreba kod pacijenata sa karcinomom- II Iz: Grassi L i sar. Pharmacotherapy of depression in people with cancer. U: Depression and Cancer. Kissane D, Maj M, Sartorius N (ured.). Chichester: Wiley, 2010.
Antidepresivi i njihova upotreba kod pacijenata sa karcinomom- III Iz: Grassi L i sar.Pharmacotherapy of depression in people with cancer. U:Depression and Cancer. Kissane D, Maj M, Sartorius N (ured.). Chichester: Wiley, 2010.
Smjernice za upotrebu antidepresiva kod pacijenata sa karcinomom • Započeti tretman sa niskim dozama i nastaviti sa postepenom titracijom lijeka do postizanja optimalnog individualnog odgovora (niske doze pomažu izbjegavanje početnih neželjenih dejstava, naročito kod pacijenata koji su u lošem fizičkom stanju). • Informisati i uvjeriti pacijenta o latentnom periodu započinjanja djelovanja lijekova i mogućoj pojavi neželjenih dejstava, da bi se izbjeglo preuranjeno odbacivanje lijekova i odustajanje od terapije, posebno kod pacijenata koji koriste i druge lijekove. • Liječenje provoditi 4-6 mjeseci da bi se sprečila pojava relapsa ili nove depresivne epizode nakon ulaska u remisiju. • Redovno pratiti pacijentove tjelesne varijable i istovremenu upotrebu lijekova za liječenje karcinoma (npr. kortikosteroidi, antiemetici, antibiotici, antiestrogenii hemoterapija). • Prekinuti uzimanje lijekova postepenim smanjenjem doze za 50% tokom par nedelja da bi se smanjio rizik od apstinencijskih simptoma, što bi moglo biti uznemirujuće i pogrešno shvaćeno kao simptom karcinoma ili relapsa depresije. • Sigurnost i edukacija pacijenata su izuzetno važni u onkološkim okolnostima. • Iz: Grassi L i sar. Pharmacotherapy of depression in people with cancer.U: Depression and Cancer. Kissane D, Maj M, Sartorius N (ured.). Chichester: Wiley, 2010.
Zahvalnost Ovaj sinopsis je dio programa Svjetske psihijatrijske asocijacije (WPA) koji ima cilj podizanja svijesti o prevalenciji i prognostičkim implikacijama depresije kod osoba sa tjelesnim oboljenjima. Veoma cijenimo podršku ovom programu, koju su dali Fondacija Lugli, Italijansko društvo za biološku psihijatriju, Eli-LillyiBristol-MyersSquibb. WPA se zahvaljuje Dr Amri Delić iz Tuzle i Dr Goranu Račetoviću iz Prijedora (Bosna i Hercegovina), za njihovu pomoć u pripremi ovog sinopsisa. ______________________________________________________________