UTICAJ KRIZE I PREGLED PROCESA DONOŠENJA MAKROEKONOMSKE I FISKALNE POLITIKE U BiH

1. UTICAJ KRIZE I PREGLED PROCESA DONOŠENJA MAKROEKONOMSKE I FISKALNE POLITIKE U BiH Naida Čaršimamović Vukotić CDMA Radionica Fiskalna politika i programsko budžetitranje u Bosni i Hercegovini Sarajevo, februar 2011. godine

2. Pregled prezentacije • Opšti pokazatelji o BiH • Model ekonomskog rasta u predkriznom periodu, regionalna usporedba i uticaj krize • Rad Fiskalnog vijeća Bosne i Hercegovine • Pitanja i odgovori

3. Opšti pokazatelji o BiH • Broj stanovnika procjenjuje se na 3.842.566, ali se tačni podaci neće znati do implementacije popisa stanovništva • Broj umrlih izjednačen sa brojem rođenim (oko 35.000 u 2009. godini) • Prema registriranom broju na biroima, broj neuposlenih u BiH je 42,3%, odnosno 516.544, dok je broj registrovanih uposlenih 699.808 • Prema Anketi o radnoj snazi koja koristi međunarodne kriterije definiranja uposlenosti, neuposlenost u BiH u 2010. godini iznosi 27,2% (29,1% u FBiH i 23,6% u RS-u), dok je u 2009. godini iznosila 24,1%. • Prema Anketi o radnoj snazi, stopa ktivnosti (procenat onih kojih rade ili traže uposlenje u odnosu na broj radno sposobnih) je veoma niska i iznosi samo 42,9% ukupno, a samo 33,2% za žene • Najveća stopa neuposlenosti je za osobe sa završenom srednjom školom – čak 71% • Izražen trend slabog podudaranja obrazovanja sa potrebama tržišta 3

4. Uticaj krize u regiji Nakon globalnog rasta od 3,2% u 2008. godini, svjetska privreda ostvarila je u 2009. godine ostvarila pad od 0,6%, što predstavlja najdublju recesiju od II Svjetskog rata. U 2010. je na globalnom nivou došlo do blagog oporavka (ukupni globalni rast od oko 5%), s tim da je oporavak uglavnom došao iz Kine i Indije. Projekcije za 2011. godinu se kreću oko rasta od 4,5%, što je niže u odnosu na 2010. godinu. Centralnoistočna Evropa je jedna od regija čiji je ekonomski rast u krizi najviše ugrožen, a koje se istovremeno najsporije oporavljaju od krize. Ovo je uvjetovano specifičnim modelom rasta koji je bio prisutan u ovoj regiji u periodu prije krize – rast je bio vođen domaćom potrošnjom (javnom i privatnom), rezultirajući visokim deficitom tekućeg računa, niskom štednjom i visokim vanjskim dugom. Na području zapadanog Balkana, prosječan ekonomski rast prije krize iznosio je oko 6%, da bi zatim u 2009. godini došlo do pada od skoro 3%. Istovremeno, projicirani oporavak je izuzetno spor u odnosu na druge regije u razvoju, sa prosječnim rastom od oko 0,8% u 2010 i 3,5% z 2011. Dakle, očekuje se da u 2012. godini naše zemlje budu na nivou 2008. godine, čime se period od 2009. do 2011. godine može nazvati izgubljenim. 4

5. Ekonomski rast u regiji 5

6. Uticaj krize na BiH • Prije krize, rast bh. ekonomije vođen je rastom domaće potrošnje, koja je financirana iz inostranstva • U 2009. godini jasno smo vidjeli uticaj krize, • smanjenje doznaka dijaspore za 17%. • smanjenje izravnih stranih ulaganja za 50% • smanjenje kreditne mase za 600 miliona KM. • proračunski deficit od 4,5%. • pad javnih prihoda za 11%. • Globalna kriza se u BiH prenijela putem tri temeljna mehanizma: • pad cijena izvozne robe i potražnje za njom • opadanje direktnih investicija i doznaka iz inostranstva, te • smanjenje raspoloživih izvora kreditiranja u financijskom sektoru

7. Regionalni fiskalni pokazatelji 7

8. Uticaj krize na fiskalni sistem Kriza ističe: • Značaj fiskalne politike • Značaj pravovremenog i kvalitetnog fiskalnog izvještavanja svih nivoa • Potrebu za izmjenom strukture budžeta radi više ulaganja • Značaj fiskalne koordinacije • Potrebu za boljim informacijama o budžetskoj potrošnji, u cilju usmjeravanja ušteda na niže prioritete i programe sa slabijim učinkom • Značaj praćenja mjera učinka da bi se utvrdio proster za potencijalna poboljšanja i uštede • Potrebu za boljim razumijevanjem budžetskog procesa od strane vlada, parlamenata, medija i javnosti

9. Utjecaj krize na financijski sektor • Bankarski sektor dominira financijskim sistemom u BiH. Udjel aktive ovog sektora u aktivi financijskog sistema je oko iznosio 80%, aoko 95% ukupne aktive i 90% prosječnog dioničkog kapitala koncentrirano je u bankama s većinskim stranim vlasništvom, na koje je utjevala globalna financijska kriza.Veliki procenat stranog vlasništva je potencijalni rizik zbog toga što se strateške odluke donose izvan domašaja monetarnih vlasti BiH. Vrijednost imovine finansijskih posrednika

10. Utjecaj krize na financijski sektor • Ponašanje banaka prije krize: • Velika ekspanzija – velika konkurencija, ograničen broj kvalitetnih klijenata i projekata • Agresivni marketinški pristup • Veliki broj instant proizvoda bez adekvatne edukacije klijenata • Značajan kreditni rast • Ponašanje banaka za vrijeme krize: • Nedovoljan partnerski odnos sa klijentom – nedovoljna fleksibilnost prema klijentu • Nespremnost PR i marketinških službi da zaustave negativnu percepciju • Promjena poslovnog ponašanja: • Promjena fokusa sa plasmana na depozite • Konzervativnost i restriktivnost u poslovnom pristupu • Ekstenzivna procjena rizika kod novih plasmana

11. Donošenje makroekonomskih i fiskalnih politika u BiH • Veliki broj institucija i nivoa vlasti uključen u pripremu strateških dokumenata: • Strategije pojedinih budžetskih korisnika • Sektorske strategije • Entitetske ekonomske politiike (Federalni zavod za programiranje razvoja, IRBRS, makroekonomski odjeli entitetskih ministarstava finansija) • Direkcija za ekonomsko planiranje • Nedostaje krovna strategija : • Razvojna strategija BiH? • Strategija socijalne uključenosti?

12. Fiskalno vijeće BiH • Vrhovno tijelo za definiranje i koordinaciju makroekonomskih i fiskalnih politika u BiH?: • Nedostaje krovna strategija : • Razvojna strategija BiH? • Strategija socijalne uključenosti? • Izuzetna kompleksnost fiskalne strukture i ograničenje monetarne politike čine krucijalnim rad Fiskalnog vijeća?

13. Federacija Centralna vlada Republika Srpska (RS) Centralna vlada Kantoni (10) Opštine (84) Opštine (53) BiH višesobna fiskalna kuća OHR Brčko Distrikt Država Van-budžetski fondovi Penzioni fond Fond zdravstva Zavod za zapošljavanje Direkcije za ceste [Fond branilaca] Van-budžetski fondovi Penzioni fond Fond zdravtsva Fond za dječiju zaštitu Fond za zapošljavanje Direkcija za ceste Razvojna banka 3

14. Fiskalno vijeće BiH • Pokušaji i napori međunarodne zajednice da se Zakon o Fiskalnom vijeću usvoji 2004. godine • Konačno usvajanje 2009. godine, uz izmjene, uključujući u definirajnu rada tijela u okviru Fiskalnog vijeća • Članovi Fiskalog vijeća: • Tri premijera i tri ministra finansija • Savjetodavna grupa • Sekretarijat • Način odlučivanja Fiskalog vijeća

15. Fiskalno vijeće BiH • Nadležnosti Fiskalnog vijeća BiH • koordinaciju fiskalne politike u Bosni i Hercegovini • usvajanje Prijedloga dokumenta Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika u Bosni i Hercegovini, koji sadr`i sljede}e parametre:  • prijedlog fiskalnih ciljeva bud`eta institucija: Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta • prijedlog makroekonomske projekcije i projekcije ukupnih indirektnih poreza i njihove raspodjele za narednu fiskalnu godinu • prijedlog gornje granice zadu`enja bud`eta institucija: Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta • Usvajanje makroekonomskih projekcija • Praćenje realizacije utvrđenih ciljeva i kriterija prilikom donošenja i izvršavanja budžeta, kao i preduzimanje korektivnih mjera i aktivnosti  • uspostavljanje potpune koordinacije aktivnosti u poštivanju budžetskih kalendara u pripremi, usvajanju, izvršenju i reviziji svih budžeta • usvajanje Poslovnika o radu Fiskalnog vijeća i drugih potrebnih akata za funkcioniranje rada Fiskalnog vijeća

16. Problemi u funkcioniranju Fiskalnog vijeća BiH • Nedovoljno definirane i različito tumačene zakonske nadležnosti • Odluke o državnom budžetu ili o svim budžetima? • Nedostatak stručne i nezavisne tehničke pomoći • Manjak analiza i u dijelu planu i u dijelu izvršenja • Nedostatak usvojene i prihvaćene strateške osnove politika za sve nivoe vlasti • Nedostatak efikasnog mahanizma za otklanjanja blokade u radu Fiskalnog vijeća • Državni budžet

17. BIH fiskalnakuća?

18. HVALA! • Pitanja? • naida.carsimamovic@spem3.ba