POLITIKE I REŽIMI DEVIZNIH TEČAJEVA, dio VI

1. POLITIKE I REŽIMI DEVIZNIH TEČAJEVA, dio VI Akademska 2013/14

2. SADRŽAJ PREDAVANJA: • Podjela svijeta na valutne blokove • Politika konkurentskih devalvacija • Valutni ratovi CILJEVI PREDAVANJA: • Analizirati uzroke i posljedice konkurentskih devalvacija te ih usporediti s razdobljem 1930ih • Analizirati zašto nastaju valutni ratovi te na koji način utječu na svjetsko gospodarstvo

3. Kretanje BDPa (%), kvartalno za EU-28, Japan i SAD Izvor: eurostat, Basicfigures on the EU, First quarter 2014

4. Nakon napuštanja pravila iz Bretton Woodsa više ne možemo govoriti o postojanju sustava na globalnoj razini koji bi kontrolirao kretanja i utjecaj odluka pojedinih zemalja na ostale zemlje i svjetsko gospodarstvo u cjelini • Međunarodni monetarni fond zadržao je aktivnu ulogu na globalnom financijskom tržištu • Krize se rješavaju nizom sporazuma, ali bez sustavnog usmjeravanja i kontroliranja kretanja i odluka nacionalnih vlasti • Aktualna pitanja međunarodne suradnje rješavaju se dogovorima među zainteresiranim zemljama i/ili najrazvijenijim zemljama svijeta, ali bez institucije koja bi se time sustavno bavila

5. Niz pitanja (zbog kojih je i došlo do osnivanja MMFa) još uvijek je otvoreno • Formiranje (formalnih i neformalnih) valutnih blokova • Politike deviznih tečajeva i njihovi potencijalni negativni učinci • Prednosti i nedostaci liberalizacije kretanja kapitala te ukidanje niza kvantitativnih instrumenata zbog trgovinskih integracija • Otežana mogućnost zaštite nacionalnog gospodarstva od nepovoljnih kretanja u okruženju • Razlike između zemalja različitog stupnja razvitka

6. Pod valutnim blokovima podrazumijevamo • korištenje zajedničke valute od strane skupine zemalja (uglavnom i monetarne unije, sa zajedničkom monetarnom politikom) • formalno ili neformalno vezivanje nacionalne valute za drugu valutu • Najznačajnije svjetske valute u tom smislu su dolar, euro i jen– promjena vrijednosti valute i/ili politika ovih zemalja snažno utječe na njihove trgovinske partnere, odnosno na zemlje koje ih koriste kao sidrenu valutu • Koncentriranje oko nekolicine valuta postavlja i pitanje hoće li se i na koji način razviti jedinstvena svjetska valuta te na kojim bi pravilima tada sustav bio postavljen • Takav sustav bio bi značajno drugačiji od sustava zlatnog standarda jer bi se de facto zasnivao na papirnatoj valuti emitiranoj od strane središnje monetarne institucije

7. Politika konkurentskih devalvacija • Pojam koji karakterizira odnose među valutama tijekom 1930ih godina, ali se ponovno aktualizirao s manipuliranjem tečajnim kretanjima najznačajnijih svjetskih valuta tijekom krize od 2007 nadalje • Konkurentske devalvacije podrazumijevaju međusobno “natjecanje” među državama u umjetnom snižavanju tečaja nacionalne valute, kako bi se potaknuo izvoz, time i poboljšala pozicija nacionalnog gospodarstva • ALI … nemoguće je postići situaciju u kojoj će jednostrani interesi pridonijeti stabiliziranju svjetskog gospodarstva i izlasku iz krize  u tom slučaju radi se o “zero-sum game” kod koje u konačnici nitko ne izlazi kao pobjednik

8. DEVALVACIJA – pad vrijednosti domaće valute • Slabljenje nacionalne valute u odnosu prema drugim valutama – pozitivan utjecaj na izvoz • U pravilu se devalvacija smatra negativnom pojavom: • Snažno utječe na najšire stanovništvo – pogoršava životni standard, osobito ako postoji valutna neusklađenost i/ili indeksacija dugova u stranoj valuti • U slučaju denominacije vanjskog duga u stranoj valuti, otežava njegovo servisiranje • Rezultira inflatornim pritiscima na nacionalnu valutu  Uobičajeno se smatra pokazateljem nedostataka sustava, te nacionalne vlasti teže stabilnosti nacionalne valute – ali pogoduje izvoznicima jer ih čini konkurentnijima

9. 2010. godine ponovno je upotrijebljen pojam valutni ratovi, kao podsjetnik na stanje iz međuratnog razdoblja • Politike najrazvijenijih zemalja, nekonvencionalne i usmjerene snižavanju kamatnih stopa te povećanju likvidnosti, negativno su utjecale na zemlje u razvoju u koje je počeo pritjecati kapital, uzrokujući aprecijaciju njihovih valuta, rast cijena imovine te inflatorne pritiske i smanjujući im konkurentnost • Pravu učinkovitost nekonvencionalnih mjera monetarne politike još uvijek je teško utvrditi, kao i mjere neutralizacije negativnih učinaka koje bi trebale poduzeti zemlje u razvoju

10. POLITIKA OSIROMAŠI-SVOG-SUSJEDA • Kao posljedica razvoja svjetske ekonomije i globalizacije gospodarstva sve snažnije utječu jedna na drugo – prelijevaju se kako pozitivni, tako i negativni učinci • Uvođenjem protekcionističkih mjera prema trgovinskim partnerima, manipulacijama tečajem (devalvacijama) s ciljem da se potakne izvoz, korištenjem višestrukih deviznih tečajeva .. izravno se ide na štetu svojih susjeda što, osim ekonomskih, može uzrokovati i političke probleme te može prerasti i u “trgovinske ratove” • U suvremenim uvjetima je teže koristiti mjere zaštite (kao što su npr. carine i/ili restrikcije kretanja kapitala)

11. Nakon raspada sustava iz Bretton Woodsa i problema s kojima su se zemlje suočavale u vođenju tečajne politike (i u nacionalnim, ali i u okvirima globalnog tržišta), bilo je više (pokušaja) dogovora o međunarodnoj suradnji • Jednostrane politike utječu na niz drugih zemalja s kojima je zemlja u trgovinskim odnosima, što proces globalizacije dodatno potiče • Međutim, još uvijek traju rasprave o stvarnoj učinkovitosti međunarodnih dogovora o vođenju politike, osobito jer je kriza asimetrično zahvatila zemlje: dok su se razvijene zemlje suočile s nepovjerenjem i deflatornim pritiscima koje su dovele do kamatnih stopa blizu nuli, zemlje u razvoju su imale više stope rasta koji su uzrokovali inflatorne pritiske, dovodeći do straha od “pregrijavanja” nacionalnog gospodarstva

12. Jedan od mogućih odgovora zemalja u razvoju mogla bi biti i fiskalna politika – snažnije porezno opterećenje smanjilo bi pritisak domaće potražnje na rast cijena (time i potencijalne cjenovne “balone” na pojedinim dijelovima tržišta!) • Ali, ujedno je to i politički nerado korištena mjera • Ostale mjere, koje uključuju snažnija zakonodavna ograničenja bankovnim institucijama, snižavanje nacionalnih kamatnih stopa, intervencije na deviznim tržištima i sl. ne daju optimalne rezultate i povećavaju razinu nepovjerenja između sudionika na tržištu • Ipak, bez dogovora među najznačajnijim svjetskim gospodarstvima, ne može biti ni trajne stabilnosti globalne ekonomije

13. (Buduća) uloga Međunarodnog monetarnog fonda? • Praćenje kretanja deviznih tečajeva (bez utjecaja na njihovo formiranje) te obujma i strukture međunarodnih rezervi likvidnosti – prevencija kriza kroz pružanje pouzdanih informacija o gospodarskim (nacionalnim i globalnim ) kretanjima • Održavanje međunarodne likvidnosti i pomoć u prevenciji/ rješavanju kriza kroz programe pomoći  Kritike zbog načina rješavanja kriza: • strogi uvjeti odobravanja sredstava pomoći (pomoć uvjetovana strogim mjerama štednje, posljedice politika štednje …), • zakašnjele reakcije na krize (rješavanje posljedica, a ne uzroka) • porast moralnog hazarda u zemljama-korisnicama pomoći  negativni aspekti funkcije davatelja posljednjeg utočišta

14. Dodatna literatura: • Eurostat, Basicfigures on the EU, Summer 2013 Edition • Eichengreen, B.: “CurrencyWar or International PolicyCoordination”, 2013, dostupno na http://emlab.berkeley.edu/~eichengr/curr_war_JPM_2013.pdf (svibanj 2013.) • Eurostat