HRVOJE TURKOVIĆ TEORIJA MONTAŽE (20 12 -201 3 )

1. HRVOJE TURKOVIĆTEORIJA MONTAŽE (2012-2013) 19. Uvjeti važenja pravila rampe 2. IV. 2013.

2. REKAPITULACIJA: PROMATRANJE S ISTE STRANE, RAMPA I PRAVILO RAMPE • Kad u životu promatračko-sudionički (kao svojevrsni “promatrači sa stane”) pratimo neku radnju tipično se zadržavamo s iste promatračke strane u odnosu na usmjerenje te radnje, pa se to iskustvo prenosi i na film, na izbor promatračkih položaja s kojih će gledatelj pratiti u kontinuitetu neko prizorno zbivanje s kadra na kadar, po montažnom prijelazu (dakle: unutar scene) • Ovaj prijenos iz životnih situacija u filmsko-montažnu nije bio samorazumljiv, tj. kad se kretalo snimati, pa to važi i danas za početnike, ne shvaća se odmah da bi i za smjenu kadrova kojima se prati kontinuirana radnja trebalo važiti ovo životno iskustvo. • Zato su filmaši, koji su uočili korisnost ovog prijenosa, uspostavili pojam rampe i pravila rampe, da bi imali orijentir pri snimanju i montiranju kadrova koji predočavanju kontinuiranu a orijentiranu radnju. Današnja bi formulacija rampe i pravila rampe glasila ovako: • Rampa:prizorna orijentacija (orijentirano zbivanje, orijentirana situacija) koja je u središtu pažnje na montažnom prijelazu • Pravilo rampe:po montažnom prijelazu treba se nastojati da se promatrački ostane na istoj strani rampe, tj. prizorne orijentacije koja je u središtu pažnje (‘s iste strane rampe’) • Dva su oprečna stava o obvezatnosti tog pravila:

3. Rampu se “ni u jednom trenutku ne smije prijeći”(Tanhofer) Zašto? Jer izaziva dezorijentaciju (o tome gdje se tko nalazi, tko kamo gleda, u kojem se pravcu kreće…) Dokaz: prošli primjer iz Ozloglašene Potpora: obrazovni video - http://www.youtube.com/watch?v=ya02fT1q18k “izgleda da ogrešenja o rampu nisu od velike važnosti publici… ljudi ne uočavaju preskoke preko rampe”(Barry Salt) SUPROTSTAVLJENE PROCJENE VAŽNOSTI PRAVILA RAMPE

4. PODSJEĆANJE NA ANALIZA PRIMJERA: • Ozloglašena, A. Hitchcock • Zašto zabuna u predočenu primjerku? Imali smo važnene indikacije razgovornog kontinuiteta: • (a) sve indikacije o ambijentalnom i ambijentalno-atmosferskom kontinuitetu • (b) indikacije da uzajamno razgovaraju • što povlači podrazumijevanje da se gledaju licem u lice – jer je to uobičajeno kad dvoje razgovara) • a to podupire prividnao sučeljena, ukrštena, orijentacija lica A bile su odsutne kontekstualne informacije: • (c) nismo dobili opću prethodnu predodžbu o njihovom uzajamnom smještaju u ambijentu (nismo dobili temeljni kadar njihove prizorne situacije)

5. ZAKLJUČAK: KAD JE RAMPA VAŽNA • 1. Kad su nam prostorni odnosi u prizoru važni za razumijevanje zbivanja • 2. Kad važne prostorne odnose pratimo preko montažnog prijelaza – uz naglu promjenu vizualnog motrišta • Jer se tu svašta može dogoditi: postoji mogućnost elipse, preskoka praćenja, moguće promjene važnog usmjerenja zbivanja i tipa našeg promatranja od kadra do kadra • 3. Kad nemamo prethodnu opću (obuhvatnu) predodžbu o relativnom ambijentalnom smještaju likova i zbivanja • Kad su kadrovi ‘dekontekstualizirani’ • 4. I kad nam prostorno usmjerenje zbivanja u kadru (smjer gledanja, smjer kretanja, smjer govornog obraćanja...)jedino ukazuje kakvi su točno važni prostorni odnosi, odnosno smjerovi.

6. PRIMJER NEPOŠTIVANJA RAMPE BEZ DEZORIJENTACIJE • PRIMJER: Moja draga Klementina, John Ford (http://www.youtube.com/watch?v=8vKqqwSWljA) • Zašto u ovom slučaju ipak nema osobite zabune o prostornim odnosima promatrača? Prisutne indikacije prizornog kontinuiteta: • (a) imamo polaznu sliku ukupne situacije – temeljni, obuhvatni, kadar • (b) situacija je ocrtana kao razmjerno statična – likovi stoje statično na istom prizornom mjestu (uz šank) i nema indikacije da mijenjaju uzajmamni prostorni odnos i da imaju takve namjere • (c) postoji razgovorni – verbalni – kontinuitet • (d) rampa se preskače s obuhvatnih na obuhvatne kadrove: u kadru imamo pod kontrolom ukupnu prostornu situaciju likova (njihovu razmjernu poziciju jednog prema drugom i prema šanku) Narušene indikacije: • (d) promatračka pozicija nije s iste strane razgovornog odnosa – prebacivanje preko rampe • PRIMJER: sustavno nepoštivanje rampe (http://www.youtube.com/watch?v=wq40uhYowBI)

7. UVJETI PREPOZNAVANJA ISTOVJETNOSTI ORIJENTACIJE I BEZ POŠTIVANJA RAMPE Pouka: poštivanje pravila rampe nije nužno za pomno praćenje radnje tek onda kad je dostatno drugih uvjeta za uočavanje postojanosti zbivanja ispunjeno, tj. ako imamo dovoljno indikacija prizornog kontinuiteta zbivanja na prijelazu s kadra na kadar: • (a) ako imamo polaznu sliku ukupne situacije – temeljni, obuhvatni, kadar • (b) ako su ispunjene sve indikacije ambijentalno-atmosferske istovjetnosti (spojivi dijelovi ambijenta; spojiva svjetlosna atmosfera; neprekinuti ambijentalni zvuk) • (c) ako su isti likovi ili predmeti u pokretu u uzastopnim kadrovima jednako situirani u ambijentu(u istom objektivnom odnosu prema ambijentalnim sastojcima) • (d) ako je situacija ocrtana kao stalna – likovi sjede ili stoje i nema indikacije da će dizati i mijenjati uzajamni prostorni odnos dok gledamo onog drugog u izdvojenom kadru; idu u istom smjeru bez naznake da ga namjeravaju promijeniti • (e) postoji razgovorni kontinuitet (zvukovno i smisleno nadovezivanje dijaloga) Kad su osigurani svi ovi uvjeti zajedno, tada se preskoke preko rampe ni ne osjeća, ili, ako se i osjeti da se tu nešto promatrački neobično dogodilo, ne mora nas to dezorijentirati u uočavanju kontinuiteta zbivanja

8. KAD PRAVILO RAMPE NIJE (OBVEZATNO) PRIMJENJIVO • Kad nema rampe! Tj. kad nema najvažnijeg prizornog usmjerenjašto bismo ga pratili preko montažnog prijelaza • (a) Kad ništa u situaciji nije važno usmjereno • lik spava, zamišljen je (ništa s interesom ne gleda), čita (ali za gledatelja nije važno što čita), hoda bez cilja... • raskadriranje takve situacije ne obavezuje nikakva rampa, može se mijenjati položaj promatranja od kadra do kadra posve slobodno, prema opisnim interesima • (b) Kad se želi pokazati da prisutna usmjerenja u situaciji nisu tematizirana, tj. da ih nije ih važno detaljno pratiti preko montažnog prijelaza • Npr. kod ‘asocijativne montaže’ (pa makar se prati ista prizorna situacija) • Pri elipsama (Poštanska kočija, John Ford - http://www.youtube.com/watch?v=CD5pDwFjbBY) • Globalno situacijski nepromjenjiv prizor i njega se opisuje (npr. koncert)on je toliko pretpostavno stalan, da preskok preko rampe (odnos prema gledatelju) ne narušava podrazumijevanje da je smjer ostao isti

9. ZAŠTO SE IPAK UGLAVNOM PRIMJENJUJE (PA I PROPISUJE) PRAVILO RAMPE • (a) Kod kontinuiranog praćenja zbivanja ostajanje s iste strane orijentacije preko montažnog prijelaza doživljava se ‘prirodnije’ zbog njihove veze s tipičnim životnim iskustvom pomnog praćenja nekog zbivanja • Veza između dvaju točki promatranja na montažnom prijelazu čine se, zato, ‘jače’ i ‘normalnije’, očekivanije • Konkretnije su, opažaju se preciznije – nisu apstraktne(nema se dojam da se predodžba o zbivanju mora zaključivalački ‘sastavljati’ od fragmentarnih informacija) • Postoje situacije u kojem tek poštivanje rampe daje ideju o važnim orijentacijama zbivanja • Predočavanje zbivanja u izdvojenim (nepreklopnim) kadrovima bez općeg uvida u situaciju (primjer Ozloglašene) • Kad je orijentacija zbivanja iznimno važna za razumijevanje zbivanja (praćenje kretanja nogometaša pri nogometnoj igri – nije svejedno opažamo li da trči prema protivničkom golu ili prema vlastitome) • I dr.

10. POJAM ‘PREIGRAVANJA RAMPE’ Pojam ‘preigravanja rampe’ – vizualno kontrolirani prelazak preko rampe analiza u Youtube-primjeru: www.youtube.com/watch?v=ya02fT1q18k • Glumci u kadru mijenjaju uzajamni prostorni razmještaj (promijene ‘ekransku orijentaciju’) • Ali se na montažnom prijelazu drži s one strane s koje ih pred montažnim prijelazom promatramo • Točka promatranja (kamera - vožnjom-panoramom) pređe ‘preko rampe’, preko usmjerenja koje se prati • Točka promatranja se preseli na drugu stranu rampe uz posrednički kadar po rampi • Kadar sa strane – kadar po rampi – kadar s druge strane prijašnje rampe • PROMATRANJE PO RAMPI JE ORIJENTACIJSKI NEUTRALNO: S PROMATRANJA PO SMJERU RAMPE (PO RAMPI) MOŽE SE MONTAŽNO SKOČITI NA BILO KOJU STRANU A DA SE NE PERCIPIRA ‘PRESKOK’ • Motivirano (skokovito) preigravanje rampe preko montažnog prijelaza: • Kako bi se otvorila buduće važna vizura na prizor (za pojavu nove sastavnice zbivanja (dolazak novog lika; odlazak u novom smjeru…) (Matanić) • Kako bi se jače odijelila dva značenjski različita dijela istog zbivanja (Tykver)

11. STILIZACIJSKI SVRHOVITI PRESKOCI RAMPE • Kako se poštivanje rampe (tj. opažanje važnog usmjerenjas s njegove iste strane) standardno očekuje, to je preskok preko rampe, osobito onaj naglašeni (naglašen je svaki preskok pod većim kutem u odnosu na rampu), doživljava kao obilježen (ipak se nekako osjeti, čak i ako smo očuvali predodžbu o orijentaciji zbivanja). • Takvo obilježavanje može se shvatiti kao greška, kao prigodno ometanje glatkoće praćenja i trenutno narušiti poptuno usredotočenje na zbivanje • Ali mogu postojati i globalniji, smisleni doživljajni razlozi – pa tada takav preskok doživljavamo kao stilizaciju. • Dva su globalna, tipična razloga za stilizacijsko korištenje preskoka preko rampe: • (1) “Interpunkcijska uporaba” – preskokom preko rampe možese dodatno obilježiti elipsa, a osobito ona na prelasku sa scene na scenu – ako se prekoscenski prati zadano kretanje (u pretpostavno istom smjeru) • (2) “Figurativna funkcija” – malo ili jako poremećenje glatkog praćenja može se iskoristiti za ojačavanje doživljaja napetosti, nervoze, trzavosti, napregnutosti..., može, dakle, navoditi na općenitije emotivne interpretacije, ali i na nevažnost konkretnosti zbivanja – na njihovu apstraktniju važnost, važnost za šire poimanje • PRIMJER: scena tuče u Volim te, Matanića