1 / 98

Teorije ponašanja potrošača I

Teorije ponašanja potrošača I. Teorija granične korisnosti. Teorije ponašanja potrošača. Kardinalistički pristup Teorija granične korisnosti Ordinalistički pristup Teorija indiferencije Teorija otkrivene preferencije. Teorija granične korisnosti. Povijesni razvoj: Gossenovi zakoni

Download Presentation

Teorije ponašanja potrošača I

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Teorije ponašanja potrošača I Teorija granične korisnosti

  2. Teorije ponašanja potrošača • Kardinalistički pristup • Teorija granične korisnosti • Ordinalistički pristup • Teorija indiferencije • Teorija otkrivene preferencije

  3. Teorija granične korisnosti • Povijesni razvoj: • Gossenovi zakoni • “zakon zasićenosti potreba” i “zakon opadajuće granične korisnosti” • “zakon izravnanja razine granične korisnosti”

  4. Zakon opadajuće granične korisnosti

  5. Zakon opadajuće granične korisnosti • Potražnja za nekim dobrom određena je njegovom GRANIČNOM KORISNOŠĆU

  6. Potrošačev višak • Smisao razmjene: pozitivna razlika između korisnosti robe i korisnosti novca

  7. Procjena viška korisnosti • A) pomoću ukupne korisnosti Ako p = 3, potrošač kupuje 4 jedinice (p = MU) Odriče se 4 x 3 = 12 jedinica korisnosti Dobiva 18 jedinica ukupne korisnosti (6+5+4+3=18) CS = 18 – 12 = 6

  8. Procjena viška korisnosti • B) pomoću prosječne korisnosti kod 4 jedinice: AU = 4.5 (MU = 3) 4.5 > 3 za 1.5 4 x 1.5 = 6 TCS (ukupni potrošačev višak) = 6 ACS (prosječni potrošačev višak) = 1.5

  9. Potrošačev višak • ... je višak cijene koju bi potrošač bio spreman platiti iznad one cijene koju stvarno plaća radije nego da ostane bez nekog dobra

  10. Zakon izravnanja granične korisnosti i ravnoteža potrošača • Problem: izbor kombinacije proizvoda kojom u granicama raspoloživog dohotka i pri datim cijenama potrošač maksimizira korisnost Dohodak potrošača=13 novčanih jedinica

  11. Zakon izravnanja granične korisnostii ravnoteža potrošača

  12. Zakon izravnanja granične korisnostii ravnoteža potrošača • 50 > 40 (A) • 45 > 40 (A) • 40 = 40 (B) • 40 > 36 (A) Rješenje: 13 = 7A + 6B

  13. Zakon izravnanja granične korisnostii ravnoteža potrošača MU1/p1=MU2/p2=...=MUn/pn=MUI/pI ...(1) MUI = granična korisnost novčanog dohotka pI = cijena novca (= 1)

  14. Zakon izravnanja granične korisnostii ravnoteža potrošača Opći princip: MUi = MUIX Pi ............(2) S obzirom da je MUI = const. i cijena novca pI = 1 slijedi da je MU1/p1=MU2/p2=....=MUn/pn=1

  15. Zakon izravnanja granične korisnostii ravnoteža potrošača Ravnotežna solucija: svaka novčana jedinica dohotka uložena u kupovinu svakog dobra donosi potrošaču jednaku korisnost (Do kupovine dolazi ako vrijedi MUi > MUI x pi )

  16. Zakon izravnanja granične korisnostii ravnoteža potrošača Uvodimo cijene: pA = 2 pB = 1 I = 16 novčanih jedinica

  17. Zakon izravnanja granične korisnostii ravnoteža potrošača

  18. Zakon izravnanja granične korisnostii ravnoteža potrošača Princip: granična vrijednost mora biti ista u svim upotrebama MUA/pA = MUB/pB ili 20/2 = 10/1 (npr. 5 kg i 6 l)

  19. Zaključci: • Ako su date krivulje potražnje i cijene svih dobara, potrošačev dohodak odlučuje o strukturi efektivne potrošačeve potražnje

  20. Zaključci: • Ako neko dobro za više potreba (novac), ukupna korisnost (TU) je maksimalna kada je granična korisnost (MU) tog dobra u svim upotrebama izjednačena

  21. Zaključci: • Da bi se postigla optimalna solucija za potrošača (max korisnost) granična korisnost svakog dobra koje se kupuje (korisnost zadnje jedinice) mora biti proporcionalna cijeni te jedinice (u protivnom bi se ukupna korisnost (TU) moga povećati realokacijom jedinica novčanog dohotka)

  22. Teorije ponašanja potrošača II Teorija indiferencije

  23. Ponašanje potrošača Tri pitanja: 1) Kako potrošačeve preferencije određuju potražnju? 2) Kako potrošači alociraju dohodak na kupnju različitih dobara? 3) Kako potrošači čiji je dohodak ograničen odlučuju koju kombinaciju dobara kupiti?

  24. Ponašanje potrošača Tri koraka: 1) Preferencije 2) Budžetsko ograničenje 3) Ravnoteža potrošača

  25. Preferencije • Subjektivna kategorija • Definira se kao binarna relacija ≿ • U ekonomiji se naziva relacija preferencije (omogućuje usporedbe parova alternativa)

  26. Preferencije • Izraz x ≿y znači da je x barem jednako tako dobar kao y • Iz njega definiramo druge dvije relacije: • Relaciju stroge preferencije x  y • Relaciju indiferencije x ~ y

  27. Preferencije • Pretpostavke: • Uređene (potrošači mogu rangirati sve košare dobara)(kompletnost preferencija) • Tranzitivne (ako potrošač preferira A u odnosu na B i B u odnosu na C, onda on preferira A u odnosu na C) • Uređene + tranzitivne = racionalne • Potrošač uvijek preferira više o odnosu na manje (monotonost preferencija)

  28. Preferencije • Pretpostavke: • Potrošač uvijek preferira više o odnosu na manje (monotonost preferencija) • Blaža forma monotonosti: lokalna nezasićenost • Konveksnost

  29. Preferencije • Relacija preferencije može se predstaviti funkcijom korisnosti samo ako je racionalna (kompletnost + tranzitivnost) i neprekidna • Funkcija korisnosti predstavlja relaciju preferencije samo kada za sve parove dobara vrijedi u(x) ≥ u(y)  x ≿ y

  30. Primjer raznih parova (košara) dobara

  31. B 50 Odjeća H E 40 A 30 D G 20 10 Hrana 10 20 30 40 Primjer raznih košara dobara - grafički Potrošač preferira Au odnosu na sve kombinacije u žutoj kutiji dok su sve kombinacije u ljubičastoj boljeod A.

  32. Primjer raznih košara dobara • Točke B i D imaju više od jednog dobra ali manje od drugog u odnosu na A • Treba nam više informacija o potrošačevim preferencijama • Ako potrošač odluči da je indiferentan između B, A i D, onda kroz te točke možemo ucrtati krivulju indiferencije

  33. B 50 Odjeća H E 40 A 30 D 20 G U1 10 Hrana 10 20 30 40 Krivulje indiferencije: Primjer • Indiferentanizmeđu B, A, i D • E se preferirau odnosu naU1 • U1se preferirau odnosu naH i G

  34. Krivulje indiferencije • Ali, kako smo do ove krivulje došli? • Kakva je veza krivulje indiferencije i funkcije korisnosti?

  35. Veza između funkcije korisnosti i krivulja indiferencije • Pretpostavimo funkciju korisnosti tipa Cobb-Douglas

  36. Grafički prikaz Cobb-Douglas funkcije korisnosti u paketu Mathematica 6.0 Plot3D[2*x^0.3*y^0.7,{x,2,40},{y,2,40}]

  37. Funkcija korisnosti i krivulja indiferencije

  38. Mapa indiferencije – nivo skupovi funkcije korisnosti

  39. Krivulje indiferencije • Da bi opisali preferencije za sve kombinacije dobara poslužit će nam skup ili mapa krivulja indiferencije

  40. Odjeća D B A U3 U2 U1 Hrana Mapa krivulja indiferencije Košara dobara A preferira se u odnosu naB.Košara dobara B preferira se u odnosu naD.

  41. Krivulje indiferencije • Svojstva: • Opadajuće su s lijeva na desno • Konveksne su prema ishodištu • Nikada se ne sijeku

  42. U1 U2 Odjeća A B U2 D U1 Hrana Krivulje indiferencije • B se preferira u odnsou na D • A je indiferentno prema B i D • B mora biti indiferentnoprema D ali to ne može biti ako se B preferira u odnosu na D

  43. Krivulje indiferencije • Oblik krivulje indiferencije opisuje kako je potrošač spreman supstitutirati jedno dobro drugim • Što više odjeće (a manje hrane) potrošač ima to je više spreman žrtvovati odjeće za dodatnu jedinicu hrane

  44. A 16 Odjeća 14 12 -6 B 10 1 8 -4 D 6 E 1 G -2 4 1 -1 1 2 Hrana 1 2 3 4 5 Krivulje indiferencije Broj jedinica odjeće od kojih potrošač odustaje za jednu dodatnu jedinicu hrane pada sa 6 na 1.

  45. Krivulje indiferencije • Kako potrošač zamjenjuje jedno dobro drugim mjeri granična stopa supstitucije (MRS) MRS = nagib krivulje indiferencije u određenoj točci

  46. A Odjeća 16 14 -6 12 B 10 1 -4 8 D 1 6 E -2 G 4 1 -1 1 2 Hrana 1 2 3 4 5 Granična stopa supstitucije

  47. Granična stopa supstitucije • MRS je opadajuća kada se kreće po krivulji indiferencije od lijeva na desno • Različiti oblici impliciraju različite spremnosti supstitucije • Dva ekstremna slučaja: • Savršeni supstituti • Savršeni komplementi

  48. Savršeni supstituti • Funkcija korisnosti oblika pozitivne konstante nagib je konstantan

  49. Sok od Jabuke (broj čaša) 4 3 2 1 Sok od naranče (broj čaša) 0 1 2 3 4 Preferencije potrošača Savršeni supstituti

  50. Savršeni komplementi • Funkcija korisnosti oblika npr. 8 g of coffee and 1 g of creme provide 8 units of utility 16 g of coffee and 1 g of creme still provide onlyy 8 units of utility

More Related