400 likes | 609 Views
Šta se mora znati iz poglavlja 8. Zašto novac ima negativnu realnu kamatnu stopu Funkcija tražnje za novcem Brzina opticaja Kratkoročna ravnoteža na tržištu novca. nastavak. 6. Objasnite slike 8.7 i 8.8 – transakcioni troškovi i višak tražnje za novcem
E N D
Šta se mora znati iz poglavlja 8 • Zašto novac ima negativnu realnu kamatnu stopu • Funkcija tražnje za novcem • Brzina opticaja • Kratkoročna ravnoteža na tržištu novca
nastavak 6. Objasnite slike 8.7 i 8.8 – transakcioni troškovi i višak tražnje za novcem 7. Dugoročna ravnoteža na tržištu novca 8. Dugoročna inflacija i njena algebra 9. Fišerov princip 10. Devizni kurs na dugi rok 11. Zakon jedne cene i ppp
M1 = gotovina u opticaju + depoziti po viđenju. • M2 = M1 + štedni bankarski depozitisaneograničenimpristupom • M3 = M2 + veći, oročenidepoziti+računikodnebankarskihinstitucija.
Zašto M1 predstavlja novac? • Ovo je začaranikrug: novacjestenovaczatošto je prihvaćen, a prihvaćen je zatošto je novac! • Mada u osnovikomplikujestvar, ovo je najtrajnijainajimanentnijakarakteristikanovca • Konačno, najboljadefinicijanovcaje sledeća: to je sveštobudeopšteprihvaćenokaosredstvoplaćanja.
Novac kao javno dobro • Svojunekamatonosnuinferiornost– • To je dominatedasset • novackompenzujetakoštoslužikaosredstvoplaćanja.
Javno dobro je sigurnost • Opšti je rezultatdaće, ako se stvarprepustitržištu, nastatioskudica • javnihdobara, bezobzirananjihovukorisnost. • Aupravoovdedržavaimaposebnuodgovornost.
oportunitetni trošak • što je većiprinosnanekimonetarni instrument, to će biti više restrikcija na njegovokorišćenje. • Po pravilu, što je aktiva likvidnija, prinos je niži; cena likvidnosti jednaka je izgubljenom prinosu.
Asimetrične informacije i moralni hazard • Privatnepriznanice– menice - (IOU) žrtvasuasimetričnihinformacija • Tj. činjeniceda drugi o klijentimaznajudalekomanjenego on sam. • + moralni hazard • akopriznanicebuduširokoprihvaćene, on lakomogaodapodlegneiskušenju • te dajednogdanaizdajednupriznanicuvišenegošto je u stanjudaplati.
dolarizacija • Da li treba preći na evro? • Da li se to može učiniti? • Šta je freerider?
Tražnja za novcem je tražnja za realnim novcem • TRANSAKCIONA TRAŽNJA ZA NOVCEM • Špekulativna TRAŽNJA ZA NOVCEM • Posledicaovogaje datražnjazanovcempredstavljatražnjuzarealnim, a ne zanominalnimsredstvima. • Realnavrednostnovcamože se predstavitiizrazom: • stokrealnognovca = M/P, • gde je Mnominalninovčanistok, • simbolP predstavljaindekscenana malo (ICP).
Neutralnost novca • Stokrealnognovca se ne menjaako Ako se inominalninovčanistokinivocenapovećaju u istojsrazmeri. • Akosvedrugoostaneisto, a ponudanovcainivocena (kaoinominalnavrednostostaleaktive) se udvostruče, nećebitiefektanarealnuekonomiju. • Ovosvojstvonazivamoneutralnošću • novca, čiji je značaj u makroekonomiji • jednostavnonemerljiv.
Nivo cena Dohodak – elasticitet Kamatna stopa Da li nominalna Ili realna? Nominalna kamatna stopa je značajna determinanta tražnje za novcem zbog toga što postoji oportunitetni trošak držanja bogatstva u beskamatnoj (jalovoj) novčanoj formi. Elementi tražnje za novcem
Realninovac, opet, traži se zbogrealnihtransakcija, te stogarastesarealnim BDP. Većekamatne stopedestimulišuvlasnikeimovinedadržegotovinu. Sdrugestrane, ako je procedurapovećanjalikvidnostiaktiveskupa, povećavaju se iznosigotovinekojetransaktoridrže. Shoeladdercosts
η elastičnosttražnje za novcem u odnosu na BDP godišnji rast BDP po stopi g rezultiraće u godišnjem rastu tražnje za novcem postopiηg. Δ(M/P)/(M/P) = μ − p= ηg, gde je μ = ΔM/M a p= ΔP/P. p = μ − ηg.
ΔS/S = (μ* − μ) − (η*g* − ηg). Akonovacbržeraste u inostranstvunegokodkuće (μ* > μ) to nadugirokvodiapresijaciji. Bržirastdomaćegoutputa( g > g*) takođe će izazvati apresijaciju, ako brži rast tražnjezanovcem ne budepraćenodgovarajućimrastomnovčaneponude.
pretpostavka o egzogenosti realnog BDP nivoa cena stope inflacije, Ravnoteža na tržištu novca: kratak rok
Neravnoteža • U slučajuda se pojavineravnoteža, finansijskatržištaizuzetnobrzoreaguju. • ogromnikapitalnidobicipripašćeonimakojiihbudukupili pre negoštocenapočnedaimraste.
Onošto se moradogoditi jeste to daponudapočneda se pomeraudesno svedok ne dođe do tačkeB, u kojoj se tražnjaiponudarealnognovcaizjednačuju. Inflacija na dugi rok
dugoročnainflacijapredstavljamonetarni fenomen. Ona se javlja zbog toga štoponuda bržerasteodtražnjenovčanemase.
Inflacija postaje kanal kroz koji se, na dugi rok, postižeravnoteža na tržištu novca
Realni devizni kurs je konstantan kada... • nominalnikurs apresira po stopi (ΔS/S), jednakojrazlici između inostrane (p* = ΔP*/P*) i domaće stopeinflacije (p = ΔP/P), što nazivamo inflacionim diferencijalom
princip relativnog pariteta kupovne moći • ΔS/S = p * − p . glasi • Da bi realni devizni kurs ostao isti • to jest da bi se očuvala konkurentnost prema inostranstvu — • zemlja sa većom stopom inflacije • moraće da depresira svoju valutu (ΔS/S < 0) • dok će u zemlji sa niskom inflacijom valuta morati da apresira. • Ovo je princip relativnog pariteta kupovne moći • (PPP).
apsolutni paritet kupovne moći • Prema ovomprincipu, jednom kada se izraze u istoj valuti, • cene sepo zemljama ujednačavaju: • ne samo da se pretpostavljada je σ konstantno, • nego se pretpostavlja da imajediničnu vrednost, te da je stoga • P* = SP. Okvir 8.6pruža neke dokaze o tome da teza o apsolutnom PPPne važi.
Big mac paritet • Ako je realni kurs isti • Nominalni se razlikuju • Pa onaj koji je veći • Je precenjen
Model tražnje Kada se novac iz bankepodižesamojedanputmesečno (n = 1), prosečna vrednost sredstava jednostavno je PY/2. U slučaju dva odlaskau banku (n = 2), imaćemodvatrouglapovršine (PY/2) × (1/2) × (1/2), takodaćedržatiPY/4.
dominiranaaktiva • asimetričnostinformacija • paralelnevalute • papirninovac • javnodobro