Ideologija Stranaka i reforme

1. Tonči Kursar, FPZ, Zagreb Ideologija Stranaka i reforme

2. Problem • Utjecaj ideja/ideologija na reforme • Pojam ideologije (skup stavova kojim se usmjerava političko djelovanje, često sadržavaju shvaćanje ljudske prirode i povijesnog razvoja) • U politici se govori o reformama, a sa stajališta političke znanosti misli se na institucionalne promjene.

3. Poteškoće u pristupu problemu • u političkoj znanosti ideje se uzimaju kao zavisne varijable, najčešće kao puki izrazi materijalnih interesa pojedinaca ili klasa. • Nosiocima ideja one pomažu da unaprijede svoje interese (marksisti) odnosno služe kao “putokazi koji političkim akterima pomažu u snalaženje u teškim vremenima”, S. Berman, 2001: 235). • Više se govori o kontinuitetu ideja, manje o promjeni.

4. Osnovni postupak • Ideje zapravo nemaju intrinzičnu vrijednost. Moguće je da pokreću svijet ali ne onako kako žele nego samo unutar zadanih okolnosti. • O promjeni idejnog sklopa se obično govori u krizi (u slučaju Hrvatske, uzrokovane globalizacijom/recesijom). • Ako govorimo o kontinuitetu/stabilnosti onda se govori o nasljeđu prošlosti.

5. Historijski institucionalizam • Posrijedi je zapravo ‘ovisnost o prijeđenom putu’ odnosno path dependence u historijskog institucionalizma, vidi Campbell, 2004.; Peters, 2007.) • Ovaj se institucionalizam temelji na stavu da kad se jednom donese odluka o uvođenju jedne ideje, politike ili institucije u javni prostor, “stvoreni će model ustaliti” (Peters). • Dolazi do rutinizacije aktivnosti, ideja…

6. ‘Treći put’ (u Hrvatskoj) prvi put • Političke ideje koje imaju kontinuitet za SDP dolaze iz priče o tzv. Trećem putu (Giddens/Blair). • Obje varijante teksta su prevedene upravo kad je (lijevo-liberalna) ‘Koalicija’ došla na vlast (1999.; 2000.). • Izvorno je ‘Treći put’ reakcija socijaldemokracije na globalizaciju. • Globalizacija (kapitala) se tretirala kao prirodna pojava (‘ništa se tu ne može… ‘) • Briše se razlika ljevica/desnica. • Izlaz: deregulacija ekonomije, odgovornost zajednice/pojedinca, jednakost šansi…

7. ‘Treći put’ (u Hrvatskoj) prvi put (2) • Od 2000. u Hrvatskoj se o globalizaciji govorilo dvojako. Sindikalisti, poduzetnici i političari smatrali su je (prirodnom) nepogodom, ali su se pouzdali u tzv. greenfield investiranje i u promjenu radnih navika stanovništva. • Pristaše ‘Koalicije’ istupaju s ovakvim izjavama: “lavovski je dio zaposlenika ovdje preplaćen, prezaštićen povlasticama i manjkavo radišan… • “Razliku između ljevice i desnice.. gledam kroz odnos… rada i kapitala. Gledan kroz tu prizmu ja sam… umjereni desničar, baš kao što su to Mato Crkvenac, Slavko Linić ili Željka Antunović. U .. ovom trenutku, ja sam na strani kapitala” (J. Pavičić, 2001., ND).

8. ‘Treći put’ (u Hrvatskoj) 2. put • Nakon nedavnih predsjedničkih izbora SDP doživljava bum (“naš sustav vrijednosti koji bi opisao kao moderno lijevo-liberalan, postaje prihvatljiv za sve veći broj hrvatskih građana”, Z. Milanović, JL, 23.1. 2010.). • “Tony Blair je političar od kojeg se može puno naučiti”. • “a kad je riječ o gospodarstvu i financijama, nisam desno, nego sam zagovornik racionalnog liberalizma. • “A to znači: nema besplatnog ručka. To znači: svi se računi moraju platiti”. • “u državnoj upravi ne mogu raditi trutovi… ima 30% državnih službenika viška… (S. Linić, 28. 11. 2009.)

9. Ideologijski kontinuitet ili promjena? • Ostaje pitanje je li hrvatska varijanta ‘Trećeg puta’ dovoljno kreativan ideologijski okvir za rješavanje problema drukčijeg egzogenog šoka (recesije) nego što je to bila globalizacija 2000. • Ova su se razmišljanja ukorijenila tako da se teško može zbiti prijelaz na ideologije koje su bliže tradicionalnoj socijaldemokraciji (obnova industrije, a ne samo financijska stabilnost i racionalizacija). • U tom je smislu zanimljivo spomenuti ideje ekonomiste i političara Ljube Jurčića o svojevrsnoj (socijaldemokratskoj) razvojnoj državi.