170 likes | 370 Views
UNAPRIJEĐENJE KLINIČKE TRANSFUZIJSKE PRAKSE U HEMATOLOŠKIH BOLESNIKA. Vera Roth, Jelena Carević Buljević, Edita Ivanković, Sanja Balen. Klinički bolnički centar Rijeka Klinički zavod za transfuzijsku medicinu. Hemovigilancija u EU i Hrvatskoj.
E N D
UNAPRIJEĐENJE KLINIČKE TRANSFUZIJSKE PRAKSE U HEMATOLOŠKIH BOLESNIKA Vera Roth, Jelena Carević Buljević, Edita Ivanković, Sanja Balen Klinički bolnički centar Rijeka Klinički zavod za transfuzijsku medicinu
Hemovigilancija u EU i Hrvatskoj • od 1990-tih: značajne promjene u području uspostavljanja kontrole i sigurnosti te kvalitete transfuzijskog liječenja • Europska rezolucija o sigurnosti krvi i samodostatnosti (1995) uspostavlja mrežu praćenja transfuzijskog liječenja od odabira darovatelja krvi do praćenja učinkovitosti transfuzije - hemovigilancija (eng. haemovigilance) • u Hrvatskoj mreža hemovigilancije, kao sveobuhvatno praćenje transfuzijskog liječenja • Od1998. podaci o transfuzijskim reakcijama dobrovoljno se šalju u nacionalni sustav praćenja transfuzijskih reakcija • 1999. uspostavljen odgovarajući Registar • uspostavljen jedinstveni obrazac prijave, koji se periodično šalje u Centar (ispunjava transfuziolog ili odjelni liječnik) • 2006. ozbiljni neželjeni događaji moraju se prijavljivati nacionalnom referentnom centru
BIS projekt • obrazac Basic Information Sheet (BIS)1 odobrila SZO i njen regionalni ured za Europu • jednostavan obrazac od jednog lista papira: • omogućuje uvid u tok transfuzijskog liječenja od odluke za transfuziju do mogućih neželjenih djelovanja i reakcija • može pratiti transfuzijsko liječenje u različitih dijagnoza, bez obzira na specifičnosti liječenja pojedinih bolesnika • kao rezultat njegove uporabe, nakon pregleda stanja slijede intervencije u kliničkoj praksi ustanove • 2002. godine BIS obrazac odobren od Ministarstva zdravstva RH, u sklopu projekta Poboljšanje kvalitete zdravstvene skrbi • multicentrični pilot projekt u Hrvatskoj: u KBC Rijeka 2002. i 2003. godine; prikazani podaci prikupljeni su na Odjelu za hematologiju i Zavodu za transfuzijsku medicinu KBC Rijeka 1Doughty HA i sur, Report on WHO Regional Workshops 2002
CILJ RADA Ispitati primjenu Basic Information Sheet (BIS) obrasca na unapređenje kliničke transfuzijske prakse i uspostavu sustavnog nadzora transfuzijskog liječenja (hemovigilancije) hematoloških bolesnika u Kliničkom bolničkom centru Rijeka.
ISPITANICI I METODE • retrospektivna analiza transfuzijskog liječenja hematoloških bolesnika u Kliničkom bolničkom centru Rijeka u travnju i svibnju 2001 - 2004. godine Ispitivana skupina • bolesnici Odjela za hematologiju Interne klinike KBC Rijeka: dobi18 ili više godina, transfundirani KE tijekom dvije uzastopne godine BIS projekta: • 100 bolesnika s 321 transfuzijskom epizodom • za praćenje transfuzijskog liječenjasekoristio BIS obrazac (popunjavao liječnik Odjela za hematologiju, pojedinačno za svaku transfuzijsku epizodu) Kontrolna skupina • bolesnici istog Odjela, sistim kriterijima dobi i vremena transfundiranosti, no transfundirani godinu prije, odnosno godinu poslije BIS projekta: • 88 bolesnika s 274 transfuzijske epizode • podaci su se prikupljali iz dokumentacije Zavoda: Protokola križnih proba, Zahtjevnica za krvni pripravaki Protokola transfuzijskih reakcija
Spol i dob bolesnika • raspodjela po spolu: kontrolnavs. ispitivana skupina n.s. (muški 55% vs. 48%) • bez podataka o dobi: značajno veći broj u kontrolnoj skupini (23 vs. 2) • bez podataka o dobi2001. vs. 2004: bez podataka u 23 slučajeva 2001. vs. 0 slučajeva 2004 Broj bolesnika • prosječna dob (n.s.): • kontrolna skupina 70,9 ± 5,6 god • ispitivana skupina 66,5 ± 3,4 god • bolesnici > 69 godina: značajno veći broj u ispitivanoj skupini (P<0,01) Godine života
Razlika učestalosti dijagnoza u kontrolnoj i ispitivanoj skupini • razlike i u raspodjeli dijagnoza - nespecifična dijagnoza kronična anemija u ispitivanoj skupini zamijenjena je specifičnijim - mijelodisplastični sindrom i maligni limfom • pozitivan utjecaj BIS-a: • uloga dijagnoze u određivanju optimalne transfuzijske terapije, kao i u planiranju transfuzijskog liječenja uopće • pozitivni pomak kratkotrajan: godinu dana nakon projekta BIS, dijagnoza kronične anemije već vratila prethodnu učestalost
Broj primjenjenih doza koncentrata eritrocita • kontrolnavs. ispitivanaskupina: - primjena 1 doze učestalija u kontrolnoj (60% vs. 43%) - primjena 2 doze učestalija u ispitivanoj (56% vs. 39%) • za trajanja BIS projekta transfuzije rjeđe, ali uz veći broj KE po epizodi (većinom 2) • NOVIJE SMJERNICE: dati onu količinu pripravkakrvi koju bolesniktreba i može podnijeti - posebno u hematoloških bolesnika
Vrijednosti hemoglobina prije transfuzije • “nema podataka”:veći udio u • kontrolnoj skupini • (16% vs. 7%) • vrijednost hemoglobina prije • transfuzije: • kontrolna vs. ispitivana • skupina n.s.; • najčešće 70 -79 g/L • ispitivana skupina: • veći rasap na krajnjim • vrijednostima
Međusobni utjecaj vrijednosti hemoglobina prije transfuzije i broja doza po transfuzijskoj epizodi • Hgb prije transfuzije • < 60 g/L i 60 - 69 g/L: • broj epizoda s 2 doze • značajno većiod epizoda s • 1 dozom • optimalan pristup kliničara: • Hgb < 70 g/L => 1 KE • Hgb 70 - 90 g/L = podjednako 1 ili 2 KE • Hgb >90 g/L = 1 KE Broj transfuzijskih epizoda Vrijednost hemoglobina (g/L)
Međusobni utjecaj broja doza po transfuzijskoj epizodi i mjesta transfuzije • 1 doza KE po epizodi • značajno učestalija • na Odjelu(37% vs. 9%) • 2 doze KE po epizodi • značajno učestalije • u Ambulanti(31% vs. 21%) • ukupna primjena češća na • Odjelu (58% vs. 42%) • češće >1 doze KE u ambulantnih bolesnika - manji broj dolazaka • hospitalizirani bolesnici: slabije kliničko stanje, kontinuirano praćenje, često trajno postavljen pristup venskom putu
Međusobni utjecaj poslijetransfuzijskog porasta vrijednosti hemoglobina po dozi KE i procjene stanja bolesnika nakon transfuzije • procjena stanja bolesnika vezana • uz porast hemoglobina: • u 5 od 8 epizoda bez poboljšanjanema porasta Hgb • u 3 slučaja bez poboljšanjatransfuzijska reakcija Broj bolesnika Porast vrijednosti Hb ( g/L)
ZAKLJUČAK Uvođenje BIS - obrasca dovelo do : • bolje suradnje između kliničara i transfuzijske službe • ključni podaci evidentirani u gotovo svim transfuzijskim epizodama; nakon projekta ta razina nije zadržana za neke specifične podatke; • nespecifične dijagnoze zamijenjene specifičnijim. • češćeg konzultiranja o optimalnom korištenju krvnih pripravaka: "pravi krvni pripravak u pravo vrijeme s pravim razlogom pravom bolesniku"