250 likes | 556 Views
METODE PODUČAVANJA BOLESNIKA. Specijalistički studij Kliničko sestrinstvo MODUL MEDICINSKA SESTRA ZA KONTROLU BOLNIČKIH INFEKCIJA. KONTAKT INFORMACIJE. Melita Rukavina, prof . Katedra za zdravstvenu psihologiju, Ksaver 209 Tel . 549 5925 E-mail: melita.rukavina @ zvu.hr
E N D
METODE PODUČAVANJA BOLESNIKA Specijalistički studij Kliničko sestrinstvo MODUL MEDICINSKA SESTRA ZA KONTROLU BOLNIČKIH INFEKCIJA
KONTAKT INFORMACIJE Melita Rukavina, prof. Katedra za zdravstvenu psihologiju, Ksaver 209 Tel. 549 5925 E-mail: melita.rukavina@zvu.hr Konzultacije: srijedom 13.00.-15.00. Ksaver, soba 207 Korisničke stranice nastavnika: www.zvu.hr/~melitas
LITERATURA • Zarevski, P. (1993) Psihologija pamćenja i učenja. Naklada Slap, Jastrebarsko • Vizek Vidović, V., Vlahović Štetić, V. Rijavec, M., Miljković D. (2003). Psihologija obrazovanja. IEP – Vern, Zagreb.
Zaboravio sam čemu su me podučavali. Sjećam se samo onoga što sam naučio. Patrick White
Čini li nečija stručnost osobu uspješnim edukatorom? NE DA Dobro poznavanje vlastite struke, ne znači i biti dobar edukator!!!
Kako onda? Biti edukator/nastavnik je “druga” struka. Dvije struke: • Stručnjak u poznavanju onoga što smo studirali. Znati odgovore na pitanja: Što? Zašto? • Stručnjak u prijenosu tog znanja na druge. Imati nastavničke kompetencije. Znati odgovor na pitanje: Kako?
ZDRAVSTVENI ODGOJ CILJ: stvarati promjene u stavovima i ponašanju (pacijenata, obitelji pacijenata, zajednice) kako se ponašati, što misliti prije bolesti da se sačuva/ unaprijedi zdravlje u situacijama bolesti kako bi ih se ublažilo i liječilo
PRIMARNI prevencija SEKUNDARNI podučavanje pojedinaca i skupina s visokim rizikom EDUKACIJA BOLESNIKA (TERCIJARNI)
Koje vještine i osobine treba imati medicinska sestra da bi bila dobar podučavatelj?
Savjetovanje: Glavni cilj: rast i razvoj ličnosti Osposobiti pacijenta za samopomoć Naglasak na osobnim potencijalima pacijenta Često ima edukativnu zadaću (pojedinca poučavamo da bolje funkcionira u trenutnim ili određenim životnim ulogama, objašnjavamo postupke i sl.)
Karakteristike lošeg slušanja: • različiti neverbalni znakovi • stalno upadanje u riječ («E da, da, a kad sam ja....») • pitanja “zašto???” i savjeti “trebala si” , «moraš to tako i tako» • podučavanje («Na poslu je najbolje ne stvarati prijateljstva»)
Karakteristike lošeg slušanja: • neuvažavanje tuđih osjećaja («Glupo ti je ljutiti se oko toga», «Nemoj biti tužna..») Glupo je što se ljutiš, nema razloga!
gotovi savjeti i rješenja («Za tebe bi bilo najbolje da...»,) • moraliziranje, “popovanje” («Ko se maća laća...», «Lijepo sam ti govorila...») Trebao si ... A lijepo sam ti govorila...
kritiziranje, procjenjivanje, osuđivanje («To nije bilo pametno ni odgovorno») • interpretiranje riječi na svoj način («A ha, kažeš da ti je naporno na poslu, to znači da to i nije posao za tebe») • etiketiranje i postavljanje dijagnoze («Ti si preosjetljiva, zato sve shvaćaš osobno», «Ti si paranoičan, zato misliš da šef ima nešto protiv tebe...»)
Slušati s uvažavanjem znači: • pokazati odgovarajuću neverbalnu komunikaciju • šutjeti, izbjegavati prekidanje govornika, ne pogađati i dovršavati tuđe rečenice • odgovoriti na ono što vas osoba pita • postavljati tzv. «otvorena» pitanja NE «Jeste li razumjeli» NEGO «Što bih još trebala pojasniti»
Aktivno slušati znači: • parafrazirati (provjeriti jesmo li i u kojoj mjeri razumjeli ono što nam osoba govori) “Čula sam da ste rekli... je li to točno” “Ako sam dobro razumjela vi smatrate da... je li to točno...” • sažimati - rekapituliranje dosadašnjeg toka razgovora “Dakle, dogovorili smo se to, to i to” • reflektirati osjećaje neutralnim tonom “Čini mi se da vas ova tema brine, je li to točno?” “Dok to govorite imam dojam da vas takvo ponašanje ljuti...
KAD AKTIVNO SLUŠAMO DRUGU OSOBU, ŠALJEMO JOJ SLJEDEĆE PORUKE: Ja čujem tvoj problem Vidim kako se osjećaš Potaknut ću te da razmisliš o problemu i pronađeš druga rješenja Vjerujem u tebe i u to da sam/a možeš naći vlastito i dobro rješenje
Zatvorena pitanja • Hoćete li... • Možete li... • Jeste li za... • Kad? Koliko? Kada?
Otvorena pitanja • Možete li mi reći nešto više o...? • Što biste željeli dodati…? • Što mislite o...? • Kako ste doživjeli...? • Kakav prijedlog imate za…? • Kakvo iskustvo imate s...? • Kako će se to odraziti na...? • Kako bi trebalo izgledati…?
Riječi koje izazivaju obrambeno reagiranje Zapovjedne riječi/fraze Morate..., Inzistiram da..., Bilo bi vam bolje... Omalovažavajuće/procjenjivačke riječi To je glupa ideja, To vam baš nije bilo pametno Negirajuće riječi Neću..., Ne mogu..., To se ne može napraviti...”
Fraze i uopćavanja Smatra se da...Ljudima se to neće dopasti... • Da ali...Nikad..., Uvijek...