RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKA

1. RAZVOJ HRVATSKOGA JEZIKA OD 7. STOLJEĆA DO POJAVE TISKA

2. Početci pismenosti i razvitak do pojave tiska • transliteracija (prijenos u drugo pismo) pr. glagoljicu u latinicu • jezik kojim se danas služimo razvijao se i nastajao kroz dugo povijesno razdoblje • povijest jezika je tijek jezičnih promjena, ali je i dio jezikoslovlja koji proučava povijesni razvitak

3. 7.st. dolazak Hrvata u današnju postrojbinu • primaju kršćanstvo i to preko latinskoga jezika i pisma latinice , jer su se Hrvati počeli pokrštavati kao podanici franačke države • i u bogoslužju se najprije rabio latinski jezik • tim jezikom i pismom pisala su s početka hrvatski vladari • latinskim se jezikom govorilo u Hrvatskom saboru do 1847. g.,kada je na prijedlog književnika i povjesničara Ivana Kukuljevića Sakcinskog hrvatski proglašen službenim jezikom

4. POČECI HRVATSKE PISMENOSTI • Kojem jeziku pripadaju riječi • PRO DUCE TREPIM (ERO) • ZA KNEZA TRPIMIRA • LATINSKOM

5. TRPIMIROVA DAROVNICA, 852.g. • Krhotina oltarne ograde • Nađena u Rižinicama podno Klisa • Jedan od najstarijih sačuvanih spomenika hrvatske pismenosti • Pisana latinicom i latinskim jezikom (najstarija sačuvana isprava hrvatskog vladara)

6. Tom ispravom knez Trpimir potvrđuje da je sazidao i benediktinskom redu darovao samostan i crkvu Natpis svjedoči da su pismeni Hrvati u prvim stoljećima svoga boravka na današnjem tlu pisali jezikom zapadne civilizacije - LATINSKIM

7. Trpimirova natpis • Na mjestu zvanom RIŽINICE podigao je knez Trpimir oko 852. godine benediktinski samostan. U povelji iz 852. godine, koja nam govori kako je knez opskrbio samostan svim potrebnim, prvi put se u povijesti spominje ime Hrvata.Kako je to otkriveno? Jedan je zemljoradnik našao odlomak s natpisom "pro duce Trepim(ero)" i donio ga 1891. don Frani Buliću. Na tom je mjestu don Frane započeo iskapanja i 1895. je otkrivena malena crkva (16x7,5 metara) i samostan. Crkva je tipično samostanska: više prostora za redovnike nego za vjernike. Po nađenim ulomcima Bulić je rekonstruirao veći natpis: "Za kneza Trpimira prikažite Kristu molitvu u strahopoštovanju prignuvši glavu". Na zapadnoj strani crkve sačuvali su se zidovi samostana, a otkriveno je i groblje.           

8. U Gornjem Muću kod Splita nađen je spomenik s uklesanim imenom kneza Branimira i godinom Do pronalaska Branimirova natpisa u Gornjem Muću kod Splita došlo je pukim slučajem. Svećenik don Mijo Jerko Granić bio je 1869. godine premješten iz Kaštel Gomilice u Gornji Muć. Kad je prvoga dana stupio na tlo nove župe, rekao je narodu da mu je crkva mala i trošna i da će je on nastojati proširiti. Početkom ljeta 1871. odlučeno je da se gradi nova crkva. U kolovozu iste godine započelo je iskapanje temelja. Petog ili šestog dana radnici su otkrili jedan krnji rimski natpis, mnogo grobova te Branimirov natpis u tri komada. Spomenik s latinskim natpisom bio je prenesen u Zagreb, gdje je i danas vlasništvo Arheološkog muzeja. Branimirov natpis urezan je na tvrdom kamenu kakvog nema u ovom kraju te je izrađen u nekom drugom mjestu u klesarskoj radionici, a o vještini majstora svjedoči oblik slova, izrada ukrasa. Ranija mišljenja povjesničara bila su da je natpis bio nadvratnik crkve međutim današnji stručnjaci smatraju kako je natpis bio pregrada između prostora za oltar i svećenika s jedne strane i lađe s druge strane, prostora za vjernike.

9. Branimirov natpis(888. g.) • U tom latinskom tekstu prvi put se na jednom spomeničkom natpisu spominje ime HRVAT: • Branimiro comite dux cruatorum cogitavit… • Branimir vojvoda knez Hrvata naumio je… Muć kod Splita

10. Greda i zabat s imenom kneza Branimira iz Šopota kod Benkovca

11. Latinski je pisan • Držislavov natpis, 10.st. • i • Nadgrobna ploča kraljice Jelene, 976. g.

12. Prevlast latinskoga prestaje krajem IX. st. • Po dolasku Metodijevih učenik, koji su širili kršćansto među Slavenima na slavenskom jeziku • Taj su jezik braća KONSTANTIN ĆIRIL i METODA naučili među Slavenima oko Soluna i u knjige ga prenijeli posebnim pismima: najprije glagoljicom, a uskoro i ćirilicom

13. Za taj je jezik uobičajen naziv STAROSLAVENSKI Stvoren kako bi Slavenima služio kao jezik bogoslužja Danas ga njegovi proučavatelji češće nazivaju crkvenoslavenski ili općeslavenski književni jezik

14. Hrvatima je to bio, nasuprot latinskome, razumljiv jezik razlike među slavenskim jezicima tada nisu još bile velike kao danas zato su ga rado prihvatili kao crkveni jezik ubrzo se u crkvi šire knjige pisane crkvenoslavenskim jezikom tako je u Hrvatskoj nastala dvojezična pismenost: latinska i crkvenoslavenska

15. Pismo • Ćiril i Metod stvaraju pismo za upotrebu općeslavenskoga jezika • glagoljica • glagoljsko pismo u hrvatskim će krajevima doživjeti svoju posebnu inačicu: uglatu glagoljicu • uglata glagoljica nastaje iz tzv. oble glagoljice koju su preinačili

16. staroslavenski • U crkvenoslavenske tekstove postupno su ulazili osebujni hrvatski glasovi, oblici i riječi i narodni govor (hrvatska redakcija općeslavenskoga jezika) pa su ti staroslavenski tekstovi postajali sve bliži tadašnjem narodnom hrvatskom govoru

17. Hrvatski jezik • Hrvati su, prvi među slavenskim narodima, već na kraju 11. st. pisali tekstove na narodnom starohrvatskom jeziku – s malobrojnim značajkama staroslavenskoga te s hrvatskom varijantom glagoljice – uglatom glagoljicom • Najraniji su spomenici takva hrvatskoga jezika (starohrvatskoga):

18. Plominski natpis • Plominski natpis, XI.st. (Plominski natpis je hrvatski glagoljski natpis uzidan na vanjskom zidu crkve sv. Jurja u Plominu. Prikazan je ilirsko-rimski bog Silvan – bog flore i faune

19. Krčki natpis, IX.st. • Ulomak pisan oblom glagoljicom.

20. Valunska ploča, IX.st. • Nađena na Cresu • Svjedoči o hrvatskoj dvojezičnosti i dvopismenosti • Prvi je redak napisan hrvatski glagoljicom • Drugi i treći latinski prijevod na latinici

21. Bašćanska ploča

22. Bašćanska ploča, oko 1100. g. pisana prijelaznim tipom glagoljice s oble na uglatu glagoljska slova uklesana su u kamenu izvorno je ta kamena ploča služila kao pregradna ploča između prostora za svečenstvo i prostora za puk u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru na Krku čuva se u HAZU-u, Zagreb

23. Veliko je nacionalno značenje Bašćanke ploče: jezično – prvi cjeloviti sačuvani spomenik na narodnome jeziku (s elementima staroslavenskog) Jezik ovoga spomenika pokazuje kako narodni jezik u nas rano postaje jezikom službene uporabe kojim i hrvatski kralj piše svoje isprave. književno– prvi književno organizirani tekst kojim počinje hrvatska književnost.

24. povijesno– prvi puta na narodnom jeziku ( ne više na latinskome kao do tada) zabilježeno je narodno i vladarovo ime: ( Zvonimir kralj hrvatski) pravno – sadržajno ploča predstavlja darovnicu zemljišta hrvatskoga kralja Zvonimira benediktinskome samostanu Svete Lucije za izgradnju crkve o kojoj piše opat Držiha i izvješće opata Držihe o gradnji te crkve.

25. Hrvatski jezik toga razdoblja (književno stilizirana čakavština s općeslavenskim elementima) razlikuje se oblično, glasovno i slovno od današnjega hrvatskoga jezika. Ipak, nedvojbeno je da je to jezik koji ima značajne podudarnosti s našim današnjim književnim jezikom.

26. hrvatski pravni dokumenti iz 13. st. pisani rukopisnom (kurzivnom) glagoljicom i narodnim jezikom: • Istarski razvod Riječ je o prijepisu iz 1546. (prema predlošku iz 1325.) glagoljičnim kurzivom na 35 papirnih listova vel. 32,2×22,2 cm s rubnim latiničnim zabilješkama iz XVII./XVIII. st., a uvezan je u korice od bijeloga hrapavoga kartona

27. Vinodolski zakonik, 1288.g • Pisan rukopisnom glagoljicom • Najstariji hrvatski zakonski spomenik • Jezik je dotjeraniji i suvremenom stanju bliža varijanta pisane čakavice od one u Bašćanskoj ploči

28. Prema pronađenim glagoljskim natpisima glagoljska je pismenost bila najraširenija u sjeverozapadnom dijelu (Istra, Hrvatsko primorje, Kvarner s otocima) gdje su nicala glagoljaška učilišta Širila se preko Like i Krbave, Pounja do zadarskog područja

29. HRVOJEV MISAL • nastao početkom XV. st. u Splitu • po narudžbi bosanskog vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića izradio pop-glagoljaš Butko. • najljepši i najbogatije ilustrirani glagoljski rukopis hrvatskoga srednjovjekovlja • pisan je na pergameni, sadrži 247 listova ukrašenih s 96 minijatura • danas se čuva u Carigradu, u knjižnici Topkapi sarai • grb

30. ćirilica • u hrvatskim pisanim spomenicima počinje se javljati od 12.st. • javlja se poput glagoljice u nacionalnoj inačici: bosančici, bosanici ili hrvatskoj ćirilici • bosančica posjeduje slova koja nisu postojala u izvornoj ćirilici • proširena u južnim hrvatskim krajevima

31. Povaljska listina • najstariji spomenik hrvatske ćirilice sa srednjodalmatinskoga područja je • Povaljska listina pisana 1184. • nova verzija nastala je 1. prosinca 1250. • nađena u Povljima na otoku Braču

32. Povelja Kulina bana • Povelja Kulina bana, 1189. • ćirilička isprava kojom prvi domaći bosanski vladar ban Kulin dopušta Dubrovčanima trgovanje po Bosni

33. Poljički statut, 15. st. Skup pravnih normi koje su bile obvezne na određenom području uprave Jezik je poljička ikavska čakavica

34. Početak tiskarstva u Hrvatskoj • kraj 15. st. donio je važan tehnološki izum tiskarski stroj • Gutenberg je tiskao Bibliju 1455. godine • Hrvatska među prvima razvila vlastito tiskarstvo • poznate su senjska, kosinjska i riječka tiskara • u svim tiskarama knjige se tiskaju na hrvatskom jeziku (ikavsko-ekavska čakavica) i hrvatskom pismu uglatoj glagoljici

35. inkunabule • knjige tiskane do početka 16. st. (1501.) zovemo inkunabulama ili prvotiscima • prva je tiskana knjiga na hrvatskom jeziku među prvim tiskanim knjigama u Europi • glagoljicom tiskan Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine

36. misali su misne knjige s molitvama i tekstovima koje svećenik čita za vrijeme mise

37. Prva hrvatska tiskana knjiga • Misal po zakonu rimskoga dvora • tiskana 22. veljače 1483. na nama nepoznatom mjestu • prva knjiga europskog tiskarstva kojoj slova nisu bila latinička i prva koja nije bila tiskana na latinskom jeziku • nastala samo 30 godina nakon Gutembergovog tiskarskog stroja, a 28 nakon G. Biblije

38. jezik Prvotiska pokazuje uglavnom čakavske i elemente crkvenoslavenizma i pokojim kajkavizmom slova za Prvotisak rezana su prema uzorku predivnih slova rukopisnoga Misala kneza Novaka iz 1482. tiskana u dva stupca, crvenom i crnom bojom ima 220 listova (440 stranica)

39. Listovi papira i pergamene morali su se ručno provući 88 000 puta kroz tiskarski stroj tiskan je oko 200 primjeraka Do danas je očuvano samo 11, i to nepotpunih

40. Šibenska molitva . Jedan od najstarijih hrvatskih latiničkih tekstova (i najstariji hrvatski latinički pjesnički tekst) zapisan u kodeksu koji se nalazi u franjevačkom samostanu u Šibeniku, a izvorno je iz Bribira. Šibenska je molitva pohvala Gospi Jezik je spomenika srednjodalmatinski čakavski

41. HVALA NA PAŽNJI!