Vanjska neovisna prosudba i vrednovanje Sustava osiguranja kvalitete (SOK)

1. Vanjska neovisna prosudba i vrednovanje Sustava osiguranja kvalitete (SOK) Iskustva u implementaciji Varaždin, 3.10.2013.

2. Predmet prosudbe : sustav osiguranja kvalitete (SOK) Metode prosudbe : analiza dostavljene dokumentacije i panel rasprava Razvijenost sustava SOK: pripremna faza; početna faza; razvijena faza; napredna faza

3. Aktivnost 1 Izrada dokumentacije za vanjsku neovisnu prosudbu SOK-a (priprema visoko učilište) Aktivnost 2 Imenovanje povjerenstva i održavanje dva sastanka prije posjete visokom učilištu (pregled dokumentacije i traženje dopune) (AZVO) Aktivnost 3 Posjeta visokom učilištu (AZVO & visoko učilište) Aktivnost 4 Izvješće i followup proces - 6 mjeseci (AZVO & visoko uciliste) Aktivnost 5 Završno izvješće i ocjena (AZVO)

4. Aktivnost 1 Izrada dokumentacije za vanjsku neovisnu prosudbu SOK-a (priprema visoko učilište) Dokumenti: Politika kvalitete Pravilnik sustava osiguranja kvalitete Priručnik SOK Izvješća o vanjskoj i unutarnjoj prosudbi SOKa JAVNO DOSTUPNI DOKUMENTI !!!!!!!!!!!!!!!!!!

5. Povjerenstvo formira preliminarni stav o stupnju razvijenosti sustava Najvažnija točka u cijelom postupku Ocjena pojedinih ESG standarda se može povećati za jedan stupanj tijekom follow-upa

6. Definiranje obrazovnih ciljeva, ishoda učenja i zadataka Vrijednosti koje student treba usvojiti nakon odslušanog predmeta ili na kraju svog školovanja opisane su kroz obrazovne ciljeve,ishode učenja i zadatke, a odnose se na aktivnosti koje će student znati obavljati nakon uspješnog svladavanja programa predmeta.

7. Obrazovni ciljevi ili ciljevi učenja opisuju što nastavnik čini da bi studenti znali izvršiti na kraju određenog razdoblja učenja, a prije nisu znali. • Ishodi učenja za razliku od obrazovnih ciljeva definiraju ono što bi morao znati učiniti student, a ne nastavnik. • Zadatak je sadržaj učenja ili vježbe koji student usvaja za vrijeme nastave ili samostalnog rada do razine koja je odabrana u definiciji ishoda učenja, pri čemu se rezultat može mjeriti i ocjenjivati prema određenom kriteriju. Primjer: Cilj: Opisati sudionicima radionice algoritam pisanja ishoda učenja. Ishod učenja: Nakon uspješno završene radionice sudionik će moći primijeniti Bloomovu taksonomiju u definiranju ishoda učenja za nastavni predmet.

8. 1. Što su ishodi učenja? • Ishodi učenja su iskazi o tome što se očekuje da će student biti u mogućnosti raditi kao rezultat učenja, ono što treba znati ili razumjeti. • Ishodi se najčešće izražavaju kao znanje, vještine ili stavovi. • Skupine sposobnosti koje izražavaju ono što će student znati, razumjeti ili biti sposoban raditi nakon što završi proces učenja, bez obzira na to je li on dugačak ili kratak (Vodič za korisnike ECTS-a, 2004)

9. Definiranje ishoda učenja Ishodi učenja pomažu: • studentima da shvate što se od njih očekuje i olakšavaju proces učenja • nastavnom osoblju da točno definira što bi studenti morali znati učiniti (izvršiti) na kraju određenog razdoblja učenja, a prije nisu znali • budućim studentima i poslodavcima informirajući ih o vještinama i kompetencijama stečenim tijekom studiranja

10. Najčešće polazište za definiranje obrazovnih ciljeve, ishoda učenja i zadataka zasniva se na Bloomovoj taksonomiji Razine postignuća - ishodaKognitivna područja Prihvatljiva društvena razina je razina primjene

11. Psihomotoričkopodručje (vještine i umijeća) Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije

12. Afektivno područje (stavovi i uvjerenja) Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti

13. Značaj aktivnih glagola

14. Algoritam pisanja ishoda učenja • Algoritam pisanja ishoda učenja na razini predmeta: • ishodi učenja predmeta trebaju proizlaziti iz ciljeva iskazanih na razini programa • ishodi učenja iskazuju se uvijek u pisanom obliku • optimalno za predmet treba definirati 4 do 8 ishodaučenja • početak rečenice kojom definiramo ishoda treba započeti frazom: "Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:... • drugi dio rečenice odnosi se na prihvatljivu razinu postignuća koja se iskazuje radnim glagolom prema Bloomovoj taksonomiji • ovako napisani ishodi osnovno su polazište za definiranje mjerila kojima će se izvršiti rangiranje prihvatljive razine postignuća ocjenom od 2 do 5 (obrazovni standard)

15. Model ishoda učenja na razini predmeta dobro organiziran predmet mora imati jasnu vezu između ishoda učenja i kriterija ocjenjivanja- potrebno je definirati odgovarajuće zadatke (koje je moguće ocjenjivati) transparentan proces, moguća veza s drugim predmetima

16. Naziv kolegija: Alatni strojeviSemestar: IIIStatus kolegija: redovitiJezik izvođenja: hrvatski  Nositelji kolegija: Prof.dr.sc. Antun Stoić Predavanja: Prof.dr.sc. Antun Stoić Vježbe: AntunStoić Mjesto izvođenja: VELV- učionica 23, Križanićeva 33 Opseg nastave: predavanja – 1 sat tjedno, ukupno 15sati vježbe – 1sata tjedno, ukupno 15sati Cilj kolegija:Cilj kolegija je upoznati studente sa tehnološkim mogućnostima strojeva za obradu odvajanjem čestica.Upoznati studente sa osnovnim dijelovima, izvedbama strojeva i mogućnostima njihove primjene.

17. ISHODI UČENJA • Nakon odslušanog i položenog ispita iz ovog kolegija studenti će moći: • objasniti mogućnosti i odabrati stroj/eve za obradu odvajanjem čestica na odabranom primjeru proizvoda • prepoznati određene dijelove obradnih strojeva • riješiti jednostavniji numerički zadatak iz primjene tehnologija na alatnom stroju primjenom dosadašnjih znanja • definirati sile i snagu rezanja te vrijeme obrade i instaliranu snagu stroja • poznavati sustave prihvata i izmjene alata na obradnim strojevima • poznavati mjerne sustave na alatnim strojevima • poznavati osnovne elemente transportnih sustava u fleksibilnim strukturama

18. . .

19. Naziv kolegija: CNC obradni sustavi V. SEMESTAR Nositelji kolegija:prof. dr. sc. Antun Stoić Predavanja:prof. dr. sc. Antun Stoić Vježbe:prof. dr. sc. Antun Stoić, mr. sc. Mladen Bošnjaković, viši predavač Kolegij je vrednovan s 5 ECTS bodova Nastava = 30 sati Vježbe = 30 sati Cilj kolegija: Upoznati studente sa izvedbama CNC obradnih sustava, komponentama i načinom rada. Upoznati studente s elementima fleksibilne automatizacije strojeva i procesa. Osposobitistudenata za programiranja izrade jednostavnijih dijelova na CNC strojevima postupcima obrade odvajanjem čestica, Oblici provođenja nastave i način provjere znanja: Predavanja: Prema udžbeniku Programiranje CNC strojeva - Bošnjaković, M., Stoić, A. Vježbe: Rad u računalnoj učionici na edukacijskom softveru WinNC. Upoznati se i raditi s upravljačkom jedinicom SINUMERIK 840D. Na osnovi zadataka izraditi CNC program.

20. Okvirni sadržaj predmeta: • Osnove fleksibilne proizvodnje. • Tehnološke mogućnosti fleksibilnih obradnih prostornih struktura • Obradni centar – moduli i način rada • Fleksibilna stanica/ćelija iFleksibilni obradni sustav/FOS • Fleksibilne transfer linije i modularnost gradnje. • Osnove programiranje CNC sustava • Mjerni sustavi i točnost CNC sustava • PLC- i i upravljačke jedinice • Izbor alata , naprava i steznih uređaja na CNC strojevima • Planiranje, projektiranje i uvođenje  FOS-a. • Upravljanje materijalom i transportom unutar fleksibilnog sustava. • Modeliranje i simulacija rada fleksibilnog sustava. • CIM koncept • Ekonomski pokazatelji i opravdanost realizacije projekta Literatura: M. Bošnjaković , A. Stoić:ProgramiranjeCNC strojeva , Veleučilište u SlavonskomBrodu , 2011 R. Cebalo, D. Ciglar, A. Stoić: Obradnisustavifleksibilniobradnisustavi (drugoizmijenjenoizdanje), Vedograf, ISBN 953-96501-6-X, Zagreb 2005. Smid, P.; CNC Programming Handbook, Industrial Press Inc. (2nd edition), New York, 2003. Evans, K.; Student Workbook for ,Programming of CNC Machines, Industrial Press Inc. (2nd edition), New York, 2007. Michael W. Mattson; CNC Programming: Principles And Applications, Cengage Learning, 2009. EMCO; Software description: EMCO WinNC, SINUMERIK 810D/840D Turning, 2005.

21. ISHODI UČENJA

22. Ishodiučenjazastručnistudijproizvodnogstrojarstva • Studentićemoći: • rješavatirazličiteproblemevezanezaosnovestrojarstvatepopotrebiprimijenitipojednostavljenuinženjerskuprosudbuikreativnost u rješavanjuinženjerskih problema. • čitatiiizradititehničkuitehnološku, teostaludokumentacijuvezanuzarealizacijuproizvodnognaloga.   • konstruiratiilianaliziratijednostavnijetoplinskeimehaničkesustaveobjedinjujućiznanjaizmehanike, termodinamike, znanosti o materijalima, mjerenjaikontroletetehnologijeobradematerijalaprimjenjujućisuvremeneinženjerskealate, uključujućiiračunalnuvizualizaciju, tesoftverzakonstruiranjeianalizuvodećiračuna o njihovuutjecajunaokoliš. • planiratiisigurnoizvršitinizlaboratorijskiheksperimenatakako bi dobilipotrebneinženjerskepodatke. • primijeniti, organiziratiiprovoditipostupkeodržavanjastrojarskihkonstrukcija, komponentiipostrojenja. • djelovatipojedinačnoiunutarinterdisciplinarnogtimazarješavanjesloženijihproblemastrojarstva. • objavitiinformacijevezanezasvoj rad u oblikuusmenogizlaganjailipisanogizvješćaprimjenjujućisuvremeneinformatičkealateterazumjetitekstizpodručjastrukepisannastranomjeziku. • prepoznatimogućnostnastavkaobrazovanjaipotrebucjeloživotnogučenjakako bi održalisposobnostprimjenesuvremenihtehnika, vještinaimodernihalataneophodnih u inženjerskojpraksi. • objasnitiosnovnaposlovnanačela, temeljnepojmovevezanezapoduzetništvo, troškove, značenjepoduzeća u gospodarskomokruženjuteključnaetičkapitanjakojautječunanjihovuprofesiju.