Download
1 / 16
160 likes | 466 Views
Poremećaji svijesti: posebni oblici. Slijepi vid ( blindsight ): temeljne odrednice. Lezija u V1 (BA 17; primarno vidno područje) uvjetuje “ispad” u dijelu vidnog polja (“sljepoću” za taj dio)
E N D
Slijepi vid (blindsight): temeljne odrednice • Lezija u V1 (BA 17; primarno vidno područje) uvjetuje “ispad” u dijelu vidnog polja (“sljepoću” za taj dio) • Ispitanik, međutim, “pogađa” lokaciju podražaja (vjerojatnost bitno veća od slučajnosti) i ispravno motorički reagira na njih (primjerice, pokazuje ih rukom) • Očito, podražaji se registriraju, ali na razini nižoj od svijesti (zato “slijepi” + “vid” = blind + sight) • U nekih je ispitanika moguće i razlikovanje oblika, smjera kretanja, orijentacije i boje podražaja, kao i sakadične reakcije na njihovo pomicanje • Objašnjenje “slijepog vida”: informacija putuje iz oka preko supkortikalnih struktura (colliculus superior i pulvinar) do viših (ekstrastrijatnih) vidnih areja dorzalnog kanala
Slijepi vid: anatomija Presjek srednjeg mozga (mezencefalona) u razini gornjih kolikula (colliculi superiores) (1) Talamus: (5) LGN, (6) MGN, (10) pulvinar
Slijepi vid: širenje problema • Dok dorzalni kanal, očito, funkcionira i uz oštećenje V1, ventralni je kanal u istoj situaciji neučinkovit • Milner, 1995: blindsight nije “nesvjesna percepcija” (u smislu skladištenja informacije), već implicitna vještina (visual skill) • Crick & Koch, 1995: svjesni smo onoga što se događa u arejama koje projiciraju u frontalnu koru (dakle, ekstrastrijatne, ali ne i V1) • Zeki & ffytche, 1998: blindsight kao jedna od manifestacija Riddochovog sindroma (normalna i patološka agnosopsia, gnosopsia, gnosanopsia)
Podvojeni mozak: temeljne odrednice • Presječen corpus callosum (žuljevito tijelo), najčešće radi prevencije širenja epileptičkog izbijanja i posljedičnog gubitka svijesti (1960-ih) • U normalnim okolnostima (u svakodnevici) bez uočljivih smetnji • U posebnim okolnostima (laboratorijskim) kakve stvara, primjerice, tahistoskopija, postiže se odvojeno funkcioniranje moždanih polutki • Elementi emocija (manifestacija) unatoč presječenom žuljevitom tijelu prelaze iz jedne hemisfere u drugu, koristeći se nepresječenom prednjom komisurom (commissura anterior) • Ispitanici s anesteziranom desnom hemisferom nisu mogli prepoznati sebe na fotografiji, pa su eksperimentatori (Keenan et al.) zaključili da se procesi prepoznavanja sebe odvijaju u desnoj hemisferi
Podvojeni mozak: tahistoskopija Pogled ispitanika je usmjeren i fiksiran u sredini vidnog polja, a podražaji se prezentiraju krajnje lijevo odnosno desno (ekstra-fovealno) i traju vrlo kratko (30-100 ms), pa njihova obrada ne doseže razinu svijesti.
Podvojeni mozak • Lijeva polutka “izmišlja” opravdanja aktualnog ponašanja (D hemisfera “vidi” “SMIJEH” → ispitanik se nasmije → na upit “Zašto se smiješ?” odgovara: “Testirate nas svaki mjesec. I to mi je neki posao!”; ili: D hemisfera “vidi” “HODAJ” → ispitanik se ustaje → na pitanje “Kamo ideš?” odgovara: “Idem po sok”.
Podvojeni mozak: zaključci M. Gazzanige • Lijeva polutka diferencira svijet, dok ga desna samo promatra (nadzire). • Lijeva polutka posjeduje glavninu aparata koji vodi normalnu kogniciju. • Svijest je instinkt, nenaučeni element, element naših spoznaja.
Zanemarivanje suprotne strane • Terminologija: counterlateral visual neglect; dyschiria (Bisiach) • Perceptivni aspekt: poremećaj opažanja podražaja na suprotnoj strani • Motorički aspekt (directional hypokinesia): poremećaj eksploracije rukom egocentričkog prostora suprotne strane • Mnemonički aspekt: pokus s katedralom u Milanu (Piazza Duomo)
Zanemarivanje suprotne strane • Oštećenje donjeg tjemenog režnjića (lobulus parietalis inferior; IPL) • Češće kod oštećenja desne polutke (odgovorne za obradu CJELOVITOG prostora?) • Corbetta et al., 1993: PET-om je otkrivena aktivacija desnog tjemenog režnja pri usmjeravanju pažnje i desno i lijevo, a lijevog tjemenog režnja samo kada je pažnja usmjerena desno • Fenomenologija: jede iz polovice tanjura, brije polovicu lica, šminka polovicu usana • Poremećaj percepcije može pogađati samo lica ili kompleksne scene (blizina ventralnog kanala!) • Teorije nastanka: poremećaj pažnje ili predodžbe (E. Bisiach)
”Vidno gašenje” (visual extinction) • Podražaji (predmeti) prezentirani samo u jednoj polovici vidnog polja percipiraju se dobro, ali ispitanik uz istodobnu prezentaciju predmeta u lijevoj i u desnoj polovici vidi samo predmet(e) na strani ozljede (dakle, podražaj u “zdravom” dijelu vidnog polja “gasi” podražaj u “oštećenom” dijelu) • Premda pacijenti kažu da ne vide jedan od predmeta, mogu odrediti jesu li predmeti na lijevoj i desnoj strani isti ili različiti (čak i ako se razlikuju samo u finim detaljima): dakle, informacije se obrađuju, ali na razinama nižim od svjesne • Visual extinction javlja se pri oštećenju gornjeg tjemenog režnjića (lobulus parietalis superior; SPL), koji pripada dorzalnom kanalu obrade vidnih informacija (IPL ne pripada niti jednom kanalu, ali je bliži ventralnom) • Visual extinction može se javiti i kao dio Balintovog sindroma (optička ataksija, “psihička paraliza” pogleda, vidna dislokacija, otklon pogleda za 30-40°)
