1 / 19

Pravo djeteta na izražavanje mišljenja u postupcima razvoda braka Doc. dr. sc. Branka Rešetar .

Pravo djeteta na izražavanje mišljenja u postupcima razvoda braka Doc. dr. sc. Branka Rešetar. Sadržaj izlaganja. Izvori prava djeteta na izražavanje mišljenja Rezultati istraživanja o utvrđivanju djetetovog mišljenja u sudskoj praksi

badru
Download Presentation

Pravo djeteta na izražavanje mišljenja u postupcima razvoda braka Doc. dr. sc. Branka Rešetar .

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Pravo djeteta na izražavanje mišljenja u postupcima razvoda brakaDoc. dr. sc. Branka Rešetar.

  2. Sadržaj izlaganja • Izvori prava djeteta na izražavanje mišljenja • Rezultati istraživanja o utvrđivanju djetetovog mišljenja u sudskoj praksi • Sedam pitanja i komparativnih odgovora o postupku utvrđivanja djetetovog mišljenja • Zaključak

  3. 1. Pravni izvori prava djeteta na izražavanje mišljenja • Konvencija o pravima djeteta (1989) • Europska konvencija o ostvarivanju dječjih prava (1996) • Europska konvencija o kontaktima (2003) • Haška konvencija o zaštiti djece (1996) • Obiteljski zakon (2003) EU • Lisabonski ugovor(2009)+Povelja o temeljnim pravima (2000) • Uredba Brussels II bis (nadležnost, priznanje i ovrha oduka o roditeljskoj skrbi)

  4. 2. Rezultati istraživanja o sudskoj praksi • Istraživanje je provedeno na tri općinska suda u Hrvatskoj: u Zagrebu, Splitu i Osijeku. • Svrha istraživanja: uvid u primjenu zakonskih normi od strane hrvatskih sudova i odgovor na hipotetsko pitanje ovršnosti hrvatskih sudskih odluka u kontekstu Europske unije. • Presude o razvodu braka odnose se na sudske postupke pokrenute u drugoj polovici 2003. godine. • Zagrebački sud - od 589 pravomoćnih sudskih odluka o razvodu braka obuhvaćeno 113 i sveukupno 146 djece. • Splitski sud - od 135 odluka o razvodu analizirano 60 (72 djece), • Osječki sud - od 177 analizirano 70 odluka (100 djece).

  5. Općinski sud u Osijeku 1%

  6. Općinski sud u Splitu 3%

  7. Općinski sud u Zagrebu 3,50%

  8. 2. Rezultati istraživanja o sudskoj praksi - rezerva • Presude koje su analizirane odnose se na postupke koji su započeti u drugoj polovici 2003. godine i postali pravomoćni do 2006. godine. Dakle iz današnje perspektive riječ je o postupcima koji su “stari” između 5 i 7 godina.

  9. 2. Sedam pitanja i komparativnih odgovoraPrinciples of European Family Law Regarding PR, Boele-Woelki, K. et al, Intersentia, Antwerpen-Oxford, 2007) • Postoji li zakonska dužnost utvrđivanja mišljenja djeteta u postupcima razvoda? (tj. postupcima o roditeljskoj skrbi, s kojim će roditeljem dijete živjeti i susretima i druženju) U 22 europske države + Hrvatska zakonski je izričito regulirano: a) pravo djeteta da izrazi svoje mišljenje u postupak razvoda braka roditelja, b) dužnost suda da utvrdi mišljenje djeteta, bilo izravno ili putem prikladne osobe (socijalnog radnika ili psihologa)

  10. 2. Sedam pitanja i komparativnih odgovoraPrinciples of European Family Law Regarding PR, Boele-Woelki, K. et al, Intersentia, Antwerpen-Oxford, 2007) • Koliko su relevantne godine i zrelost djeteta? a) Neke države zakonski određuju dob djeteta s kojim se mora razgovarati i ovisno o vrsti postupka Austrija 10-14 god Belgija 12, 14, 15 Bugarska Danska, Finska 12,15 Njemačka 14 Mađarska 14 Nizozemska 12 Norveška 7

  11. 2. Sedam pitanja i komparativnih odgovoraPrinciples of European Family Law Regarding PR, Boele-Woelki, K. et al, Intersentia, Antwerpen-Oxford, 2007) b) Neke države zakonski uvjetuju zrelost i razumijevanje djeteta (Češka, Engleska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Litva, Poljska, Rusija, Španjolska, Švedska, Švicarska + Hrvatska) Sudac odlučuje u svakom pojedinom slučaju, treba postojati posebna odluka (rješenje o tome)

  12. 2. Sedam pitanja i komparativnih odgovoraPrinciples of European Family Law Regarding PR, Boele-Woelki, K. et al, Intersentia, Antwerpen-Oxford, 2007) 3. Treba li razgovarati s djetetom ako je to u suprotnosti s njegovom dobrobiti? • Neki međunarodni dokumenti i nacionalna zakonodavstva izričito određuju da se ne mora “razgovarati” s djetetom ako je očito da bi to bilo štetno za djetetovu dobrobit, ali svi sadrže “načelo djetetove dobrobiti” koje je ispred “prava djeteta da izrazi svoje mišljenje”. • NIJE NUŽNO RAZGOVARATI S DJETETOM: • “Ako su roditelji postigli sporazum, predmnjeva se djetetova dobrobit.”Legard, P., Komentar Haške konvencije 1996. – ipak oprez, obiteljsko nasilje i sl.!!! • Ako se donose hitne mjere.

  13. 2. Sedam pitanja i komparativnih odgovoraPrinciples of European Family Law Regarding PR, Boele-Woelki, K. et al, Intersentia, Antwerpen-Oxford, 2007) 4. Treba li se odluka o ne utvrđivanju mišljenja djeteta obrazložiti? Neke države izričito zakonski zahtijevaju da se obrazloži odluka zbog koje odbijaju utvrđivati mišljenje djeteta. Prema Brusseles II bis – mora postojati obrazloženje zbog čega se nije utvrđivalo mišljenje djeteta (u obrazloženju sudske odluke)! Ipak, i ova odluka suda zahtjeva određena saznanja o djetetu (osobna situacija, dob, zrelost, najbolji interes)

  14. 2. Sedam pitanja i komparativnih odgovoraPrinciples of European Family Law Regarding PR, Boele-Woelki, K. et al, Intersentia, Antwerpen-Oxford, 2007) 5. Kakvi su načini i mjesto razgovora s djetetom ? b) Neizravno, neformalno posredstvom socijalnog radnika, psihologa a) Sudac izravno u sudnici, formalistički način 22 europska sustava dopuštaju oba načina utvrđivanja mišljenja djeteta.

  15. 2. Sedam pitanja i komparativnih odgovoraPrinciples of European Family Law Regarding PR, Boele-Woelki, K. et al, Intersentia, Antwerpen-Oxford, 2007) a) Države koje NE PREFERIRAJU SUDSKI IZRAVNI NAČIN: Austrija, Belgija – ovisno o vrsti postupka Češka, Engleska – prednost centru za socijalnu skrb Finska – sud samo rijetko u postupcima razvoda i kontakata Francuska, Grčka, Irska – rijetko sud, samo kad je dijete dovoljno odraslo i zrelo Norveška, Portugal, Rusija, Španjolska i Švedska – sud samo kad postoji poseban razlog b) Poznaju oba načina, ali u određenim vrstama postupka preferiraju IZRIČITO I IZRAVNO SUD: Bugarska, Danska, Njemačka, Litva i Poljska.

  16. 2. Sedam pitanja i komparativnih odgovoraPrinciples of European Family Law Regarding PR, Boele-Woelki, K. et al, Intersentia, Antwerpen-Oxford, 2007) Neke države imaju PROTOKOL O POSTUPKU I MJESTU na kojem se utvrđuje mišljenje djeteta. Danska - dijete razgovara sa sucem u sudnici Engleska - sudac razgovara s djetetom na samo Belgija - razgovor se mora obaviti na prikladnom mjestu (ne sudnica) Litva - razgovor s djetetom u sudnici Norveška i Nizozemska – sudac ne smije imati službenu odjeću

  17. 2. Sedam pitanja i komparativnih odgovoraPrinciples of European Family Law Regarding PR, Boele-Woelki, K. et al, Intersentia, Antwerpen-Oxford, 2007) 7. Treba li s djetetom razgovarati u nazočnosti ili odsutnosti roditelja? Prilikom razgovora s djetetom ne bi smjeli biti nazočni roditelji ili rodbina koji bi na taj način mogli utjecati na dijete. Stoga bi razgovor morao biti vođen samo s djetetom. Ali, zapisnik o djetetovom mišljenju mora biti prezentiran roditeljima (strankama) u skladu s čl. 6. EKLJP, kako bi oni mogli dati svoj odgovor. Zapisnik može sadržavati samo isječke iz razgovora s djetetom.

  18. Zaključak • Međunarodno preuzete obveze države su osigurati: • zakonski ili provedbeni propis kojim se razrađuje ostvarivanje prava djeteta na izražavanje mišljenja! • interdisciplinarna edukacija za osobe koje utvrđuju mišljenje djeteta (socijalne radnike, psihologe, suce, odvjetnike)! – npr. Prava djeteta, spec. interdiscipl. studij PF Zagreb

  19. Hvala na pozornosti!

More Related