100 likes | 185 Views
„Položaj monetarne institucije u regijskoj suradnji “. dr Kemal Kozari ć G u vern e r Central ne b ank e Bosn e i Her c egovin e Radionica “ Utjecaj krize eura i mogućnosti ulaganja u Bosnu i Hercegovinu ” Sesija 2 “ Regijska suradnja monetarnih vlasti”
E N D
„Položaj monetarne institucije u regijskoj suradnji“ dr Kemal Kozarić Guverner CentralnebankeBosnei Hercegovine Radionica “Utjecaj krize eura i mogućnosti ulaganja u Bosnu i Hercegovinu” Sesija 2 “Regijska suradnja monetarnih vlasti” 11. svibnja 2012., St Antony’s College, University of Oxford
Uloga monetarne institucije u osiguravanju stabilnosti • Uloga CBBiH je ograničena, ali učinkovita: • Ograničenja valutnog odbora – alati monetarne politike ograničeni –samo OP, nema uloge zajmodavca niti “posljednjeg utočišta” • Očuvana monetarna i financijska stabilnost • Postoje drugi načini za obaviti posao • Koordinacijska uloga u bankarskoj superviziji • Uspostava Komiteta za financijsku stabilnost • Potpisan Memorandum o razumijevanju s tijelima za monetarni nadzor o razmjeni podataka • Izvrsna regijska suradnja središnjih banaka • Inicijative poput “Bečke inicijative” su veoma važne za osiguravanje stalne opredjeljenosti majki banaka na izloženost i kreditiranje banaka, kao i za dobru kapitaliziranost banaka
Bankarski sektor u BiH tijekom krize • Tijekom krize u 2009. i 2010. CBBiH je promijenila politiku ulaganja prebacujući devizne pričuve (3,3 mlrd eura) u središnje banke EMU • Tijekom krize nije bilo propadanja banaka • Iako je tijekom krize bilo nervoze građana (povučeno 400 milijuna eura), pravovremenom reakcijom CBBiH i banaka održano povjerenje u sustav, o čemu svjedoči porast štednje • Uspostavljen i ojačan program osiguranja depozita • Potpisana “Bečka inicijativa 1” 3
Mogući glavni rizici za bankarski sektor u BiH (i regiji)? • Nakon pada razine štednje tijekom krize, povratak povjerenja i povećanje štednje stanovništva (14% u 2010, 10% u 2011) • Lagani porast kreditnih aktivnosti (skoro 3% u 2010, skoro 4% u 2011) • Rezultati testova na stres (bankarski sustav je, za sada, dobro kapitaliziran i otporan na udare) • Financijski i bankarski sektor je do sada pokazao zavidnu razinu otpornosti na financijsku krizu 4
Bankarski sektor u BiH • “Bankocentrični” financijski sektor: • 84% ukupne aktive financijskog sektora (na kraju 2010) • Dominacija inozemnih bankarskih grupacija • 95% ukupne aktive i 82% temeljnog kapitala je koncentrirano u bankama s većinskim inozemnim vlasništvom • Značaj “Bečke inicijative” (vanjski dug bankarskog sektora – 29,5% ukupnih obveza) 5
Struktura financijskog sektora u BiH • Veliki postotak inozemnog vlasništva je potencijalni rizik zbog toga što se strateške odluke donose izvan dosega monetarnih vlasti BiH. • Relativno mali udjel ostalih financijskih posrednika. 6
Bankarski sektor u BiH • 29 poslovnih banaka posluje u BiH • 5 banaka pokriva 70% tržišnog udjela • Visoka likvidnost • Dobra adekvatnost kapitala, približno 16% • Ugrožena profitabilnost • Gubitak u 2010, ali u 2011. profit od oko 70 milijuna eura • Porast NPL – 11,8% na kraju 2011. • Kako bi nadzirala zdravlje bankarskog sektora, CBBiH periodično provodi testove na stres – jedan test baziran na tzv. “osnovnom scenariju”, a drugi baziran na “ekstremnom scenariju” 7
Mogući glavni rizici za bankarski sektor u BiH (i regiji)? • Mogućnost prelijevanja krize iz zemalja porijekla inozemnih bankarskih grupa i zone EU • Procikličnost financijske krize na ostale segmente financijskog sektora – mikrokreditne organizacije, kompanije za lizing, tržište kapitala i osiguravajuća društva • Učinkovitost supervizije (prekogranična suradnja) • Korporativno upravljanje u bankama (poštivanje i zaštita lokalnih interesa) • Izloženost u regiji – važnost uvezanosti bankarske supervizije zemlje porijekla i zemlje domaćina 8
Budući izazovi za bankarski sektor • Sigurno nas očekuje teško razdoblje, ali moramo pokušati: • postići odgovarajuću likvidnost; • izbjeći sustavni rizik po svaku cijenu; • postići adekvatnu kapitaliziranost; • postići opdgovarajuću količinu gotovine u trezorima; • postići adekvatnu kreditnu aktivnost; • izbjeći bilo kakav oblik nelojalne konkurencije; • postići adekvatnu komunikaciju s domaćom i stranom javnošću. 9